GRADSKO VIJEĆE: Stanovi za mlade – najam ili kupnja; Dubrovačka kartica izjednačena s kartom za zidine; predstavljen natječaj za Arenu Dubrovnik

Posljednja ovogodišnja, inače 7. sjednica Gradskog vijeća, započela je 10 sati u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika. Na predloženom dnevnom redu nalazi se 35 točaka, među kojima rebalans proračuna za 2021. godinu, pokretanje postupka izrade Strategije razvoja Urbanog područja Dubrovnik za financijsko razdoblje 2021. – 2027., Prijedlog odluke o davanju u najam stanova u vlasništvu grada Dubrovnika u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji na području grada Dubrovnika, Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu i donošenje prostornih planova te njihovih izmjena i dopuna u razdoblju 2020.-2021., kao i o imenovanju ravnatelja/ice Kazališta Marina Držića te o razrješenju te o razrješenju ravnateljice Javne ustanove u kulturi Dubrovačke knjižnice Dubrovnik.

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica čestitao je Božić svi vijećnicima, kao i građanima.

Na sjednici je prisutno 20 od 21 vijećnika.

Usvojen je zapisnik sa 6. sjednice Gradskog vijeća.

Marko Potrebica predložio je da se dnevni red nadopuni s tri točke.

Ova točka raspravljat će se kao 36. točka današnjeg dnevnog reda.

I ova točka dnevnog reda je usvojena.

I ova točka dnevnog reda je usvojena.

Dnevni red je usvojen s tim da će se 10. točka dnevnog reda raspravljati kao posljednja.

Vijećnička pitanja

10:15 Marko Potrebica postavio je pitanje vezano uz odnos Grada Dubrovnika i DPDS.

“Zanima me je li nam Društvo odgovorilo na vaše pismo vezano uz prodaju Dubrovačke kartice na prodajnim mjestima Društva?”.

Franković:“Nakon što sam pisano obavijestio DPDS što mi kao Grad od njih očekujemo. Velikoj vijeće je ovlastilo Malo vijeće da mogu prihvatiti odluku o prodaju Dubrovačke kartice na njihovom prodajnom mjestu u Širokoj ulici. Time je ovaj problem riješen. Posljednjom inicijativom izjednačavanja cijene ulaznice za zidine i Dubrovačke krtice, smatram da će Dubrovačka kartica preuzeti financijski prioritet”.

Vijećnik Maslać upitao je gradonačelnik što je s prodajom TUP-a i u kojoj je ta prodaja fazi te kakvi su planovi Grada.

Gradonačelnik je rekao da se radi više analiza.

“Jedna analiza je završena i ona je povoljna po Grad. Pravna analiza je također završena i povoljna po Grad. Trenutno se radi procjena vrijednosti nekretnina, koja će nam reći je li 10 milijuna eura opravdan iznos. Uskoro ću se sastati i s direktorom TUP-a i ova točka bi se trebala naći pred ovim vijećem u siječnju. Od vijećnika ćemo zatražiti da materijali vezano uz kupnju TUP-a, ostanu tajni. Postoje i druge zainteresirane strane. Nekretnine TUP-a su interesantne i u Gružu se mogu napraviti sjajne stvari, a zanimljive su i nekretnine u Komolcu. Pluseva je puno više nego minusa i po meni nema sumnje da se u smjeru kupnje TUP-a treba ići”, kazao je gradonačelnik.

Vijećnica Doršner upita je gradonačelnika o projektu izgradnje koncertne dvorane u zgradi bivše Preparandije.

“Možete li nas uvjeriti da prilikom realizacije projekta neće doći do devastacije, kako smo imali priliku vidjeti sa sječom stabala?”, upitala je.

Gradonačelnik je kazao da se o ovom projektu radi dvije godine.

“Održao sam sastanak s rektorom Sveučilišta u Zagrebu, predstavili su mi kako bi dvorana trebala izgledati, sad idemo prema konzervatorima. Radilo bi se o suradnji Grada i Sveučilišta u Zagrebu, a išli bismo i prema EU fondovima. Prema onome što smo vidjeli radi se o sjajno zgradi. Realizacijom ovog projekta omogućilo se bi se održavanje koncerata i zimi, a riješio bi se i problem adekvatnog prostora za Dubrovački simfonijski orkestar. Vjerujem da ćemo uskoro moći potpisati ugovor o zajedničkoj suradnji.”, kazao je gradonačelnik.

10:29 Olga Muratti postavila je pitanje vezano uz mjesta za parking za osobe s invaliditetom.

“U kojoj je fazi izgradnja umirovljenika ispod OB Dubrovnik? Građevinska dozvola, iako je tako bilo rečeno, još uvijek nije izdana?”.

Gradonačelnik Franković kazao je a vezano uz parkirališna mjesta za osobe s invaliditetom kako Grad Dubrovnik može putem Prometnog redarstva pojačati kontrole.

“Prometno redarstvo treba utvrditi koriste li ovlaštenici nove ili stare kartice, a sukladno zakonu. Svi mi kao ljudi, a i naši prometni redari, kad vide karticu, kažu nećemo. No, ima i onih koji to zloupotrebljavaju. U javnom prostoru je uistinu izrečeno da očekujemo izdavanje građevinske dozvole za dom umirovljenika do kraja godine. Proveden je javni natječaj i izabran je izvođač za glavni projekt, arhitektica Dina Rajković. Upravni odjel je utvrdio da nisu riješeni svi imovinsko-pravni odnosi, vodio se postupak povrata zemljišta. To smo riješili. Od HEP-a smo tražili da se izgradi posebni tunel, no Upravni odjel je uoči manje nedostatke, za koje se nadam da će uskoro biti riješeni te da će građevinska dozvola uskoro biti izdana. Onda krećemo prema EU fondovima. Moja želja je da izgradnja započne iduće godine. Cilj je da se u rujnu otvori i dom umirovljenika u Gružu. Očekujemo da oba doma uđu u mrežu domovima, a naša je namjera da s oba doma upravlja jedna javna ustanova čime se smanjili troškovi upravljanja.”, kazao je gradonačelnik.

10:39 Jasmin Deraković: “Iz BiH dolaze upozorenja o nuklearnom odlagalištu u blizini Dubrovnik. “Moje drugo pitanje tiče se odluke Ustavnog suda vezano uz naplatu zaustavljanja na Pilama. Prijeti li Gradu gubitak značajnim sredstava?”.

Franković je kazao kako se po pitanju odlagališta nuklearnog otpada radi o plašenju ježa golom guzicom.

“Nije rečeno da je Sanitat radio nezakonito, već da je upitan akt kojeg je gradonačelnik Vlahušić donio bez Gradskog vijeća. Ako se utvrdi da akt nije bio zakonit, onda će Sanitat snositi 14 milijuna kuna troškova. Nakon 2014., akt je donosilo Vijeće, uz potrebe dozvole. Sve naplate od tad su zakonite, kao i ovrhe koje smo proveli. Možda nam može doći u pitanja taj period od godinu dana”, pojasnio je gradonačelnik.

Ivan Tropan postavio je dva pitanja gradonačelniku.

“Najavili ste da će grad do kraj raspisati dva natječaja za dva spomenika, onaj na Pilama i spomenik poginuloj djeci. Jesu li oni raspisani. Pri kupovni TUP-a koje je financijske obveze Grad preuzeti? Ima li UTD Ragusa potreba sredstva ili će se ići u zaduživanje?”, upitao je Tropan.

Gradonačelnik je kazao kako je Grad započeo postupke vezane uz ova dva spomenika.

“Očekujemo dolazak Društva likovnih umjetnika, bez njih ne možemo započeti taj postupak. Očekujemo njihov dolazak sredinom siječnja. Postupak bi trebao trajati dva mjeseca, a očekujemo da bi do travnja trebali imati prezentirana oba spomenika. Grad neće imati nikakve obveze prilikom kupnje TUP-a. Vlasnici nekretnina UTD Raguse su dioničar, a Grad je većinski dioničar, a kupnja će se financirati kreditom. Cilja je da se nakon završene analize razgovara s bankama. Po informacija koje sad imamo banke su spremne pratiti UTD Ragusu. Društvo je likvidno i stabilno. Za naša društva koje nemaju svoj skladišni prostor bolje je da ponovno taj najam plaćaju našem društvo i da sve ostaje u kući. Nećemo srljati u bilo što”, kazao je.

Vijećnik Kristić postavio je pitanje vezano uz naselje Naš dom, odnosno uknjižbu tih zgrada.

“U kojoj je fazi cijeli proces? Protekla turistička sezona je ipak bila dobra, završit ćemo na 43 posto noćenja u odnosu na 2019. godinu. Najveći dio sezone bili smo u narančastom, dok su naši konkurenti bili većinom u crvenom. Te su nam okolnosti išle na sreću. Turistička 2022., će biti iznimno zahtjevna. Zanima me hoćemo li uskoro imati prezentaciju što planira Turistička zajednica po pitanju promidžbe?”.

Gradonačelnik je kazao kako se privodi kraju postupak vezano uz Naš dom.

“Osigurali smo sredstva u proračunu za iduću godinu kako bi se postupak okončao. Slično smo već napravili i s naseljem Sedam smrtnih grijeha. Nadam se da ćemo u idućoj godini to i ostvariti. Točno je da sezona bili lošija od najave Turističke zajednice. Dogodio nam se britanski soj virusa, dio turistički kapaciteta je ostao zatvoren, kao Babin kuk. Imali smo u jednom trenutku povećani interes s britanskog tržišta, ali nisu mogli podignuti dodatne avione, jer nije bilo smještanih kapaciteta. Zadovoljni smo i s dolaskom kruzera”, kazao je gradonačelnik te spomenuo i promidžbu na američkom tržištu.

“Uskoro ćemo prezentirati sve aktivnosti koje se planiraju. Strateški se pripremamo za dodatno reklamiranje na američkom, britanskom, francuskom, ruskom tržištu. Delta iduće sezone neće letjeti za Dubrovnika, ali će letjeti za Amsterdam, a KLM je već najavio dva leta dnevno prema Dubrovniku. Sve će se to ostvariti ako epidemiološke mogućnosti dopuste. Dolazi nam omikron. U posljednjih 10 dana pet tisuća letova na svijetu je otkazano zbog zaraze kabinskog osoblja. Na nama je da segmentirano radimo. Dubrovnik nije upitan, upitna je samo mogućnost dolaska u Dubrovnik”, kazao je gradonačelnik.

Vijećnica Bonačić-Obradović upitala kad će se pristupiti sanaciju krovova od azbesta.

“Vidljivo je da postoje kante za prikupljanje raznih vrsta otpada, no pitanje koliko je smo uspješni u tome. Što smo poduzeli kako bi građane motivirali da razvrstavaju otpad, koje su edukativne aktivnost grad ove godine proveo?”

11:07 Gradonačelnik je kazao kako su popisani svih azbestni krovovi u gradu.

“Nadamo se da ćemo u trenutku kad prođe covid kriza moći nastaviti s projektom sufinanciranja zamjene tih krovova. Nadam se da će i u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša uskoro i taj projekt završiti. Grad ne može vršiti investicije na tuđim objektima. Razvrstavanje otpada je velika tema, zahvaljujući europskim sredstvima proveden je projekt ReDu, ključna je nova uredba koja je stupila na snagu o novim cjenicima za komunalni otpad koja potiče građane na razvrstavanje. Uskoro ćemo tu odluku staviti na javno stanovanje. Što se više bude razvrstavalo, manje će se plaćati. Čistoća se aktivno priprema. Neki mediji pogrešno tumače da sav otpad, bio on razvrstan ili ne, da završi na Grabovici. On ide dalje nekim drugim oporabiteljima. Otpad može biti prihod. Proveli smo prvu fazu sanaciju Grabovice, nema otpada izvan folije, nema procjednih voda, kapacitet Grabovice je pri kraju. Uskoro ćemo morati definirati lokaciju na koju ćemo odvoziti otpad. Upravo stoga nam je nakana što skorije usvojiti novi cjenik”, odgovorio je gradonačelnik.

Vijećnik Vlahušić postavio je jedno pitanje.

