Muzeji i galerije Konavala aktivni su i u ovo čudno doba kada ih ne možemo posjetiti. Preko njihovog bloga prizivaju sjećanje na divni veliki običaj koji se danas ne može provesti kako su Konavljani navikli. Kako to inače izgleda pročitajte u nastavku.
Cvjetnica ili nedjelja Muke Gospodnje zadnja je korizmena nedjelja kojom ujedno i započinje Uskrsni tjedan. Njome se obilježava i slavi svečani Isusov ulazak u Jeruzalem kad ga je mnoštvo dočekalo mašući palminim granama i prekrivajući put haljama. Najznačajniji običaj koji se prakticira na Cvjetnicu svakako je svečana procesija i blagoslov bilja u sklopu liturgijskog slavlja, a za naše krajeve uobičajeno je nošenje poma – ispletenih palmi i grančica maslina.
Običaj pletenja poma, karakterističan za južnu Hrvatsku i dubrovački kraj, u Konavlima se do kasnih pedesetih i početka šezdesetih godina dvadesetog stoljeća nije prakticirao. Na svečanu procesiju i blagoslov uz granu masline nosili su se samo listovi palmi izvađeni iz srca palme ili čak cijele grane palmi, no prakticirala se izrada ukrasa pletenjem palminih listova: križići, bočice ili baločke, trupci ili trupice, skalice ili lančići.
Grana masline i grana palme svezale bi se špagom ili trakom, a u istočnim Konavlima kurđelicom. Blagoslovljene grane palmi i maslina Konavljani su jednostavno zvali blagoslov i pridavali su mu moći svetosti, zaštite, ozdravljenja i blagostanja. Najčešće ih je nosio domaćin kuće i to preko ramena zbog svoje veličine. Blagoslovi su bili veliki jer su se nakon procesije od njihovih listova pravile male kitice koje su domaćini ili starije žene nosili u baštine u svrhu zaštite zemlje i uroda od vremenskih nepogoda ili kakvih drugih neprilika. U svaku baštinu blagoslov bi se stavio u među, na zemlju ispod kamena ili bi ih se privezalo za stablo smokve, masline, mjendula ili za trs loze. Pritom se izmolila kratka molitva, a ponegdje bi se i poškropilo blagoslovljenom vodom.
U Čilipima se uz palmu i maslinu stavljao i križ napravljen od prutova vinove loze koji su se pravili na Markov dan za blagoslov polja. Blagoslovljene kitice palmi i maslina stavljale su se i na razna mjesta u kući: za kvadar i raspelo, u vazu u kuhinji ili blagovaonici, u svaku sobu u kući, poviše ulaznih vrata, u štalu, vrt, obor, pčelinjak, a u novije vrijeme i u auto za zaštitu ljudi, kuće i životinja, za zdravlje i sreću. Za vrijeme nevremena i grmljavine komadić palme i masline uz molitvu bi se spalio da smiri nevrijeme i time sačuva usjeve u baštinama. Blagoslovi bi ostajali na određenom mjestu godinu dana, sve do dolaska novog. Pri zamjeni, stari blagoslov se spaljivao u vatri, na ognjištu ili špaheru. Blagoslovljene grane iz crkve također su spaljivane, a njihov pepeo koristio se za crkveni obred pepeljenja na Čistu srijedu, danom kojim korizma započinje.
Objavljeno u Samonikle priče iz Konavala
izvor: BLOG MUZEJA I GALERIJA KONAVALA
