Koliko su Hrvati spremni na preseljenje radi posla i što bi nas moglo potaknuti na rad u inozemstvu? Odgovore smo potražili u okviru velikog međunarodnog istraživanja u kojem je sudjelovalo više od 80 tisuća ljudi, među kojima i 11. 800 ispitanika iz Hrvatske.
Alma Career grupa, vodeća grupacija na tržištu usluga zapošljavanja u 11 zemalja središnje i istočne Europe, provela je međunarodno istraživanje o spremnosti na preseljenje zbog posla otkrivajući stavove i percepcije više od 82.000 sudionika, od kojih 11.800 iz Hrvatske. Istraživanju su se pridružile zemlje iz Alma Career grupacije: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Češka, Estonija, Finska, Latvija, Litva, Sjeverna Makedonija, Poljska, Slovačka i Slovenija. Osim u tim zemljama podaci su se prikupljali i u Srbiji te Bugarskoj gdje Alma Career posluje s partnerima. Istraživanje je provedeno putem međunarodnog servisa za istraživanje visine plaća Paylab, u okviru kojeg djeluje i MojaPlaća.
„Svaki stanovnik koji napusti Hrvatsku nam je iznimno važan. Napuštaju nas mladi poduzetni ljudi s cijelim obiteljima, a naše stanovništvo sve je starije. Iako radnu snagu pokušavamo nadomjestiti sa radnicima iz susjednih zemalja iz kojih svake godine primimo oko 100.000 radnika, mogli bismo reći kako smo i taj “bazen” iscrpili. Uz to, oni su sve spremniji otići i dalje od nas. Moramo biti sretni da možemo uvesti radnike iz Azije i Afrike, ali oni su većinom slabije educirani. Ovo istraživanje pokazalo nam je kako i dalje postoji opasnost da će u budućnosti Hrvatsku na godišnjoj razini napustiti i do 30.000 stanovnika. No, najveći rizik je u grupi koju najteže možemo nadoknaditi, koje iz zemlje odlaze s cijelim obiteljima na duži period ili trajno“, istaknuo je Igor Žonja, direktor Alma Career regije jug i predsjednik uprave portala MojPosao.
Spremnost na preseljenje
Iako se posljednjih godina puno priča o preseljenju i odlasku Hrvata iz domovine u potrazi za (novim) poslom, čak dvije trećine ispitanika (64 %) nije voljno preseliti se. Očito smo došli u fazu u kojoj su oni koji su to željeli, već i učinili. O preseljenju ozbiljno razmišlja svaki peti građanin (21 %), dok je 15 % neodlučnih. Pogledamo li zemlje regije, tamo je nešto veća spremnost na preseljenje (23 %).
Gledajući po svim zemljama koje su sudjelovale u istraživanju, ispitanici u Sjevernoj Makedoniji (28 %), Estoniji (27 %) i Bosni i Hercegovini (26 %) skloniji su preseljenju nego ispitanici u Finskoj (20 %), Sloveniji (16 %) i Poljskoj (17 %), a samo vrlo mali broj ispitanika u Litvi (12 %) i Bugarskoj (11 %) otvoreni su za preseljenje u inozemstvo u potrazi za poslom.
Zanimljivo, na preseljenje u Hrvatskoj (kao i u drugim zemljama uključenim u istraživanje), spremniji su ispitanici viših platnih razreda. Svaki četvrti ispitanik koji trenutno ima plaću u gornjih 10 % spreman je na preseljenje, dok je takvih svega 18 % među onima s najnižih 10 % primanja.
Od onih koji su spremni na preseljenje, više od polovine ispitanika (59 %) spremno je preseliti se na dulji rok (više od godine dana), dok je svaki četvrti spreman na preseljenje samo ako se radi o periodu od nekoliko mjeseci. Manji dio ispitanika (15 %) na preseljenje je spremno samo ako se radi o jako kratkom periodu od nekoliko tjedana. Na kraća preseljenja spremniji su ispitanici s višim plaćama, dok su oni s nižim primanjima spremni preseliti se na duži rok.
Koji posao bi radili u inozemstvu?
Generalno gledajući, u inozemstvu nismo spremni prihvatiti bilo kakav posao, iako bi svaki treći ispitanik pristao na bilo što. Čak dvije trećine (68 %) ispitanika u inozemstvo bi odselilo zbog posla u struci. Ispitanici iz Hrvatske po tome se pitanju ne razlikuju mnogo od svojih kolega iz ostalih zemalja. Nasuprot njih ispitanici iz regije, u nešto su većoj mjeri, spremni pristati na bilo kakav posao (39 %) u odnosu na ostale ispitanike.