“Moj odvjetnik uputio je u proteklih godinu dana Gradu da se dostave dokumenti vezani uz Splitu. Kada će se dostaviti dokumenti sudu u Splitu i mojoj odvjetniku dokumenti koji bi omogućili pravično suđenje?”

Gradonačelnik je kazao da Grad nije dobio sudski nalog.

“Pitanja vašeg odvjetnika smo dobili, ali oni zadiru u pitanje GDPR-a. Zakoni nam sprječavaju da te dokument predamo. Ne želimo nikome ništa otežati. Moramo slušati zakon” odgovorio je gradonačelnik, na što je Vlahušić kazao gradonačelniku da se nada da će ponovno provjeriti je li zaprimljen nalog.

“Radi se o javnom dokumentu, koje ja kao gradski vijećnik mogu dobiti.”

Vijećnik Lučić postavio je pitanje vezano za groblje Dubac.

“Postoji inicijativa da se hrvatskim ratnim vojnim invalidima umanji cijena. Što je s muzejem vaterpola?”, upitao je.

Gradonačelnik je kazao kako je nedavno objavljen poziv da iskazivanje interesa vezano uz kupnju grobnog mjesta.

“Grad i Općina Župa moraju izgraditi sakralne objekte, a građani moraju uplatiti novac kako bi se grobnice mogle početi raditi. Nadamo se da će ta sredstva doći početkom godine. Moramo održati sastanak s Općinom Župa vezano uz navedenu inicijativu. Bazen je u potpunosti završen, a u ovim trenucima razgovaramo s brojim ljudima vezano uz uređenje postava. Građevinski radovi su završeni. Moramo urediti i prostor hostela i taj prostor dodijeliti društvu Dubrovačka baština. Time osnažujemo naše društvo.”, pojasnio je gradonačelnik.

11:23 Vijećnik Pezo postavio je pitanje vezano uz cestu Tamarić kao i pitanje vezano uz uređenje Ulice Vlatka Mačeka u Čokolinu.

“Građevinska dozvola je realizirana, završena su neke izvlaštenja, neki su vlasnici izrazili žalbu na procijenjenu vrijednost zemljišta. Sad se radi novo vještvo. U slučaju da ni tada vlasnici ne budu zadovoljni, donosi se odluka o izvlaštenju, a oni svoje mogu potraživati sudski putem. To ne stopira projekt. Očekujemo da će Tamarić biti dio projekta ITU mehanizma. Navedena ulica se nalazi u loše stanju, da nije bilo koronavirusa, ova bi ulica biti sanirana. Sredstva su određena u proračunu za iduću godinu i ona će biti uređena”, kazao je gradonačelnik.

“Građevinska dozvola je realizirana, završena su neke izvlaštenja, neki su vlasnici izrazili žalbu na procijenjenu vrijednost zemljišta. Sad se radi novo vještvo. U slučaju da ni tada vlasnici ne budu zadovoljni, donosi se odluka o izvlaštenju, a oni svoje mogu potraživati sudski putem. To ne stopira projekt. Očekujemo da će Tamarić biti dio projekta ITU mehanizma. Navedena ulica se nalazi u loše stanju, da nije bilo koronavirusa, ova bi ulica biti sanirana. Sredstva su određena u proračunu za iduću godinu i ona će biti uređena”, kazao je gradonačelnik.

Vijećnik Marković zatražio je pojašnjenje vezano uz uređenje pješačkog prijelaza na Nuncijati.

“Ovih dana se ispred hotela Petke dogodila jedna prometna nesreće, naši sugrađani se pitaju može li Grad nešto učiniti kako bi se od place do crkve sv. Križa poboljšala sigurnost?”, upitao je.

Gradonačelnik je kazao kako je Prometnih fakultet izradio tri rješenje,a da je izabrano najbolje, koje obuhvaća izradu semafora i dva pješačka prijelaza.

“Dokumentacije je poslana u Hrvatske ceste, a oni su to uvrstili u svoj proračun za iduću godinu. Uskoro bi mogla krenuti nabava. Sve se razvija u željenom smjeru. Ovo je privremeno rješenje, jer je planirano da se izgradi pothodnik na ovoj te još tri lokacije. Nesreće u Gružu se dogodila na zebri, što je najgore. Uvijek sam za postavljanje kamera, no zapitamo li se uvijek tko su ti ljudi koji na zebri prelaze te koji su to vozači? Predložit ćemo nadležnom ministarstvu da se i tu postavi kamera. Kamere su u Čajkovićima i Rožatu usporile promet, preostaje nam kameru postaviti i u Sustjepanu te na lokacijama u gradu”, kazao je gradonačelnik.

Vijećnik Vićan kazao je kako mnogi mladi završe fakultet u Zagrebu, no da potom u Dubrovinku ne mogu naći posao, kako bi stekli potrebne uvjete za polaganje stručnih ispita.

“Mnogi struke ne mogu steći staž. Molim te da nađeš sredstva, kako bi se omogućilo da steknu iskustvo. To su rehabilitatori, pravnici, kustosi…”

Gradonačelnik je kazao kako se slaže s vijećnikom Vićanom.

“Siguran sam da će ti već nakon sv. Vlaha naći pare za ovu mjeru”, kazao je Vićan.

Prijedlog rješenja o imenovanju članova Upravnog vijeća Javne ustanove u kulturi Dubrovačke knjižnice Dubrovnik.

Predloženi su Katarina Doršner kao predsjednica, a kao članovi Silvija Jukić, Ivana Raič.

Proračuna Grada Dubrovnika za 2021. godinu

O trećoj i četvrtoj točki današnjeg dnevnog reda, odnosno o rebalansu proračuna i izvršenju proračuna za 2021. vodit će se objedinjena rasprava.

“Prihodi se smanjuju za 29, 239, 440 kuna. Smanjenje imamo i na rashodovnoj strani. Umanjuju se odnosi na Lapadsku obalu i slične projekte”, kazao je uvodno pročelnik Vojvodić.

Vijećnik Vlahušić upitao je kakvo je stanje zaduženost Grada.

“Mi smo u prijedlogu proračuna za 2022 godinu rekli da se grad ne planira zaduživati jer je smo probili zakonski okvir od 20 posto. U iduće dvije godine se sigurno nećemo moći zaduživati”, kazao je pročelnik Vojvodić.

“Važno je da smo svi čuli da smo probili zakonski okvir i da se nećemo moći zaduživati”, kazao je vijećnik Vlahušić.

Gradonačelnik je kazao je da je jasno s obzirom na pad proračunskih prihoda da je probijen zakonski okvir.

Zadužiti se nije grijeh. Putem zaduživanja smo ostvarili brojne projekte, kao i reprogram. Grad je unatoč sve i dalje stabilan i izvršava svoje obveze. Vlada nam je u dva puta pomogla, nadajmo se da će to dugovanje i otpisati . Nadstandard se nije promijenio. Jedini smo koji daje dotacije umirovljenicima, koje daje 7 tisuća besplatnih pokaza. Je li se itko pita kako i od čega, kad nemamo novaca? Grad je i dalje izvrsno financijski stoji i vraćat će i dalje sve svoje obveze. Gospodine Vlahušić, vi ste se u svoje vrijeme zadužili kako bi stavili mikroasfalt. E to se zove bacanje novaca i danas mi to moramo popravljati. Mi smo se zaduživali za recimo OŠ Montovjerna” kazao je gradonačelnik.

Pročelnik Vojvodić kazao je kako Grad trenutno ima četiri dugoročna kredita.

“Stanje duga će biti 288 milijuna kuna sa zadnjim danom ove godine”, kazao je pročelnik.

Vijećnik Kristić kazao je kako je primijeti da su brojne stavke koje se npr. tiču ulaganje u ruralni turizam umanjenje, dok se stavke vezane za rad ustanova u kulturi povećavaju.

“Radi se li se ovdje o zakonskom usklađenju?”.

Gradonačelnik je pojasnio kako je namjena ovog rebalans bila napraviti realno usklađenje.

“Osigurali smo djelatnicima ustanova u kulturi božićnicu”, pojasnio je gradonačelnik.

Vijećnik Vlahušić kazao je kako nije zakonito zadužiti se preko praga.

Gradonačelnik je kazao da je vijećnik Vlahušić izvrnuo kontekst.

“Zadužili smo se u trenutku kad je to bilo moguće zakonom. Jedinica lokalne samouprave može se zadužiti samo uz suglasnost ministra financija i Vlade. Svako kreditno zaduženje bilo je zakonito. Prihodi Grada su pali, pa smo prošli onaj zamišljeni prag. Zaduženje od 288 milijuna kuna ne predstavlja veliko opterećenje za Grad. Grad Dubrovnik je grad protokola, mi nikad ne znamo tko će od visokih dužnosnika doći u naš grad. Moramo uvijek biti spremni te ljude ugostiti”, kazao je gradonačelnik.

Vijećnik Maslać kazao je kako je iznos ukupnog dugovanja naveden u materijalima vezanima uz izvršenje proračuna.

12:00 Vijećnik Tropan upitao je ulaze li u iznos zaduženje i bespovratni zajmovi Republike Hrvatske.

Pročelnik Vojvodić kazao je kako zajmovi nisi bespovratni već beskamatni.

Vijećnica Bonačić Obradović kazala je kako SDP neće podržati ovaj rebalans.

“Na prošlom rebalansu bilo je jasno da nećemo dostići planirani proračuna. Mi kao oporba smo zabrinuti, ovaj proračun je kontaminiram virusom. Za Zimski festival iznosi 680 tisuća kuna, a o kvaliteti ne bih. Upravom odjelu za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo skinut je značajan iznos. Grad financijski ne stoji sjajno, to nije sramota priznati, ovo bi na trebala biti škola za buduće. Već smo sad svjesni da nam je iduće sezona upitan. Rashode je potrebno planirati pametnije”, kazala je.

“Kazali ste da se nismo transparentni, a sve objavljujemo. Niste vidjeli kako se u okviru navedenog Upravnog odjela stavke prenamijenjene za pomoć socijalno ugroženim osobama. Usprkos svemu radimo na realizaciji projekata koji su bili na čekanju posljednjih 50 godina. Možemo reći sve, ali ne i da loše trošimo i povlačimo sredstva iz EU fondova. Danas ćemo raspravljati i o uspostavi ITU mehanizma, putem kojeg ćemo ponovno moći povući značajna sredstva. Jesmo li netransparentno trošili novce kada samo ishodili građevinsku dozvolu za recimo sportsku dvoranu u Orašcu. 600 milijuna kuna manje je došlo u proračun, no usprkos tome nikome se u ovom gradu ništa nije oduzelo. Uz sve to, zadržali smo stabilnost javnih financija. Gospođa Ljubenko nam je kazala da se ni za vrijeme rata nije dogodilo da danima, pa i tjednima nije legao niti jedan novčić na račun Grada. Uz sve to plaćali smo plaće svim i to na vrijeme, pomagali gospodarstvu. Danas možemo očekivati da situacija bude bolja, ali za pet dana može doći neka nova varijanta koja može sve zatvoriti. Da je vijećnik Vlahušić znao stvarati novac, onda ne bi naš krizni proračun bio veći za 100 milijuna od njegovog proračuna”, kazao je gradonačelnik.

Vijećnica Bonačić Obradovića je kako je uvijek za pohvalu te da nije lako rukovoditi Gradom u ovakvoj situaciji.

Vijećnik Vlahušić je posjetio kako se 2019. naplatilo 100 milijuna kuna ulaznica od zidina.

“Nije valjda HDZ odlučio da se po svakom zaustavljanju na Pilama naplati 800 kuna. Nije HDZ otvorio Revelin koji je donio 5 milijuna kuna. Samo u tom proračunu je 190 milijuna koje je Vlahušić zaradio.

Gradonačelnik Vlahušić kazao je kako vijećnik Vlahušić još uvijek vjeruje u bajke.

