16.8 C
Dubrovnik
Utorak, 28 svibnja, 2024
NaslovnicaNaša čeljadU našem stiluZbog plavca malog jedna je slavonska vila postala vila Pelješca!

Zbog plavca malog jedna je slavonska vila postala vila Pelješca!

Budući joj je srce, nakon sedam godina života u mjestu Pijavičino, podijeljeno između Slavonije i Pelješca, Manuela Ferić svaki svoj dopis nešto intimnijim osobama završava riječima: voli vas vaša slavonsko-pelješka vila.

Pa kako je “kraljica slavonske sarme” i ravnice stekla titulu “vile Pelješca”, tako nazvavši i obiteljski OPG koji se proslavio s jedinstvenim džemom od plavca malog i pošipa?

Manuela Ferić je prije sedam godina napustila Požegu u kojoj je rođena i u kojoj se školovala, te s dvije kćeri slijedila supruga Zdravka koji je kao vinar želio usvojiti nova znanja u nešto drukčijim vinogradima od onih slavonskih. Došao je na Pelješac. Među trs plavca malog. I ostao. S obitelji započeo novi život. U međuvremenu su pelješki zet i prezime Medović koje je počela nositi i njihova kći Ingrid, te dvoje unučadi, Matija i Marta, učvrstili njihovu povezanost uz tvrdo pelješko tlo. Druga kći, Ariana je u Zagrebu.

Manuela Ferić na prvu osvaja svojom spontanošću i otvorenošću. Vrijedna slavonska žena koja je od malena s majkom i bakom bila za špaherom, spremajući zimnice, kolače i učeći kuhati, nije prestala biti zantiželjna ni nakon što je stigla u posve drukčiju klimu i okruženje.

-Završila sam ekonomsku školu u Požegi i uvijek sam bila u nekoj komunikaciji s ljudima. Velika sam zaljubljenica u kuhanje pa sam u svojoj Slavoniji dosta puta sudjelovala na natjecanjima na kojima sam postizala lijepe uspjehe. Ponosna sam na svoje tri zlatne medalje i titule “kraljice sarme”. Ali, dok bismo se mi smrzavali na nekih minus 20 s čežnjom smo pratili vremenske prognoze i karte koje su pokazivale 12 ili 13 dolje, na jugu. Stalno sam spominjala kako ću se preseliti, a govorili su mi da pazim što želim da se ne ostvari. Meni se ostvarilo. Oduvijek sam voljela more i sunce, ali nije samo to život na moru – iskreno će Manuela.

Nije bilo jednostavno ni lagano, kaže.

-Sve je drukčije, od ljudi, kulture i načina življenja. Ali, pomalo smo se naviknuli. Radimo što volimo, iako nam je srce podijeljeno. Pola njega pripada Slavoniji, a pola Pelješcu. Ali, tu su nam kćer, zet, unučad… lijepo nam je živjet na Pelješcu. Suprug je vinar, bavi se onim što zna i što voli, imamo svoj mali vinograd koji nam je omogućio pokretanje OPG-a “vila Pelješca”.

Pa, kako je vila slavonska postala vila Pelješca?

-Uz to je vezana jedna priča koju je potaknuo jedan vaš kolega kada je napisao reportažu o slavonskoj vili na Pelješcu, a nakon što je degustirao naše džemove od plavca malog. Objeručke sam prihvatila tu titulu i bila na nju jako ponosna, do dana kada je trebalo dati ime našem OPG-u. Kako ću biti slavonska vila, a radim autohtoni pelješki proizvod kakav ne radi nitko drugi, pitala sam svog supruga. Teška srca mi je potvrdio i nadjenuo ime “vila Pelješca”. Ali, moje srce se nije odreklo moje Slavonije. Od mene ćete uvijek čuti pozdrav: voli vas vaša slavonsko-pelješka vila.

Kad je doselila k mužu na Pelješac, Manuela nije mogla mirovati. Nije ni naučila. Prvo što ju je zadivilo od autohtonog plavca bila je ta modra boja, boja koja ostaje na rukama kada se bere i kada se boba rasprsne kroz nijanse mora i neba. Od plavca je počela kuhati džem, prvo za vlastite potrebe. Svatko tko bi ga kušao u njihovoj kući, prvo na palačinkama – a na čemu drugom? – ostajao je oduševljen. Tri godine ga je usavršavala. Tri godine do okusa čistog savršenstva. Tako ga opisuju svi oni koji su ga ispobali. U jednoj od kombinacija. Slanoj ili slatkoj.

Pa, kakva bi Vi Slavonka bila da ga niste iskombinirali čak s kulenovom sekom i slavonskim sirom – šalimo se, nakon što smo vidjeli fotografije na kojima je posluženo jedno uz drugo.

-Plavac je odličan za slatke varijante, ali je odličan i u slanim varijantama pa se često nađe uz pršut, sir, kulen i kulenovu seku. Odlično se sljubljuje zbog svog intenzivnog i prepoznatljivog, punog okusa – uz smijeh nam priča Manuela koja je, eto i na pjatu uspjela pomiriti plavu i zelenu Hrvatsku.

Iako je džem od plavca njihov proizvod broj jedan, proizvode ga i od pošipa, a i od mandarina. Višegodišnje dotjerivanje njegova okusa uz predani rad i trud u vlastitom vinogradu u kojemu raste njihovo grožđe, te općenito radost života na jugu, pokazalo se pravim receptom da ih se prepozna i šire. Stigao je poziv da sudjeluju u projektu Startaj Hrvatska.

-Taj poziv je kod mene izazvao suze, radost i zbunjenost. Miješale su mi se emocije, a trebalo je odvagnuti što i kako dalje. Znali smo da je to divna prilika i podrška, ali s druge strane smo bili svjesni da smo mali OPG i bojali smo se da nas zahtjevi za količinom neće zadovoljiti svojom kvalitetom. Mi sve radimo ručno, od kidanja boba, do dugotrajnog kuhanja. Odlučili smo se zahvaliti, a za dalje ćemo vidjeti. Osim toga, nama je jako važno da sami prezentiramo svoje proizvode, da ljudi mogu steći dojam o našim proizvodima, ali i o tome koliko nam to znači. Da osjete koliko volimo to što radimo i koliko je nas u svemu tome – priča Manuela.

I mi joj vjerujemo. A ako se ikad zateknete na nekoj od njihovih degustacija, sigurni smo da ćete se isto tako osjećati i vi.

I za kraj, pitamo Manuelu za recept koji bi nam izdvojila sa svojim džemom od plavca malog. Ne dvoji ni trenutak: to su široki rezanci.

Sastojci: 250 širokih rezanaca, mrkva, paprika, 2 kapule, 100 g gljiva po želji, 200 g bijelog mesa, 1 ožica džema od plavca.

Skuhati tjesteninu. Ostaviti vodu u kojoj se kuhala.

Izdinstati jednu kapulu, dodati povrće, dodati meso. Začiniti po želji. Podliti jednom šačicom vode u kojoj se kuhala tjestenina i kuhati 15 minuta.

Drugu kapulu izrezati na kolutove dodati 2 ožice ulja ili masti i pirjati dok luk ne poprimi smeđu boju. Dodati malu ožicu džema od plavca.

Pomiješati luk, povrće, meso i tjesteninu i u sve dodati još jednu ožicu džema od plavca.

Sjesti i uživati!

U društvu je slađe!

Dobar tek! – poručuje Manuela, pelješka vila slavonske duše.

1 KOMENTAR

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA