22.8 C
Dubrovnik
Srijeda, 16 lipnja, 2021
NaslovnicaNaša čeljadKnjige po izboruNajdraži naslovi Josipa Jelčića, koji je zbog istraživačkog duha zavolio čitanje

Najdraži naslovi Josipa Jelčića, koji je zbog istraživačkog duha zavolio čitanje

Ljubav prema čitanju stvorio sam radi svoga istraživačkog duha. Ako nešto ne znam, to mi smeta kao što čovjeka žulja kamenčić u cipeli. Ako nešto ne znam, stalno istražujem i obnavljam svoje znanje o traženim pojmovima i osobama. Izvori su mi knjige, ali i razgovori s ljudima sličnih interesa te naravno internet.

Napisao: Josip Jelčić

Max Toth, Proročanstvo piramida

Autor u knjizi govori kako je zapravo Keopsova piramida u Gizeškom platou Biblija u kamenu. Hodnici i dvorane u piramidama prema braći Johnu i Mortonu Edgaru govore o našoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Knjigu bih svakako svima preporučio.

Denise Paulme, Afričke civilizacije

Ovdje se naglasak ne stavlja toliko na stari Egipat koji je Europljanima bio poznat, nego na unutrašnjost Afrike. Spominju se određena plemena u unutrašnjosti kontinenta te njihova vjera i običaji iz vremena prije vladavine europskih kolonijalnih sila. Naglasak se stavlja na animizam i totemizam o kojima su pisali Emile Durkheim i Claude Levi Strauss.

Jeffrey Grupp, Korporatizam

Korporatizam je prema Jeffreyju Gruppu tajna svjetska vlada. On korporatizam ne povezuje s kapitalizmom koji se zasniva na malim obrtima i poduzećima. Za njega je korporatizam nešto što prije svega u ekonomskom smislu želi obuhvatiti nadzor nad što većim kapitalom u rukama što manjega broja ljudi. Život, sloboda i zdravlje običnoga čovjeka u takvome društvu ne znači puno.

Zaharia Sietchin, Revizija Postanka

Autor zapravo želi reći da su Annunaki, što na starosumerskom jeziku znači „Oni koji su s neba sišli na zemlju“ stvorili prve ljudi kako bi s planeta Zemlje eksploatirali prije svega zlato i dijamante. Prvi ljudi su im trebali za taj posao jer bi bila sramota da bogovi rade u rudnicima. Sitchin smatra da je planet Annunakija zapravo lutajući Nibiru gdje je jedna godina kao 3600 zemaljskih godina. Vrhovni bog starih Sumerana bio je Anu koji je imao sinove Enlila i Enkija. Prema kalendaru iz Nippura – Anu je Zemlju posjetio 3760. godine p.n.e. Ono što je još zanimljivije jest da se taj kalendar poklapa s kalendarom judaizma.

Emil Čić, Tiranija i oligarhija

Mr.sc. Emil Čić promatra britansku povijest od trenutka kad je Britanija otpala od Katoličke Crkve. Britanija je otada prema Čiću orkestrirala mnoge ratove, revolucije te rušenja kršćanskih monarhija radi uspostave novih političkih poredaka. Williama Setona Watsona, britanskoga povjesničara, smatra arhitektom prve i druge Jugoslavije.

Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna

Savjest je za mene ključ ovoga romana. Da nije savjesti, Rodion Romanovič Raskoljnikov nikada ne bi završio u Sibiru na izvršenju vremenske kazne zbog ubojstva svoje stanodavke i njezine sestre. Savjest postaje najgori zatvor za glavnoga lika. On je nakon počinjenja kaznenoga djela neslobodan čak i na slobodi. Savjest je ono što nas oblikuje u duhovnom i moralnom smislu.

Gustave Flaubert, Gospođa Bovary

Stara poslovica kaže: „Nije zlato sve što sja.“ Emma Bovary je zbog ljubavne literature koju je čitala u mlađim danima, stvorila lik idealnoga muškarca. Taj muškarac nije bio njezin suprug Charles koji ju je uistinu volio i s kojim je imala dijete. Budući da idealizirani tip muškarca nije mogla naći u braku, tražila ga je izvan braka – u ljubavnicima Leoneu i Rodolpheu. Na kraju se pokazalo da joj u životnoj agoniji nakon pokušaja samoubojstva niti jedan od ljubavnika nije pomogao. Uz nju je do kraja ostao samo njezin Charles. Emocionalno je sazrela tek u svojoj životnoj borbi za opstanak.

August Šenoa, Prosjak Luka

Luka je tipičan primjer čovjeka koji je zbog svoga načina življenja bio stigmatiziran i odbačen od društva. Donekle su na njegovu odbačenost od društva utjecale životne prilike koje su ga pratile od njegova najranijega djetinjstva (nepoznavanje bioloških roditelja, bijeg od udomitelja i početak prosjačenja). No na njega je utjecao i stari slijepi prosjak koji ga je, osim prosjačkom zanatu, naučio da s ljudima ne treba gajiti previše prisne odnose. Luka nikad nije radio. Luka se odao spletkama i raznoraznim podmetanjima protiv radišnih i čestitih ljudi da bi postigao određenu afirmaciju kod ljudi koji su slični njemu. U djelu su mu najbliži bili pisar Mikica i Ciganin Ugarković.

Johann Wolfgang von Goethe, Patnje mladoga Werthera

Za razliku od prethodnih realista, u sjećanju mi je ostao jedan romantičarski lik. Bio je to Werther, čovjek velikih osjećaja, ali po nekome mom skromnom sudu čovjek bez velika razuma. Ono što je don Quijote u borbi s vjetrenjačama, to je Werther u pokušaju da osvoji Lottu. Uvijek kažem da bi kod čovjeka trebao postojati zdrav balans osjećaja, razuma i nagona i to redoslijedom koji sam naveo. Lottin zaručnik Albert također je bio čovjek osjećaja, no on je bio „hladnije“ glave, puno realniji, puno prizemniji. Bio je čovjek balansa i kao takav odgovarao je Lotti. Wertherova prevelika osjećajnost dovela ga je do suicidalnih misli te je u ovom epistolarnom romanu završio onako kako sam kao čitatelj mogao pretpostaviti…

William Shakespeare, Hamlet

Hamleta sam izabrao jer je on borac za istinu i pravdu…doduše pomalo radikalan, no nekad je i to nužnost. Dansko prijestolje koje je trebalo pripasti njemu, oteo mu je vlastiti stric Klaudije koji je ujedno i bratoubojica. Da stvar bude gora, svega dva mjeseca nakon što je ubio brata, oženio je dojučerašnju nevjestu – Hamletovu majku. To su bili glavni pokretači Hamletova istjerivanja pravde. Ako nema pravde za narod, ne bi trebalo biti mira za vlast. Ono što mi se kod Hamleta ne sviđa jest što je odbacio ljude koje je ipak volio kao što je recimo bila Ofelija.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

Komentar tjedna by Lidija Crnčević

Put oko Svijeta

Slatki život Alise Nenadić