“Tad je naplata za zidine išla 50:50, sad ta naplata ide 60 posto u korist Grada. Vijećnik Vlahušić bi bio naplatio 0 kuna za žičaru jer ja imam dokument koji to potvrđuje. Vijećnik Kristić i ja, kao saborski zastupnici smo omogućili da se usvoje kriteriji za naplatu. Vi ste samo podigli cijenu zaustavljanja na Pilama. Imali te i vi, vijećniče Vlahušiću, izvrsnih ideja poput Dubrovačke kartice koju dalje treba razvijati. O Revelinu neću previše, to vi najbolje znate. No uvjeravali ste nam da moramo podignuti kredit od 70 milijuna kuna, koje smo trebali predati ljudima koji vode garažu. Vi ste to ugovorili. Privredna banka je te ljude ovršila, uzela im garažu i prodali ih drugim ljudima. Hoćemo li govoriti sporove, koje vodimo zbog vaših odluka poput onoga s Perom Šišom. A što je s Ragusa Parkingom? Papala maca 7 milijuna kuna.

Vijećnik Vlahušić je kazao kako je lijepo imati amneziju.

“Koncesija je potpisana na 50 godina, uz besplatno zaustavljanje autobusa na žičari. Zaboravljate da je HDZ potpisao ugovor u kojem se navodi da će Grad dati mjenice. Vodili smo arbitražu i nismo izgubili 263 milijuna kuna. Pa, nije valjda vama palo napamet da se izjednači cijena ulaznica za zidine i Dubrovačke kartice”, kazao je.

Gradonačelnik je kazao kako je Božo Prka rekao kako nikad ne bi dao kredit.

“Rekao je to u ovoj vijećnici, a prethodno Olgi Muratti, Peru Vićanu, meni i Maru Kristiću. Rekao je kako je u Hladnici otvarao poslovnicu PBZ-a te da ga je gradonačelnica Šuica odvela u King Richard’s Pub gdje ga je dočekao Vlahušić i nagovarao ga na kredit. Kredit je dobiven zahvaljujući vama, a onda ste vi toj istoj ekipi, Midia grupi, htjeli dati 40 miljuna kuna i dignuti kredit za ništa. Taj ste prijedlog stavili u proračun i na sjednicu vijeća”, kazao je gradonačelnik.

12:29 Vijećnik Capor kazao je kako Srđ je Grad neće podržati ovaj rebalans.

“Ovim se proračuna smanjuje za dodatnih 29 milijuna kuna. Kolika je ta rupa. Približavamo se brojci od 100 milijuna kuna koji Grad pokušavam premostiti zaduživanjem. Na prihodovnoj strani nemamo dobre brojke. Kako smo izglasali proračuna za iduću godinu? Jasno da iduće godine nećemo moći dizati kredite. Što se tiče nadstandarda, kojim se diči gradonačelnik, u nekoliko puta samo prigovarali da su prihodi isti kao 2019. godine, kao da se havarija s proračunom nije dogodila. Krizu je nedirnuti prošao i proračuna za protokol. Molim i to već treći put, da nam se prikažu koliko se troši na protokol, a koliko na peglanje imidža gradonačelnik”, kazao je Capor.

Vijećnik Tropan kazao je kako Dubrovnik mora imati nadstandard.

“Ovu godinu zatvaramo za 70 milijuna kuna. Moram se prilagoditi. Mi iduće godine planiramo prihode na 500 milijuna kuna. Ovaj naš proračun je manji je proračuna gradonačelnice Šuice”, kazao je.

Vijećnik Vlahušić kazao je kako neće glasati za rebalans.

“Izvorna sredstva su 246 milijuna kuna. Od tih sredstava, 2 posto otpada na protokol. Plaće su 205 milijuna kuna. 58 milijuna kuna nam daje država. Svi imaju deset posto manje plaće, osim onih zaposlenih u vrtićima. Da je netko radi u kulturi, njima plaće ne bi bila umanjenje. Eu sredstva smo smanjili za 10 milijuna kuna. Pa nije moja baba nacrtala Lapadsku obalu. Mislim da nem potrebe plakati za izgubljenim mlijekom što se tiče ove godine. Jedino što smo mogli dobiti su sredstva od zidina. 10 milijuna kuna je otišlo u vjetar. Sve skupa se radi o malim stvarima. Mi bez novih prihoda, ne možemo održati novi sustav. Aglomeracija će trajati 15 godina. Povukli smo 10 milijuna kuna sredstva iz EU fondova. Koliko sam vidio sportska infrastruktura se ne financira iz EU sredstva”, kazao je.

Gradonačelnik Franković je kazao je Vlahušić, u svom mandatu ugovorio 0 kuna iz EU sredstava.

“Mi smo povukli preko milijardu”, kazao je.

Vijećnik Ivica Roko upitao je jesu li golubovi dobili božićnicu, a gradonačelnik je kazao kako je golubovima povećana količina kukuruza.

Rebalans je usvojen većinom glasova.

Većinom glasova usvojena je i odluka o izvršenju proračuna.

Odluka o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području Grada Dubrovnika.

Na upit vijećnika Kristića gradonačelnik je kazao kako je povjerenstvo godinama isto.

12:45 Vijećnik Selmani upitao je dopuštaju li se ovom odlukom radovi na konstrukciji.

Gradonačelnik Franković kazao je kako su ovom odlukom, kao iznimka dopušteni radovi na konstrukciji,a da se najviše ljudi žalilo na radove unutarnje uređenja prilikom kojeg se upotrebljavala torna, no da se to ne može zabraniti.

Pokretanje postupka izrade Strategije razvoja Urbanog područja Dubrovnik za financijsko razdoblje 2021.-2027.

Pročelnica Zrinka Raguž kazala je da se radi o strateškom dokumentu te da će ITU mehanizam biti dostupan u drugoj polovini 2022.

“Alokacije je podignuta s 8 na 12 posto. Hrvatskoj će na raspolaganju biti 650 milijuna eura”, kazala je.

Vijećnik Kristić upitao je u kojem se roku strategija treba izraditi.

“Resorno ministarstvo je kraj lipnja poslalo smjernice Komisiji, no Komisija nije poslala informaciju u iznosu alokaciju. Unutar smo roka. Do veljače moramo dostaviti draft. Slijedi sastanak koordinacijskom vijeća. Sredstva se ne očekuje do drugog kvartala 2022.”, pojasnila je pročelnica Raguž.

Vijećnica Bonačić Obradović upitala je jesu li projekti već spremni.

“Grad ima bazu projekata, koji su spremni na prijavu. Imamo zalihu projekata vrijednu 2 milijarde kuna. Mi smo dio aglomeracija sa susjednim općina. Radit ćemo na projektima koji je objedinjivati naše zajedničke interese”, pojasnila je pročelnica.

“Prilikom definiranje urbane aglomeracija postavljenje su jasne smjernice, povijesni kontinuitet, broj stanovnika koji su upućeni na urbano središte. Područja interesa su kultura, turizma, vrtići, ali se zna koja će sredstva biti doznačena”, pojasnila je Raguž.

Vijećnik Vlahušić kazao je kako se radi o području bivše Općine Dubrovnik.

“Cesta aerodrom – Dubrovnik, cesta Osojnik – most i primorska sredstva su valjda najvažnije za spajanje županije. Još uvijek se na zna ništa vezano uz tu cestu. U županijskom prostornom planu, cesta ide preko Rijeke dubrovačke, što je u suprotnosti s rezolucijom Gradskog vijeća. Srđ će se opet bušiti i automobili dolaziti na Ilijinu glavicu. Bilo bi dobro da ne vjerujemo vijeću mudraca”, kazao je.

Točka je jednoglasno usvojena.

Odluka o davanju u najam stanova u vlasništvu grada Dubrovnika u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji na području grada Dubrovnika

13: 04 Gradonačelnik Franković kazao je u ovoj odluci izostao element odluke.

“Taj element je bio zakonit, no sama cijena, ona bi koštala grad više. Grad može prodati stanove po povoljnoj cijeni, no mora platiti troškove. Intencija odluke je uvijek bila najam na 10 godina, na onda prodaja. Izmjenama zakona bi se jedinicama lokalne samouprave omogućila prodaja po povoljnijoj cijeni. Ključno se da zakon izmjeni, ne samo radovi ovih stanova, veći i radi dodjele zemljišta na Pobrežju. U odnosu na prvotni prijedlog mijenja se samo dio koji se tiče otkupa. S tim da se dodaje klauzula, da onaj tko bude izabran na natječaju, ima pravo prvenstva, po istim uvjetima, onoga trenutka kad se stanovi budu prodavali. Prvotna odluka je bila zakonita, ali bi više koštala Grad. Postavlja se pitanja zašto bi jedna grad na ovaj način pomogao mlade obitelji? Mladi ljudi nikad nisu trošak, oni mogu biti samo prihod, jer doprinose svojoj zajednici”,pojasnio je gradonačelnik.

Petra Marčinko predstavila je amandman stranke Srđ je Grad.

“Tražimo da se stavak 2, članka 6 izbriše iz odluke. Prvotna ideja bila je kupnja stana po povlaštenoj cijeni nakon isteka roka najma od 10 godina. Naš klub vijećnika je isticao i tijekom prethodnih rasprava da sukladno važećim propisima ne može biti garantirana povlaštena cijena. Danas odlučuje o najmu, a ne o prodaji. Stanovi će se prodavati prema tržišnoj cijeni. Prodajom putem natječaja ostavlja se mogućnost da stanovi dođu u krive ruke. Načelno,, podržavamo smjeru u kojem odluka ide, a to je dugoročni najam. Planirajući dugoročni najam, izbjegli bi se situacije koje smo vidjeli kod POS-a. Ne vidim zašto bi se ovaj stavak našao unutar odluke koja se tiče najma”, kazala je.

Vijećnik Vlahušić kazao je kako se ovaj najam nalazi unutar Zakona o najmu i da ovo rade svi gradovi.

“”2015. sam govorio o stambenoj politici. Zamislite da sam taj predlagao da uzmemo 43 stana invalidima, platiti ih 38 milijuna kuna i prodati ih. Svi bi tad na mene vrištali. Oni koji bi mene razapinjali na križ, sada će pljeskat”, kazao je.

Gradonačelnik Franković kazao je kako država nije imala sredstava te da su namjeravali izgraditi samo jednu zgradu u Mokošici.

“U Ministarstvu branitelja nije tad postojao niti jedan dodatni zahtjev, dodjelom ključa ministarstvo je zaključilo priču stambenog zbrinjavanja. Vi se zemljište dodijelili besplatno, ja sam dodijelio 10 milijuna kuna za izgradnju stanova branitelja i još smo otkupili stanove za mlade. Stanovi su koštali 1615 eura po kvadratu. Ne prihvaćam amandman Srđ je Grad, amandman je korektan, no mislim da svi mi za života želimo steći nekretninu, to nam je u genima. Da to nije tako, ne bi imali svoje korijene ovdje. Većina nas ima korijene ovdje još od vremena Dubrovačke republike. Najmom od deset godina spriječit ćemo mešetarenje. Kupnju ostavljamo kao mogućnost, a ne kao o činjenici. Bitna su i povjerenstva koja će imenovati, kao i transparentnost. Dobre namjere su jedno. Interes će biti ogroman, ali stanova je 43. Najmanje 300 ljudi će se prijaviti. Moramo biti potpuno transparentni i u tome je ključ”, kazao je gradonačelnik.

Vijećnik Capor kazao je kako bi bilo vrlo korektno da se podrži brisanje spornog dijela članka 6.

“Imamo ogromnu potrebu, radi se možda i o 400 obitelji koje će prijaviti. Grad dugoročno može utjecati na cijene nekretnine samo svojim stanovima. To je Republika radila. Cijene stanovanja u Dubrovniku će rasti. Kako ćemo pomoći budućim obitelji? Ne tako da stanove koje smo stekli damo na bubanj, već da ih ustupimo novim obiteljima i tako im omogućimo dostupno stanovanje.

Vijećnik Vlahušić kazao je kako je odluku podržati.

“Ako su stanovi slobodi, ako su naši invalidi zbrinuti, ne vidim razloga da stanovi budu dostupi i drugima. Grad Dubrovnik je imao 7 tisuća stanova u svom vlasništvu, to je bilo društveno vlasništvo, od toga je 700 stanova bilo u povijesnoj jezgri. Gdje su ti stanovi nestali?”, upitao se gradonačelnik.

Vijećnik Capor kazao je kako se stanovi iznajmljuju po tržišnim uvjetima.

“Jedini način na koji grad može utjecati na cijenu je putem vlastitog stambenog fondova. Brojne mlade obitelji će za 10 godina morati otkupiti te stanove po tržišnoj cijeni. Imamo i samohrane majke i očeve koji si ne mogu priuštiti najamninu”, kazao je.