Iako bi tek trećina ispitanika prihvatila bilo kakav posao u inozemstvu, gotovo polovica ispitanika (47 %) u inozemstvu bi pristala raditi na poziciji ispod trenutne. Što znači da nam u inozemstvu nije toliko bitna pozicija, koliko rad u struci.
Ako bi pristali na preseljenje, ispitanici s osnovnim i srednjim obrazovanjem skloniji su pristati na niže rangiranu poziciju od one koju trenutno imaju (53 %). S druge strane, ispitanici s postdiplomskim kvalifikacijama – magisterij i doktorat – pokazuju najmanju vjerojatnost preseljenja radi niže rangiranih pozicija u inozemstvu (43% bi ih prihvatilo nižu poziciju u inozemstvu).
Koji čimbenici nas odvraćaju ili potiču na preseljenje?
Na preseljenje bi ispitanike iz Hrvatske najviše potaknula bolja plaća (64 %). Daleko ispod toga, na drugom mjestu je mogućnost razvoja karijere (29 %) te mogućnost da sa sobom povedu članove obitelji (22 %). Stjecanje novih znanja i vještina potaknulo bi 15 % ispitanika, a svaki deseti (10 %) odselio bi zbog loše političke i ekonomske situacije.
Manje bitni faktori prilikom preseljenja su pomoć poslodavca u procesu (8 %) te usavršavanje stranog jezika (5 %).
U srednjoj Europi, na Balkanu te Finskoj, mogućnost bolje plaće najuvjerljiviji je razlog za razmatranje zapošljavanja u inozemstvu. Takvo mišljenje dijeli između 59 % do 61 % ispitanika. Drugi aspekt koji bi ispitanike potaknuo na preseljenje je mogućnost dovođenja članova obitelji. Ovaj benefit posebno je važan ispitanicima baltičkih zemalja i Finske (42 %). Nadalje, usavršavanje jezika te politički ili ekonomski uvjeti kod ispitanika imaju manji utjecaj na odluku o preseljenju od napredovanja u karijeri i profesionalnog razvoja. Generalno gledajući, čini se kako su mogućnost preseljenja s obitelji kao i financijska sigurnost glavni motivatori odlaska u inozemstvo.
S druge strane, najveća prepreka za rad u inozemstvu je dugotrajno odvajanje od prijatelja i obitelji, kako za ispitanike iz Hrvatske (35 %), tako i za ispitanike iz ostalih zemalja. Oni iz srednje Europe najviše su zabrinuti zbog ovog problema, pri čemu 60 % njih smatra da je to značajna prepreka.
Tjeskoba zbog novog okruženja i briga oko komunikacije na stranom jeziku muči 16 % ispitanika, odnosno 14 % ispitanika iz Hrvatske. Slično toliko, 13 % ispitanika strahuje da će biti „stranac“ na poslu, dok ih 6 % smatra da u drugoj zemlji ne bi imali dobru zdravstvenu skrb, odnosno da bi se zbog toga morali vraćati. Samo putovanje (i povremeno vraćanje u Hrvatsku) kao prepreku vidi 4 % ispitanika.
U koju bi zemlju preselill?
Hrvati bi, očekivano, najradije preselili u Austriju, Njemačku te Švicarsku. Kao razlog preseljenja u ove zemlje ispitanici su naveli viša primanja, bolji životni standard te bolje uređenje same zemlje.
Općenito gledajući, tri najpopularnije zemlje za preseljenje u Europi su: Njemačka, Austrija i Švicarska. Zanimljivo je da je Španjolska bila najpopularnija destinacija za preseljenje među zemljama Baltika.
Zaključak
Ispitanici određenih zemalja spremniji su na preseljenje u odnosu na ostale kolege. Tako su potrazi za novim početkom u stranoj zemlji skloniji ispitanici iz: Sjeverne Makedonije 28 %, Estonije 27 %, Bosne i Hercegovine 26 %; dok su ljudi u Finskoj 20 %, Sloveniji 16 %, i Poljskoj 17 % manje skloni toj opciji.
Pripadnici višeg platnog razreda skloniji su putovanju u inozemstvo u potrazi za poslovnim prilikama. U srednjoj Europi, na Balkanu te Finskoj, mogućnost bolje plaće najuvjerljiviji je razlog za razmatranje zapošljavanja u inozemstvu. Međutim, najveća prepreka radu u inozemstvu je dugotrajno odvajanje od prijatelja i obitelji. Glavne stvari koje mogu spriječiti ljude da iskoriste prilike za zapošljavanje u inozemstvu su emocionalne veze i problemi u komunikaciji.