“Vjerojatno je točno što govori Andro. No, od 240 tih stanova, 150 ljudi u njima nije legalno stanovalo. Fascinantno je da se s jedne strane, govori da se nema, a sad bi se ovo trebalo, vijećniče Capor. U ovoj odluci nigdje se stoji da će grad stanove prodati. To je jedna od mogućnosti”, kazao je vijećnik Vićan.

Capor je kazao kako Vlahušićeve i Vićanove teze ne stoje.

“Brojni gradski stanovi su u povratu. Svakako ćemo plaćati kredit za ove stanove idućih 10 godina. No, hoćemo li u međuvremenu pripremati stanove za prodaju? Mislim da je naša dužnost da brinemo za sve obitelji koje su ili će naći u ovoj situaciji. Veliki dio tih stanova, o kojima govorite, vijećniče Vlahušić, ne znači da su se oni iznajmljivali po normalnoj cijeni. Mnogi samohrani roditelji žive koje svojih roditelja jer si ne mogu priuštiti najamnine”, kazao je.

“Ne mogu sa sigurnošću reći o kojem se broju stanova radi. No, želim vjerovati saborskom zastupnika. Ja se zalažem da do kraju našeg mandata na Pobrežju izgradimo novih 50 stanova za mlade obitelji”, kazao je.

Jasmin Deraković upitao je hoće li se nakon proteka 10 godina ponovno provjeravati socijalni status obitelji i je li zagarantirano da se kriteriji neće mijenjati.

Andro Vlahušić podsjetio je kako je u Ulici Ilije Saraka 10 godina živjela osoba koja nije imala zakonske obveze živjeti u tom stanu.

“Vlasništvo je temelj bogatstva Dubrovnika. Danas imamo ljude koji žive od svog rada i ne mogu su priuštiti nekretninu te oni koji imaju svoju nekretninu i iznajmljuju je. Oni koji nemaju vlastitu nekretninu su prekarni radnici. Moramo napraviti sve kako svi pod istim uvjetima mogli biti vlasnici nekretnine”, kazao je.

“Zašto želite razvlastiti Grad svoje imovine”, upitao je Capor Vlahušića.

“Ako bi danas ovu odluku usvojimo, za 10 godina ove stanove prepuštamo slobodnom tržištu”, kazao je Capor.

13:34 Pročelnica Brnin kazala je kako se pitanje kupoprodaje definirati novom odlukom.

“Što se tiče prednosti za ovu odluku ona je definirana, način bodovanja je ustanovljen. Ako jedan zahtjev ima isti broj bodova, tko ima prednost odlučit će se po broju djece, vremenu prebivališta. Ako se i tad ne ustanovi tko ima prednost, to će se ustanoviti prema vremenu predavanja zahtjeva.

Bonačić-Obradović kazala je kako nisu uspjeli na vrijeme predati amandman, no da će ga ipak iznijeti.

“Mi se zalažemo za dugoročni najam, a iznos od najamnina išao bi u fond za izgradnju novih stanova. Sad ćemo zadovoljiti 43 obitelji, a što je s ostalima? Neki su čekajući ovu odluku prešli dob od 46 godina. U točki 8 bi dodali da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji nemaju s nikim potpisan ugovor o doživotnom uzdržavanju. Da preskočimo tu malverzaciju bilo bi dobro da to uvrstimo u tu točku. Sljedeće primjedbe se odnose bodovanja. U članku 11, točke 3 i 5, a vezano uz osobe s invaliditetom i djece s poteškoćama u razvoju, podržavamo da se to boduje. Smatramo da nije u redu da je izostavljena kategorija 1. i 2. stupnja funkcionalnog oštećenja osoba s utvrđenim invaliditetom i djeca ss funkcionalnim oštećenjem do 60 posto. Ovdje je uračunato od 60 do 100 posto. Tu bi dodali da ide dodatnih 5 bodova za takve slučajeve. I njima je otežan život. Ne znam na temelju čega ste odredili početan iznos od 2 tisuće kuna neto po članu obitelji. Ako je iznos u kuna za kriterije po kojem će se bodovati određen prema dohodovnom cenzusu, onda bi on bio 2 328 kuna, ako se to određuje po 70 posto od proračunske osnovice. Ako da, da se to ispravi, pa da bodovanje ide od to iznosa. Cijelo vrijeme pričamo o osobama koje žive s roditelja, ako sam dobro shvatila oni se ne mogu prijaviti. Ljudi koji žive s roditeljima, mogu si ni ne mogu priuštiti najam. To mi nije jasno.

Jako je teško donijeti ispravnu odluku”, kazala je.

Maro Kristić je kazao kako cijeni odluka gradonačelnika o povlačenju ove točke dnevnog reda na sjednicama u veljači i ožujku te da ne bi volio da se rasprave svedne na kritiku ovog modela.

“Nitko tad nije bio protiv kupoprodaje. Zagovaram da mlade obitelji nakon 10 godina otkupe ove stanove. To nam ne bi trebalo biti sporno. Članak 6 ne krši zakon. Mi govorimo o odredbama koje će jednom biti na snazi. Ovo nisu socijalni stanovi, već stanovi koji su zamišljeni da se izgrade po modelu poticajne stanogradnje. Ovakva odluka po meni ima nekoliko ozbiljnih nedostataka. Nije riješeno ključno pitanja za raskid ugovora. Ugovor bi automatski trebao biti raskinut ako osoba dok je u najmu stekne drugu nekretninu. Kad govorimo o članovima povjerenstava, smatram da je pogrešno imenovati ih tako da je su članovi iz reda vlasti i opozicije. Treba razmotriti da u ovu odluku uključimo i one koji žive s roditeljima, oni su na neki način diskriminirani. Imamo povjerenstva koja će moći izaći na trene i utvrditi stvarno stanje. U vremenu pred nama moramo napraviti sve što je u našoj moći da omogućimo kupnju stana po povlaštenoj cijeni”.

Pročelnica Brnin rekla je da cenzus od 70 posto proračunske osnovice promjenjiv.

Što se tiče bodovanja, odnosno imovinskog cenzusa, išli smo napraviti stupnjevanje. Sam cenzus koji vi spominjete je promjenjiv. Uzeli smo najbližu brojku i stvorili kategorije od do kako bi mogli stupnjevati. Ova se proračunska osnovica mijenja, od odluka je donesena na duži period, odnosno i za neke buduće projekte. Što se tiče bodovanja prema invaliditetu podnositelja zahtjeva, tj člana obitelji, imali smo više izmjena. Na kraju smo se odlučili, a kontaktirali smo Zavod za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju zapošljavanje osoba s invaliditetom u Splitu. Oni su nam predložili ovaj model. Uključili smo njegovatelje. Što se tiče, prijedlog vezano uz osobe koje imaju ugovor o uzdržavanju, predložit ćemo predlagatelju, gradonačelniku da se to uvrsti. Osobe koje steknu stanu 10 godina neće im se oduzimati stan. Po pitanju osoba koje žive s roditeljima, propisali smo kriterije i nismo pronašli mehanizme kojima bi utvrdili stvarno stanje, na primjer da osoba nema stan na katu obiteljske kuće. Zadržali smo se na ovoj odredbi”, pojasnila je.

“S obzirom na članak 6, stavak 2, zašto to sad ne bi izbrisali? I o tome raspravljali kad o tome dođe red?”, upitala je Bonačić Obradović.

Određena je pauza do 15 sati.

Nakon pauze nastavila se sjednica Gradskog vijeća, kao i rasprava.

Gradonačelnik je izvijestio kako su vijećnici tijekom rasprave raspravljali i usuglasili se o izmjenama pravilnika i to u točki 23. da će se otkazati ugovor o najmu stana, ako se utvrdi da je najmoprimac stekao nekretninu u vrijednosti većoj od 100 000 kuna te je obvezan bez odgode o tome obavijestiti najmoprimca.

“Usuglasili smo se svi oko ovoga te će se izmjene unijeti u Prijedlog odluke”, kazao je Franković.

Vlahušić – 284 obitelji su podstanari uz subvenciju Grada Dubrovnika. Vjerojatno su to svi podstanari Grada, mislim da svi koriste subvenciju. To su uglavnom ljudi koji zadovoljavaju kriterije socijalno ugroženih. Mi financiramo taj stan, ljudi će za istu cijenu biti u najmu, a za isti iznos bi mogli kupiti stan. Kad bi mi bili dovoljno mudri i subvencirali ratu kredita za one koji su podstanari žele kupiti stan. Novac koji Grad dobije od kupovine stana, treba uložiti u novi stan. Jeftinije dođe rata kredita, nego plaćanje subvencije za podstanarstvo.

Maro Kristić kazao je kako se rok treba produžiti na dvije godine, kako bi se zatvorio rok sumnje. Kazao je kako nije problem utvrditi je li netko živi s roditeljima, odnosno je li netko od njih vlasnik nekretnine, a dodao je kako je Vlahušićev prijedlog dobar za neki budući model.

Pročelnica Brnin kazala je kako podstanari trebaju dostaviti ugovor od javnog bilježnika koji je na snazi kao i godinu dana od javnog poziva. Javni poziv još nije objavljen tako da još ima vremena za ugovor o najmu.

Anita Obradović rekla je kako se treba pitati pravobraniteljica za osobe s invaliditetom o stupnju invalidnosti osobe te kako njegovatelji osoba s invaliditetom ne bi trebali dobiti dodatne bodove, jer se podrazumijeva da se o 100 postotnim osobama s invaliditetom netko brine. Kazala je kako smatra da s ova 43 stana ne treba zatvoriti krug stambenog zbrinjavanja mladih.

Brnin – mi ćemo predložiti da se njegovatelji izostave iz bodovanja, a osobe s invaliditetom prve i druge kategorije dobit će po pet bodova više.

Muratti – bitna je ova izmjena, podržavam izmjenu. Gradonačelniče hvala što ste poslušali prijedloge. Zaista sredstva od prodaje stanova treba uvjetovati da budu sredstva za kupnju novih nekretnina. Mislim da je potrebno uvjetovanje ugovora o podstanarstvu na zadnje 2 godine, jer već sad bi se s tim ugovorima moglo manipulirati, s obzirom na protok vremena.

Ivan Tropan kazao je da moli gradonačelnika da prihvati amandmane oporbe i da se “mogućnost kupnje” makne iz odluke, jer se raspravlja o najmu, a ne o prodaji stanova.

Maro Kristić kazao je kako se raspravlja o poticajnoj gradnji koja vodi vlasništvu nekretnine, a kako dio vijećnika stalno govori o socijalnom zbrinjavanju. Ugrađujemo previše socijalnih prava u ove kriterije, samo ćemo sebi zakomplicirati stvari. Zamisao ovog modela nije bila zbrinjavanje socijalnih kategorija.,

Željko Raguž– mislim da se i sad gleda 2019. godina kad je riječ o ugovoru za najam. Mislim da smo u raspravi uspjeli napraviti izmjene kako bi izbjegle manipulaciju. Mislim da je najam sad bitan, a ne tko će za 10 godina moći kupiti ovaj stan. Drago mi je da smo se svi složili.

Obradović – mi se u SDP-u uvijek zalažemo za socijalna prava, kako bi svi imali jednaka prava i ne povlašćujemo nikoga.

Kristić je replicirao i kazao kako je krivo shvaćena njegova replika. “Malo je grubo kad netko od nas privatizira socijalne mjere. Rekao sam samo da previše toga trpamo u odluku, jer ovo nije socijalno pitanje onih socijalno ugroženih, nego mladih obitelji”.

Potrebica – Pred nama je ozbiljan tekst nakon nekoliko mjeseci rada Povjerenstva. Ne postoji odluka koja će zadovoljiti svakoga, to želi. POS 1 i POS 2 pali su na ljudima, koji su imali stanove, živjeli s mamom i tatom, a dobili su stanove u POS-u. Ja se izričito protivim da se u odluku ubace oni koji žive s roditeljima, jer oni kojima je tako teško živjeti, pošli bi već u podstanare. Ako se mene pita, a mene se ne pita, godina za podstanarstvo počinje onda, kad je odluka pokrenuta, kad smo prvi put počeli o ovome razgovarati. Ja znam koliko podstanara danas živi u POS-ovi zgradama. Mi dijelimo 43 stana, javit će ih se 300. Predlažem da koverte otvaramo javno, uz streeming, i da se svi kandidati odreknu zaštite osobnih podataka po GDP-u da svi mogu vidjeti bodovanje i tko je dobio stanove. Želim čistog obraza ići po Stradunu i ne želim da mi netko reče da smo mi nešto namjestili.

Franković – drago mi je da svi predlažu i da idemo u smjeru prema uključivoj odluci. Mislim da, ako uključimo ovo što ste Vi (Potrebica) rekli u Odluku, možemo pokazati da se na jasan način može sudjelovati na natječaju i dobiti. U trenutcima otvaranja tih kuverti sve treba biti jasno i javno. To će biti veliki posao za Povjerenstvo, ljutih će biti puno, ali manje ljuti će biti, ako budu znali da je ovih 43 pravično odabrano. I ovaj prijedlog za 2000, 2 300 kuna prihvaćamo. Imamo stavku vezanu za invaliditet to je samo nadogradnja. Da smo odluku prilagodili socijalnim kriterijima, mogli smo prilagođavati cijene i uvjete. Ovo je više demografska odluka, koja ima u vidu mlade. Nadam se skoroj izmjeni Zakona o POS-u i da će Grad opet biti dio tog programa, koji danas, zbog razvijenosti, nismo. Gospodin Vlahušić ima dobar prijedlog na tragu onog našeg 30 000 eura mladima za kupnju prvog stana, ali tu me bilo strah da to ne potakne rast cijena nekretnina, kao što se dogodilo sa Zračnim mostom.

Obradović – zahvaljujem na prihvaćanju amandmana, a podržavam prijenos uživo na otvaranju zahtjeva. Mi govorimo o stavci 2. članka 6. stalno, jer razmišljamo o budućim generacijama.

Kristić – pozdravljam gradonačelnikov govor i Potrebicin prijedlog. Mi ne možemo nikoga natjerati da se podatci čitaju javno, ali sve treba biti uživo i snimljeno. Mislim da oni koji žive kod roditelja imaju različite uvjete. Neki žive kod roditelja u kući u vlastitom stanu, kao ja, a neki u dvije sobe njih osmero. Mislim da nije teško utvrditi tko kako živi i da i te ljude treba uključiti u Odluku.

Vlahušić – Mi smo se uhvatili ova 43 stana, a u dvije slijedeće godine, osim u Solitudu, neće izgraditi novi stanovi. Država je napravila program za Slavoniju APN i POS za Jadran ništa. Ovdje neće biti liječnika, profesora i kustosa, među dobitnicima ovih stanova, a to će se na kraju pokazati više socijalna, nego demografska mjera. jesu li ovo gradski, socijalni ili stanovi za prodaju ovo je pitanje. Neka odlučuju oni koji predlažu.

Vićan – točno je ovo da neki liječnici sa specijalizacijama i subspecijalizacijama u najzrelijoj dobi napuštaju bolnicu i Grad, situacija je zabrinjavajuća. Mislim da njih treba uključiti u ovo.

Gradonačelnik – liječnici i sestre će biti zbrinuti na Pobrežju, a radi i dr. Bekić nešto s gradnjom na zemljištu Bolnice.

Capor – liječnicima također treba dati stan u najam gradskog stana po dostupnoj cijeni. Mi trebamo maknuti mogućnost prodaje i time smo se osigurali od manipulacija i sigurni smo da će stanovi doći u prave ruke.

Vićan – čuo sam s ove govornice da mi često imamo nadstandarde, ali to nije tako. Nikoje zanimanje ne podcjenjujem, ali moramo znati tko će nas liječiti za 10 godina. Mi imamo velik broj umirovljenika, koji rade. Mi moramo težiti da prerastemo u Kliničku bolnicu i da liječnici se bave medicinom, a ne preživljavanjem.

Vlahušić – nijedan Vam doktor neće doći u Dubrovnik raditi da bi bio podstanar u Gradu. imamo Solitudo. Moj je prijedlog da dvije zgrade namijenimo doktorima, jednu umjetnicima, profesorima…, a Vrtlar obeštetimo. Mi ne trebamo raditi liste prioriteta. Mi dajemo našoj tvrtki, a riješili smo 30+15 stanova za one ljude koji neće ući u ova 43 stana, a neophodni su našem gradu.

Obradović – kod liječnika je najveći problem plaća. Oni koji idu vani idu zbog plaće. Činjenica je da nam fali rehabilitatora…, ako smo mogli za Jug, možemo i za druga deficitarna zanimanja.

Nikša Selmani – sudjelovao sam od samih početaka u ovoj odluci i kolegice su jako bile otvorene i transparentne. Smisao ove odluke je da je ona namijenjena mladim obiteljima i davanjem u najam, a ništa drugo se ovom odlukom ne može prejudicirati. Za nas je sporan članak6. koji kaže da se stanovi daju u najam na 10 godina, a najmoprimci će imati prednost kupnje ovog stana prema kriterijima određenih Odlukom. Zanima me što je ako netko raskine ugovor o najmu ranije, što onda, je li se novi sklapa na koje vrijeme i je li nakon 10 godina nužno ide stan u prodaju? Problematično je postojanje neke moguće odluke kojom će se davati mogućnost buduće kupnje stana. Mi ćemo podržati odluku, ali ovaj dio stavka 2. je protuzakonit i dovodi u pravnu nesigurnost. Zašto ljudima obećavamo nešto što ne možemo garantirati. Ako se ovo ne povuče tražit ćemo zakonsko preispitivanje ove odluke.

Pročelnica Brnin – što se tiče konačne liste, kad se utvrdi ne postoje ljudi koji ostaju čekati ispod, ali ukoliko se nekome tijekom godine, dvije tri otkaže ugovor o najmu, ponovno se raspisuje za svaki stan novi poziv na 10 godina. Mi ne garantirano prodaju, ostavlja se mogućnost. Ovom se odlukom ne garantira da će se uopće ići u prodaju stanova.

Selmani – odluka nam je zato zakonski osporiva jer u točku stavljamo nešto što ne možemo ispuniti jer smo previše odgovorni i ne želimo grad dovesi u pravnu nesigurnost.

Vićan – mislim da baš zato što ne garantiramo ništa i da zato ne izaziva pravnu nesigurnost.

Potrebica – ne vidim gdje Vi kolega Selmani vidite problem.

Maslać – ako u međuvremenu dođe do izmjene situacije, ova stavka omogućuje da ovih 43 obitelji kupi stan.

Obradović – mi ovdje raspravljamo što će biti, ako bude. Znači ako se izmjeni zakon, onda će se stanovi moći kupiti, ali ne možemo na taj način sastavljati ugovore, ako maknemo tu stavku, svi dižemo ruku i to je to.

Muratti – ja ne vidim da ovaj članak ne ostaje jer stoji kao mogućnost, a ne kao obveza. A što ako ne ostavimo tu mogućnost, do nje neće ni doći.

Selmani – problem je što vi već sada prejudicirate da će se Zakon izmijeniti, a Zakon koji sad vrijedi po njemu to nije moguće.

Potrebica – pa po tržišnoj cijeni je i sad moguće da ljudi od Grada kupe stan.

Selmani – pa naravno da je pitanje cijene, jer se po tržišnoj cijeni ne zbrinjavaju mladi, a Vi potencirate donošenje zakon, kojeg nema.

Maslać – mi možemo i najam i prodaju ostvariti zakonski, ali je to trenutno jako skupo, jer moramo plaćati PDV. Ukoliko se promijeni zakon, želimo da tih četrdeset troje ljudi mogu kupiti stanove, jer u Hrvatskoj ljudi žele imati nekretnine u vlasništvu.

Muratti – Mogućnost je odgovorno ponašanje.

Jasmin Deraković – prije 4 sata sam rekao isto. Odluka o davanju u najam ne regulira prodaju. Hoće li doć do prodaje? Ne znam. Ukoliko ostavimo mogućnost i Zakon se promijeni? Ljudi će kupit stanove. Ukoliko to ne bude tako, neće doć do prodaje.

Maslać – baš ispadamo 21 baba, kilavo dijete i 4 sata raspravljamo o ovome. Mogli smo to i prije raspraviti. meritum je članak 6. gdje se vladajući i oporba ne slažu. Vi ste rekli da bi dugoročni najam riješio problem. Uzevši situaciju u Hrvatskoj 90 posto ljudi želi vlasništvo. Imamo mlade od 45 godina. Poanta jest članak 6., ali nakon 10 godina. To ne odgovara onima koji kupuju 2., 3. nekretninu jer pada cijena. Cijela spiralavisoke cijene nekretnina bi se spustila, kad bi mi jeftino prodavali. Ovo je poruka, nemojte kupovati skupo, past će cijene. Mislim da trebamo poticati ovakvu gradnju i stjecanje nekretnina. Mislim da je bitno da se ide prema kupoprodaji jer je to dobrobit našeg grada.

Ivan Tropan – ukoliko stanove damo u dugoročni najam, pada potražnja za najmom i cijena pada, a drago mi je da ste spomenuli Njemačku. Pa valjda mi nismo pametniji od Nijemaca.

Maslać – mislim da nakon ove rasprave ljudi već razmišljaju o odustajanju.

Vlahušić – kad prodamo stan, trebamo odmah kupiti još jedan stan. Sreća da je Grad imao 38 milijuna kuna na računu, pa uzeo ove stanove od Ministarstva. Mislim da je o ovome Maslać govorio.

Petra Marčinko – opet smo se zabrzali. Na temelju čega tvrdite da će najmoprimci moći kupiti po povlaštenim cijenama ovu nekretninu?

Anita Bonačić Obradović – Gdje su nam novci za ovih 300 obitelji koje dolaze? Odakle nam novci? S Njemačkom se uvijek uspoređujemo, pa ako oni mogu živjeti u dogoročnom najmu, zašto mi ne možemo?

Đuro Capor – kad gradonačelnik govori o novcima koje se troše na protokol i zaposlene, onda nas uspoređuje sa europskim prijestolnicama, a zašto ih onda ne slijedimo i u pametnim politikama dugoročnog najma. Kad nešto postane privatno vlasništvo dominira tržišna cijena, a kad je vlasništvo u našim rukama, možemo regulirati cijene. Ljudi su umorni os cijene najma koja raste, kako ćemo pomoći mladima ukoliko ih izlažemo tržišnim uvjetima.

Brnin – trenutno imamo 43 prazna stana u Mokošici i cilj ove odluke je da se oni daju u najam. Ovo radno tijelo je paraleno izradilo odluku kojom će se mladima njih 30 godišnje sa 30 tisuća eura pomagati u izgradnji, dogradnji i kupnji kuće ili stana, a zbog koronakrize je ta odluka na čekanju.

Potrebica – mi smo obećali mladima da ćemo im dati u kupnju ove stanove za 43 obitelji i nećemo promijeniti članak i to je naša politička odluka jer imamo većinu. Vaš model je legitiman, ali ne za ova 43 stana. Tu nema kompromisa, mi smo to obećali i to ćemo provesti. Sljedeći ide dodjela zemljišta na Pobrežju.

Maslać – mi se u meritumu ne slažemo. Vi mislite na vječni i dugoročni najam, a mi na vlasništvo. Mi i Beč nismo u istoj situaciji. U Beč se sve više useljava, a iz Hrvatske iseljava.

Capor – nisam navikao od Vas gospodine Maslać da iskrivljavate tuđe riječi. Nisam rekao da su ljudi umorni u najmu Blagih djela, nego oni koji plaćaju najamninu na tržištu. Potrebica je dobro kazao, to političko obećanje HDZ-a nije zakonski ostvarivo i zato ti ljudi danas još nisu u svojim stanovima. Vi idete mijenjati Zakone da bi nezakonito obećanje ispunili. Ti ljudi su žrtve Vašeg nezakonitog obećanja. ovdje se radi o Odlući o najmu, dakle nema riječi o prodaji.

Franković – u ovoj odluci stoji davanje u najam, s mogućnošću otkupa u nekom terminu. Da bi došlo do otkupa neko će Gradsko vijeće donijeti odluku o kupnji. Vama smeta što smo se mi ovoga sjetili i bilo bi korektno da rečete da Vi kao Srđevci ne želite politički potvrditi ovu odluku. Gospar Capor nije bio u najmu, a ja sam bio 10-ak godina u najmu i znam kako je to. Mi dajemo mogućnost 10-ogodišnjeg najma s nadom u mogućnost otkupa. Ovo nije nezakonito obećanje, po zakonu mi to možemo, ali je skupo. Mi idemo u izmjene zakona, koji bi gradu kao demografsku mjeru omogućio poticanje ostanka u Gradu. 10-godišnji najam bio je zamišljen kao kontrolni mehanizam i to od početka ove priče. Sad idemo u najam na 10 godina, plaćate ga uredno i s mogućnošću otkupa, kao i svi drugi, ali prvokup onima koji će tu živjeti. Ne dajem Vam za pravo da druge, koji razmišljaju drugačije vrijeđate. Uključljivi smo, prihvatili smo amandmane vijećnice Obradović, ali se razlikujemo u tome što mi želimo stanove prodati, a vi to ne želite.

Vlahušić – mi uzimamo novce svih obitelji za ove 43 obitelji. Gradovi kupuje u Beču i Amsterdamu stanove, ne grade se, kupuju se po tržišnoj cijeni. Tako je i Grad kupio ove stanove po tržišnoj cijeni. Tko smo mi da drugima dajemo? Rate kredita najma su u Beču i Parizu tržišne, a razlika ide onima koji ne mogu to plaćati.

Maslać – mi možemo ovo napraviti prema Zakonu o vlasništvu. Možemo ali uz 25 posto PDV-a skuplje.

Capor – Protekle vlasti su mislili da je POS dobar, a ni polovica tih stanova nije završilo u rukama onih kojima su namijenjeni. Dobro ste rekli gosp. Maslać da će oni koji su najmu imati prednost u tržišnom natjecanju s drugima za kupnju stana. Ti ljudi će za 10 godina trebati licitirati za kupnju stana sa drugima. Gosp. Frankoviću živio sam 10 godina kao podstanar i znam kako je to.

Bonačić Obradović – Niko nikoga ne vrijeđa, mi smo za najam, drugi za prodaju. Imate ruke izglasat ćete, što god mi više rekli. Završimo više.

Potrebica – mi smo sve vaše prijedloge prihvatili kolegice. Mi ovdje imamo 20-ak stranica dobrog pokušaja da spriječimo POS 1 i POS2, a Vi niste niti jednim prijedlogom pomogli da se manipulacija izbjegne. Ako za 10. godina shvatimo da nismo izmijenili Zakon, Grad ne mora prodati te stanove.

Maslać – Članak 6. stavak 2. nije protuzakonit. Bitna je ova rasprava da ljudi vide u kojem smjeru idemo mi, a u kojem vi.

Vićan – Kad i ako gradska uprava za 10 godina dođe u situaciju da idu stanovi u prodaju ta se stvar lijepo riješi. Stavi se točka, grad odbija prodaju iz svojih razloga. Svaku odluku je teško napisat, a lako kritizirati.

Vlahušić – stvar je jednostavna, zakon u zadnjih 70 godina kaže da se svi stanovi mogu prodavati, a samo socijalni se ne mogu prodavati. ovi su stanovi kupljeni po tržišnoj cijeni i Grad ih može prodati u bilo kojem problemu. A tko će spriječiti ljude da ljetna tri mjeseca iznajmljuju i ta 43 stana, to rade svi i nitko to ne može kontrolirati. Neće Potrebica u 3 ujutro dolazit nikome na vrata.

Capor – imam nekoliko ispravaka. Mi smo sudjelovali u odluci i davali smo prijedloge da se odluka promijeni i popravi. Mi ćemo podržati odluku ako se članak 6. stavak 2. izbaci, nećemo je podržati. Amandmani današnji su dokaz slabosti ove odluke. Mi gledamo je li netko stekao nekretninu, a ne gledamo prihode, nasljedstvo… sve to ova odluka ne prepoznaje. Otvorili smo minsko polje “prilika”, a s dugom od 350 milijuna kuna, Grad neće dugo vremena graditi nove stanove.

Marčinko – Odluku smo nadopunili. Ona je načelno dobra, ali izbacivanjem ovog stavka bila bi cjelovita. Odluku treba donijeti prema sadašnjim zakonima, a ne prema nekim potencijalnim zakonima.

Maslać – Vi se bojite da se hipotetski ne bi nešto dogodilo, a mi se ne bojimo i idemo u to.

Potrebica – Meni je drago da ste Vi gosp. Capor naveli da je Povjerenstvo bilo itekako uključivo i da smo prihvatili prijedloge i amandmane, ali Vi niste predložili ništa novo danas osim smjera odluke (kupnja-najam). Ruku smo pružili.

Kristić – podcrtat ću još jednom da je u ovoj odluci samo ova stavka 2. članka 6. benigna. Tu ni sad ni u budućnosti ne postoji mogućnost zlouporabe.

Obradović – zahvalila sam se što su predloženi naši prijedlozi prihvaćeni. Mi smo za dugoročni najam, vi ste za prodaju. Računamo da i za ovih 300 familija ispod crte, kojima se najam može, ali stanovi u vlasništvu ne mogu osigurati.

Capor – podsjetio bih Vas da ovdje raspravljamo o 40 milijuna kuna gradske imovine i 400 obitelji. Ne vidim zašto ste nestrpljivi. Mi smo prije 10. godina vidjeli opasnost na Srđu, vi ste je shvatili 10 godina kasnije. Ajmo sada na vrijeme, a ne za 10 godina osigurati dostupan najam ljudima i izbjeći zloupotrebe.

Franković – ova je odluka bila i na javnom savjetovanju. Vi ste mogli dati prijedloge i tada i na nekoliko sjednica Gradskih vijeća. Po vama je štetnost odluke da će neki od naših 43 sugrađana za 10 godina postati vlasnici svog stan i to možda. Koja je tu šteta? Budite otvoreni i iskreni. Recite da je vaša ideja drugačija, ali nije vaše pravo da govorite da nanosimo štetu gradu.

Deraković – složio bih se sa kolegom Đurom da su se u ovoj raspravi otkrili mnogi problemi u Odluči vezno za osobe invaliditetom i isto tako za moguću zloupotrebu ugovora za uzdržavanje te socijalnog cenzusa. Dotaknuo bi se onih ljudi koji žive u podstanarstvu, a nemaju ugovor. Takvih je puno, a ima i onih koji imaju prekinute ugovore, osobito preko ljeta. Volio bih da mislimo i na te naše sugrađane.

Tropan – nakon 10 godina, ljudi koji ostanu ispod liste da će se novci od prodaje stanova utrošiti na gradnju novih. Dakle ničim ne garantiramo da će se ti stanovi graditi.

Marković – pitanje je imamo li volju raditi na ovim projektima ili politizirati. Sreo sam na pauzi mladu obitelj s troje djece, koji su mi rekli da se neće javiti na natječaj, jer zbog socijalnih kategorija nemaju šanse. Gradonačelnik očekuje 300 do 400 ljudi koji će se javiti na natječaj. To nam govori o važnosti ovog projekta. Govorili smo puno o Gornjim selima i Pobrežju. Stvorimo mogućnost gradnje i kupnje u Gornjim selima. Važno je tko će dobiti stanove ove, ali ne znam koliko je korektna ova rasprava za te mlade ljude. Mislim da ovo nije u božićnom duhu.

Raguž – gospodine Marković ova je rasprava u božićnom duhu. Mislim da je dobro da ćemo izglasati danas ovaj najam, a u budućnosti ćemo raspravljati o kupnji.

Potrebica je zatvorio raspravu, a pročelnica Brnin će pročitati što se sve mijenja u Odluci.

Brnin – izmijenjen o je kako prijavljeni i članovi njihovih obitelji ne smiju imati potpisan ugovor o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Uveden je imovinski cenzus, način raskida ugovora o najmu te provjera o stjecanju nekretnina u tih 10 godina, koja se ukoliko se dogodi podrazumijeva raskid ugovora o najmu. Izmijenjena je i točka o članovima povjerenstva kojih će umjesto 4, biti 8, a imenovat će ih Gradsko vijeće.

Uz usvojene amandmane sve one, osim amandmana SJG, točka je usvojena većinom glasova.

Prijedlog odluke o načinu upravljanja i korištenja sportskim građevinama u vlasništvu Grada Dubrovnika usvojen je bez rasprave jednoglasno.

Prijedlog pravilnika o uvjetima, kriterijima i postupku davanja školskih športskih dvorana osnovnih škola Grada Dubrovnika na korištenje bez naknade i Prijedlog pravilnika o uvjetima, kriterijima i postupku davanja u zakup i na privremeno korištenje športskih dvorana osnovnih škola Grada Dubrovnika.

Kristić – važna je ovo točka. Nakon puno inzistiranja nas nekoliko ovdje u Vijeću. Molio bih pročelnika je li JU Sportski objekti preuzima u cijelosti upravljanje školskih sportskih dvorana. Ne podcjenjujem ulogu Školskih odbora, mislim da bi više sportskih djelatnika bolje odlučivalo o tome tko će koristiti dvorane.

Pročelnik Brčić – ovo je paket odluke o upravljanju građevinama sportskog tipa. Nakon zadovoljenja svih školskih potreba, JU dobiti će termine izvan termina kojima su školi potrebni. Sljedeća točka se odnosi na termine koji su slobodni i nakon Škole i Javne ustanove i tu svakako školski odbori imaju slobodu odlučivanja. Radi se o korištenju bez naknade, a javna ustanova Športski objekti postaje u pravom smislu naša i to od nove godine. Neće se dogoditi da neki klubovi imaju enorman broj termina, a da neki drugi klubovi treniraju na vanjskim igralištima. razmišlja se i o tome da se pojedine dvorane preciziraju za pojedine sportove. Nije svugdje podloga jednaka. Razmotrit ćemo i te opcije. Strategija razvoja sporta je definirala tisuće sati manjka od optimalnog broja. Moramo naći dodatne prostore da bi prvenstveno djeca mogla trenirati redovno. To bi trebalo podići kvalitetu.

Muratti – zadržat ću što o ovome mislim za sebe. Školska sportska dvorana služi kao učionica nastavnog procesa i ne mogu se nadležnosti dizati Školskom odboru da bi netko drugi upravljao dvoranom. Po Zakonu njome upravlja školski odbor.

Kristić – ja Vas razumijem i znam da ste svjedočili devastacijama dvorane, međutim mi ovdje govorimo s jedne strane o školskim terminima s druge strane su oni slobodni termini, koji se daju u najam. O ovim terminima školskim treba odlučiti Školski odbor, a o ovim drugim sportovima kvalificiraniji su oni koji se profesionalno bave športom.

Potrebica – slažem se s Vas oboje, a predložio bih rješenje koje je kompromisno. Predlažem da povjerenstvo proširimo s tri člana: jednim iz gradskog odjela za šport, jedan iz Športskog saveza i jedan iz JU Športski objekti.

Brčić – mislim da nema potrebe za povjerenstvom jer škola potpisuje ugovor sa JU Športski objekti i to pod kontrolom Upravnog odjela. Nema potrebe za povjerenstvom iako je to povjerenstvo definirano u Odluci.

Potrebica – Kolega Kristić i ja pričamo o 12. točki, na 11. nemamo prigovora.

Brčić – utoliko se ne može izbjeći školski odbor. Imamo dva zakona, koji uključuju upravljačko tijelo škole. Školski odbor upravlja školom i izvan onih termina koji ne trebaju školi ni klubovima. Pojedine dvorane će se koristiti za određene sportove zbog praktičnosti. Marin Držić recimo nema adekvatnu podlogu za košarku, a ima za odbojku.

Muratti – mislim da su odluke dobre i mislim da je Kristić htio najbolje. Čak nemate potrebe za ovim dodatnim povjerenstvom jer u svakom školskom odboru su tri člana ljudi koje imenuje upravo Grad Dubrovnik.

Potrebica – govorimo o terminima koji nisu za školske aktivnosti niti sportski objekti. To su termini da škola te termine može komercijalno iznajmiti. A praksa nas uči da to malo koristimo, jer netko tamo treba biti. Ne želim da nam se događa da zbog loše volje školskog odbora, ne da nam se otvarati dvoranu, ne možemo ostvariti neke komercijalne sadržaje. Ovo nije funkcioniralo i zato je tu ovaj pravilnik. Zato bi ja da imamo povjerenstvo.

Muratti – zakon je jasan, možemo mi imati pjevački zbor i povjerenstvo, ali samo školski odbor tih 7 ljudi može donijeti tu odluku.

Potrebica – svaka škola se ponaša koda je dvorana njihova prčija i upravljaju dvoranom po babu i po stricu. Želim to spriječiti.

Muratti – povjerenstvo zaprima, predlaže, a odluku donosi Odbor. Škole, hvala bogu ljubomorno čuvaju svoje dvorane, a bilo je dosta neodgovornih.

Brčić – vraćam se na 11. točku za potrebe humanitarnih i sportskih manifestacija od značaja za Grad, UO šalje Odboru prijedlog da se za takve manifestacije oslobađa od plaćanja najma.

Potrebica – završavam raspravu i ne želim da me neka škola u 7. i 8. mjesecu zatvori vrata za javne sportske događaje i da to naravno naplati. Pročelnik tvrdo stoji iza ovoga, ne želim rušiti njegov ugled, ali čvrsto stojim iza toga.

Kristić – kad bi mi proširili povjerenstvo, ja bih bio sigurniji da će ovo biti uredu.

Franković – ja ne bih imao bojazan oko ovoga jer Upravni odjel ima direktnu komunikaciju s ravnateljicama i ne vjerujem da će one opstruirati odluke. Mislim da ćemo ovako ovaj resurs bolje iskoristiti i komercijalno doprinijeti dvoranama. Bit će problema, ali bdjet ćemo nad tim i možemo promijeniti odluku.

Selmani – jako mi drago da se ova tema našla na Gradskom vijeću i da je izrađen ovaj kvalitetni pravilnik. Slobodni termini se daju na javnu upotrebu i dalje športske manifestacije i natjecanja i na kraju termini za komercijalni zakup. Mene zanima što znače neradni dani, jesu li to ljetni praznici. Je li nakana odluke bila da JU športski objekti cijelo ljeto koriste ove objekte?

Brčić – U pravilu praznicima i blagdanima nema treninga. Preko ljeta se često događaju organizacije sportskih kampova. U školskim dvoranama sad imamo nered. neki klubovi imaju puno termina, a drugi ne mogu ni pristupiti dvorani. Škole su imale ugovore potpisane s klubovima, došlo je do štete, a za to je odgovorna škola, a grad pokriva štetu. Zato smo i naveli da su termini isključivi za niže uzrasne kategorije, ne seniori.

Cetinić – prije je bila malonogometna liga u sportskoj dvorani. Zašto ne bi vikendom te lige koristile te dvorane uz plaćanje. Mislim da i to treba uzeti u obzir.

Brčić – imamo program javnih potreba u športu, a s obzirom da to nije u tim programima, škola time upravlja, a može li škola osigurati domara i čistačicu za prekovremeni rad, to je njihov posao. Zato imamo program javnih potreba u sportu. Imamo srednje škole koje imaju nastavu u sportskoj dvorani… 12. točka se odnosi na sve ono što nisu školske i javne potrebe.

Deraković – mene zanima tko snosi troškove čišćenja, nadzora, evidencije?

Brčić – mi osiguravamo materijalne troškove škole, ali i sredstva za klubove. Dva puta sad financiramo istu stvar, a kroz ovo mi ćemo školama plaćati povećane troškove ukoliko ih bude. Dosad su škole time upravljale kako žele, a mi pratimo škole, obnavljamo, opremamo i želimo znati kako se koriste školske sportske dvorane. Na ovaj način mi kontroliramo proceduru. Usklađivanje je ovo i sa Zakonom o športu, prema kojem su školske dvorane sportske građevine.

Bonačić – Obradović – po ovoj raspravi vidimo koliko nam je potrebna nova dvorana. Jedno je klupsko, a drugo školsko treniranje. Vidimo potrebu za ovim jer škole napokon imaju dvorane.

Cetinić – tlak mi se digao strašno. Spominjao sam lige, to su sve klubovi, koji su registrirani klubovi koji nemaju gdje igrati.

Marković – zahvalio bih svima što je ovo konačno došlo na dnevni red. Sve su to naša djeca. Slobodne termine treba dati klubovima na raspolaganje.

Jednoglasno su prihvaćene obje točke, nakon duže rasprave.

Prijedlog izmjena i dopuna Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2021. i Prijedlog izmjena i dopuna Programa građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2021. prihvaćeni su većinom glasova, bez rasprave, kao i Prijedlog pravilnika o izmjeni Pravilnika o naknadama za prometovanje prijevoznim sredstvima unutar pješačkih zona na području Grada Dubrovnika.

Prijedlog zaključka o potpunom oslobađanju od plaćanja komunalnog doprinosa obveznika Dubrovačka biskupija (Župni ured Sv. Petra), prihvaćen je većinom glasova.

Na dnevnom redu je točka stručne analize zahtjeva za izmjenu i dopunu Prostornog plana i GUP-a Grada Dubrovnika, koje su zaprimljene do 23. studenog ove godine. Izlaže pročelnik Božo Benić.

Za raspravu se javio Maro Kristić, koji je istaknuo kako želi sve najbolje novom pročelniku.

– Zasmetalo mi je ovo što se ovo što je trebalo biti napravljeno u godinu dana, produženo na dvije godine, zbog nedovoljnog broja ljudi i Odjelu. Je li se ova analiza radi svake dvije godine. Volio bih objašnjenje zašto se neki zahtjevi prihvaćaju odlukom gradonačelnika, a o drugima će se raspravljati.

Franković – ovo su zaprimljene inicijative, koje možemo i ne moramo zaprimiti, ali je korektno d građani i vijećnici vide tko sve i što traži. Zahtjevi se i dalje mogu tražiti, ali ne znači da će zahtjevi biti prihvaćeni. Ima dobrih inicijativa i drugih, a ovo je važno da vijećnici znaju tko, zašto, gdje i kako promišljaju vlasnici zemljišta, koji žele prenamjenu.

Vlahušić – pozdravljam gosp. Benića i želim mu puno uspjeha. Ovo će pokazati isto što je bilo 2013. Bilo je tad 800 zahtjeva za građevinska područja, nula za javni interes. Realno je da će se na GUP-u 99 posto odbiti, jer je prostor grada gotovo cijeli građevinska zona. Ovdje nema parkova, novih cesta, javnih površina nema. A kad se usvoji UNESCO-ov buffer plan, sve će se ovo odbiti. A navodno 900 dozvola čeka u gradskom Upravnom odjelu. Zašto? Niti jedno naše poduzeće, npr. Vodovod ima projekt za stanove na skladištu, Vrtlar u Solitudu, Čistoća, nije dala nalog da se naprave gradski stanovi. U ovom planu nema stanovanja, parkova, cesta, šetnica, samo privatne inicijative. Mi javni interes prepuštamo privatnicima i građanima koji žele graditi više i prodavati skuplje. Arhitekti su na tržištu i brane interes onih koji ih plaćaju.

Franković – Grad Dubrovnik ne treba sam sebi slati inicijative za škole, vrtiće i javne površine, o tome ćemo Vas izvijestiti kasnije, ovo su inicijative građana. Imamo kombinacija sa komunalnim tvrtkama, ono što je važno je da su ovo inicijative, ne pričamo o svakom projektu ponaosob.

Vlahušić – odgovorni vlasnici se ponašaju odgovorno. Naše ustanove i tvrtke nemaju nikakve inicijative prema javnome, osim svojih isključivih sebičnih razloga.

Selmani – pozdravljam pročelnika i znam da mu neće biti lako. Selmani je citirao zakon koji obvezuje lokalnu upravu o izvješćivanju Vijeća o stručnoj analizi zaprimljenih zahtjeva. To dosad nismo doživjeli, ovo je prvi put da dobivamo takvo izvješće. Članak kaže da se ove analize utvrđivanju, a prije pokretanja izmjena GUP-a i PP-ua. Inicijative su osnova za pokretanje postupka.

Vićan – najmanje na nekoliko izmjena GUP-a raspravljalo se o izmjenama planova. Ovo je hvale vrijedno, preporučam pročelniku i gradonačelniku da pronađemo ljude koji znaju posao i zaposle ih u ovom odjelu. Ja ću se zalagati da se napravi razlika od špekulantskim zahtjevima za prenamjenu zemljišta u Gradu i proširenje zemljišta van grada za gradnju obiteljske kuće. Želim pročelniku i gradonačelniku da ustraju, a bit će pritisaka na sve strane.

Selmani – s obzirom da mi nitko nije demantirao ovo pravno razmatranje, postavit ću tezu koje se jako bojim. Nisu li ove inicijative polazište za generalne izmjene plana. Ja nisam nigdje vidio postoji li proširenje građevinskih zona. Hoćemo li mi tijekom ovog postupka generalnih izmjena usvajati neke pojedinačne izmjene. Prema tome mi je ovo skroz besmisleno.

Franković – moj odgovor je da. Bit će ciljanih izmjena, vezanih za javni interes, kao što je kabel HEP-a do Gruža, kako bi se kruzeri spojili na struju, a mi bili bez dima; pa lučki terminal. Sve drugo će čekati tri godine i biti dio procesa. Sigurno će se na Pobrežju, Osojniku i Gornjim selima omogućiti nove građevinske stambene zone, to prije nije bilo u planu. Strateški trebamo razmišljati i škole i ceste i trgovine i tamo širiti grad. Prostorno planiranje nije udovoljavanje željama određenih ljudi nego strateško razmišljanje o razvoju grada. Mislim da ovim izmjenama možemo razvijati jednu novu priču. Većina će inicijativa pričekati.

Pročelnik Benić – ovo izvješće od lani koje je GV usvojilo, stoji i revidiranje građevinskih područja.

Selmani – slažem se dijelom s gradonačelnikom. Nitko ne želi zaustaviti ključne stvari, ali me je strah da ćemo se uvaliti u velike projekte, koje nećemo moći ispoštivati. Primjerice pogotovo prema smjernicama buffer zona.

Franković – Dijelom sam Srđevac u duši, pa Vam poručujem: Ne bojte se, ja sam s vama.

Capor – kako objasniti da se promjene GUP-a ciljano provode za Remizu, Babin kuk, Arenu u Lapadu, DOC, a zaklinjemo se u načela strateškog planiranja. Je li se ponašamo strateški ili za pojedine projekte pravimo iznimke. Ovdje nema inicijativa s Babinog kuka, niti od Pema, gdje su te inicijative. Ne slažem se s izmjenama Čemprijesa i ACI-ja a sve bez strateške studije o utjecaju na okoliš i mimo generalnih izmjena GUP-a.

Franković – poštujem Vaš stav. Ovo se po prvi put iznosi prema vijećnicima i građanima i to je jedan mali korak naprijed i vjerujem da ćemo biti zadovoljni budućim promišljanjem prostora. Prioritet je infrastruktura, ali moramo pustiti i život da se razvija. Na Uredu je trenutno oko 300 zahtjeva za građevinske dozvole, to su zahtjevi koji su podneseni prije zadnjih izmjena. Svi su požurili sa zahtjevima, a mnogi bez potrebne dokumentacije. Sad Odjel te zahtjeve čisti. Ne znači da će svi ti zahtjevi biti pozitivno ocijenjeni za jedna značajan dio su dane negativne ocjene. Ne smiju nam se događati građevine koje nemaju priključak na struju, kao ova na Pločama, koja je priključena na agregat, a dok isti odjel od Grada traži podnesen zahtjeva za trafostanicu. Te stvari nam se ne smiju događati i to smo izmijenili, bez infrastrukture nema dozvole.

Vlahušić – osnovni problem u Gradu je kako biti brži od samog sebe. Kupili smo zemlju na Nuncijati kad smo je prenamijenili u građevinsko, tako i na Pobrežju, a ne da mi proglasimo građevinsku zonu, a oni onda podižu cijenu. Zašto Vićan ima kuću kraj mora ispod magistrale, a neka ima, ali neka i drugi imaju poviše magistrale.

Franković – upravo je Grad kupio poljoprivrednu zemlju na Pobrežju i prenamijenio je, a na Nuncijati nismo kupili zemlju jer smo znali da se kroz buffer zonu tamo neće moći graditi.

Vićan – nemam ja kuću uz more, to je kuća moje supruge, a ja sam se dobro udo.

Petra Marčinko – konačno jedan arhitekt i jedan urbanist u Gradu. Prvi put ovakav dokument dolazi pred vijećnike i nadam se da ćemo ovo redovito raditi i da razmislite da te materijale možemo prezentirati javnosti.

Capor – spomenuo sam nekoliko izmjena ciljanih i pitao gdje se mogao naći materijal za te izmjene. Možemo li kao vijećnici vidjeti te odluke za ciljane izmjene uz negativan stav UO za promet. Ova pitanja trebaju biti što više u javnosti, kako bi se izbjegli pritisci i anomalije u prostoru.

Franković – nema pritiska na Odjele, ja sam odgovoran, i na mene se vrši pritisak.

Capor – u ovom slučaju smo za to da nam se pokaze koja je analiza dovela do ciljanih izmjena za Pema. Jeste li Vi odgovorni i za ovu zgradu na agregat na Pločama?

Franković – ovo na Pločama nije moja odgovornost. Dozvolu je izdao Odjel prije mene i na temelju tadašnje planske dokumentacije. Što se tiče Pema, vi kažete pogodovanje. Mi “pogodujemo” nekome tko je kupio zemljište, i želi izgraditi manju zgradu. Sve ćete analize dobiti, a taj će projekt doći i ovdje na raspravu.

Deraković – složio bih se sa Selmanijem da u užem području grada treba smanjiti građevinska područja i s Vićanom da ih treba proširiti van grada.

Rasprava je zatvorena, a odluka je prihvaćena većinom glasova.

Vijećnici su jednoglasno, bez rasprave usvojili prijenos poslovnih udjela u društvu Boninovo d.o.o. i Sanitat d.o.o. između Općine Mljet i Grada Dubrovnika.

Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na tekst Ugovora o međusobnim odnosima osnivača i odnosima osnivača sa Zavodom za obnovu Dubrovnika je jednoglasno je usvojen.

Prijedlog zaključka o izmjeni Zaključka o razvoju i unapređenju projekta Dubrovačke kartice

Vlahušić ovo je privođenje kraja bitke za povrat zidina u okrilje grada. Zahvaljujem se gospodinu Frankoviću, što je uspio da Društvo prodaje DUcard. Vlahušić je objasnio kako se DUcardom zarađuje više. Veliko vijeće je prihvatilo tu odluku i tražim da se na svakom Gradskom vijeću podnese izvještaj koliko smo izgubili. Grad kad prodaje sve je na bijelo, a DPDS postaje jedan od korisnika proračuna.

Pročelnica Antić – Brautović od Dubrovačke kartice od tih 250 kuna Društvu ide 75 kuna, Samostanu Male Braće 15 kuna i Libertasu 22 kune, a ostalo je zarada Grada. Ukinuli smo i popust na online kupnju jer to više nije potrebno, većina ljudi kupuje online.

Potrebica – nije se ništa spektakularno promijenilo. Mi imamo ugovor koji i dalje vrijedi, ali sad prodaju i Dubrovačku karticu za istu cijenu. Vrijeme sukoba Grada i Društva je smatram iza nas.

Vlahušić – imali smo 3 sata najmanje raspravu o stanovima, govorili smo o skupom PDV-u i gubitku grada, a Grad gubi 40 milijuna kuna godišnje, jer naše novce broji ekipa preko puta. Je li to normalno? Libertas treba dobiti više od DUcarda.

Raguž – ovo je jedna priča koju je gurao Vlahušići nadam se da smo došli do toga da i agencije mogu prodavati karte za zidine.

Pročelnica Antić – Dubrovačku karticu prodaju agencije uz proviziju.

Bonačić Obradović – Nadam se da će se novcima od zidina sada transparentno upravljati.

Cetinić – DUcard koji se prodaje na Širokoj ulici neće Vam donijeti željeni efekt. Trebate je reklamirati svugdje, prije nego što se dođe u Grad.

Slavica Grkeš – trebamo Dubrovačku karticu prodavati svugdje preko QR kodova.

Raguž – Ako je cijena DUcarda 250 kn i cijena zidina 250 kn, ne razumijem zašto se DUcard ne prodaje na ulazu na zidine?

Vlahušić – ovo je kraj prodaje ulaznica za zidine. Društvo će dobiti čisto 75 kuna na svaku karticu i time imaju dovoljno sredstava za obnovu.

Cetinić – najveće probleme će imati zaposlenici DPDS-a ja neću moć prodat nešto što nemam, ja prodavam kartu za zidine i mi smo u problemu i postavlja se pitanje, čemu ta ulaznica?

Tropan – ljudi će se osjećati prevareno, kad vide da za istu cijenu neki imaju samo zidine, a drugi za isto dobivaju puno više.

Franković – ukoliko u dogledno vrijem Dubrovačka kartica ne prestigne prodaju ulaznice za zidine to će značiti da mi nismo sposobni. Danas kad je sve online, ako mi ne možemo pokucati na svaki kompjutor i mobitel Dubrovačkom karticom, onda ne trebamo ovo raditi. Posljednje mjesto kupnju karte su zidine, mi smo ga još u zraku o tome informirali, pa na aerodromu, u hotelu u taksiju, a prije putovanja na googlu treba uz Dubrovnik vidjeti Dubrovačku karticu. Treba nam za sve vrijeme, a vjerujem da će se DUcard vrlo skoro prodavati više nego ulaznica za zidine.

Rasprava se razvila o Dubrovačkoj kartici, pri čemu je Ivana Šepak istaknula kako je suludo na pragu 2022. govoriti o fizičkoj, papirnatoj karti za zidine, na što je pročelnica Antić Brautović kazala je kako će se kroz par mjeseci uvesti novi digitalizirani sustav preko kojeg će se prodavati digitalna kartica. Ivan Cetinić je istaknuo kako se online može kupiti karta za zidine i da se online karte mogu skenirati karte. Kazao je kako ima puno neinformiranih turista koji će i dalje kupovati papirnate ulaznice.

Pročelnica Antić kazala je kako će za svaku prodanu karticu Društvo Gradu ispostaviti račun na iznos od 60 kn + PDV. Tropan smatra kako je to suludo i da će i Libertas trebati nadograditi svoj sustav za online karte. Pročelnica mu je odgovorila da će se za Libertas u početku morati imati fizička kartica. Kazala je kako je Grad Društvu odlučio dati od svake kartice 75 kuna, a oni od toga plaćaju PDV. Šepak je dodala kako u Društvu osoba koja vodi web stranice treba dobiti otkaz jer je ta stranica kriminalna. Potrebica je istaknuo kako je započela digitalizacija Libertasa, koja neće biti gotova do kraja 2022., a nada se kako će se uskoro taj projekt financirati iz EU fondova. Kazao je i kako nije točno da DPDS prodaje nefiskalizirane karte. Cetinić je istaknuo kako će Društvo dobivati dovoljno novaca, kako bi radili obnovu koju, po njegovom mišljenju, rade izvrsno.

Maro Kristić smatra da je Dubrovačka kartica dobar proizvod, ali smatra da komunikaciju prema DPDS-u treba dati određeno poštovanje jer su oni zaslužni za obnovu zidina i mnogih drugih spomenika te da ih ne treba kriminalizirati i prozivati. Zanima me na koji se način tehnički prodaje DUcard?

Pročelnica – zadužuje se određeni broj kartica, one se prodaju i potom se ispostavlja račun, a svatko tko je prodaje ima proviziju.

Deraković – Osobno sam ovakve kartica koristio preko Europe, Amerike do Kine, i to isključivo zbog uštede novca, ali i zbog redova, koje se tako izbjegava. Mislim da trebamo povećati cijenu kartice. Želio bih Vam reći da je svatko tko je putovao dalje od Trebinja je upoznat s ovim modelom.

Vlahušić – naša kartica treba biti županijska od Cavtata do Stona

Grkeš – QR kod je jednostavna i jeftin program, koji već koristimo za sve, a nudi kontrolu.

Selmani – što ako DPDS smanji cijenu karte na 150 kn? Je li naša suglasnost bitna?

Potrebica – Mi dajemo suglasnost za cijene.

Odluka o Dubrovačkoj kartici u koju je uključena i karta za zidine te regulacija cijene te kartice jednoglasno su prihvaćene.

Prijedlog rješenja o odbijanju ponude u postupku davanja koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti dimnjačarskih poslova na području Grada Dubrovnika i prijedlog odluke o poništenju postupka davanja koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti dimnjačarskih poslova na području Grada Dubrovnika jednoglasno su prihvaćene, bez rasprave. U tijeku je pauza od 15 minuta u kojoj će Odbor za izbor i imenovanje raspravljati o imenovanjima, koja slijede.

Imenovanja Upravnih vijeća Ustanova u kulturi

Dom Marina Držića: Iris Mihajlović i Hana Čerimagić Sarić

DSO: Nikolina Pozniak i Paulina Bačić

FA Linđo: Luko Brailo i Dubravka Roko

Kinematografi Dubrovnik: Marko Radić i Nives Zarač

Dubrovačke ljetne igre: Demir Čokljat i Sanja Mlinarić Vrbica

KMD – kazališno vijeće: Đuro Market, Marko Blažek i Davor Mojaš

Športski objekti: Nebojiša Stojčić, Ivan Vidović, Ana Matušić i Gordan Špero

Vijećnici su potvrdili drugi mandat Paola Tišljarića na mjestu ravnatelja Kazališta Marina Držića, a prihvatili su i prijedlog imenovanja Lucije Bjelokosić za v.d. ravnateljice Dubrovačkih knjižnica te razriješili s mjesta ravnateljice DK Jelenu Bogdanović na njen osobni zahtjev.

Stadion Lapad

Franković – stavljanje stadiona u komunalnu infrastrukturu on ne može biti komunalna, nego sportska infrastruktura i zato predlažemo da se poništi ova odluka, jer kao komunalna infrastruktura on ne može u koncesiju.

Selmani – moram biti iskren i nije mi jasno kako to da nešto što je komunalna infrastruktura nije i sportska građevina. Nisam uspio u zakonu o sportu razlog ovome. Zanima me ukoliko sad poništimo ovu Odluku je li odmah treba li ga odmah definirati kao sportsku građevinu ili on ostaje ledina?

Franković – kad je nešto komunalna infrastruktura onda je na upravljanje i u zakup možemo dati samo komunalnim tvrtkama, a JU Športski objekti to nisu i njima je u najam i na upravljanje ne bismo mogli dati.

Na dnevnom redu je izmjena Odluke o prometovanju turističkih autobusa i kombija na području oko Grada i na Pilama.

Gradonačelnik je izložio odluku, te promjene, a za raspravu se javio vijećnik Vlahušić, koji je detaljno izložio svoju povijest vezanu za ovu odluku, koju je on prvi donio 2013., a koju je nedavno Ustavni sud proglasio nezakonitom. On smatra da se na ovaj način izlazi u susret agencijama koje su dužnici Grada. Podnio je i amandman da se vinjete ukinu.

Marčinko je pitala hoće li na Pločama biti uveden prometni videonadzor. Zamolila je da se za ove odluke dostavi vijećnicima pročišćeni tekst.

Gradonačelnik je kazao kako ne podržava Vlahušićev amandman.

Slavica Grkeš je tražila da se kao vlasnica agencije i predstavnica komore, izdvoji iz glasovanja za ovu točku jer ne želi biti u sukobu interesa. Kazala je kako će gosti radije koristiti Uber nego lokalni prijevoz, a kako će se kombiji prodavati, a mali auti povećavati. Navela je niz praktičnih prigovora na odluku, kao i na Vlahušićev amandman.

Franković – najveći su nam problem kombi vozilima, 7+1 i 8+1 i svake godine nam se događa divlji zapad. Postoje ljudi koji to regularno rade, a postoji i onaj polusvijet, koji vas poteže za rukav, voze kao divlji taksi i koriste drugu stranu Pila. To oni rade navečer, a ništa im ne možemo naplatiti niti ih nekako regulirati. nadam se da ćemo izmjenu odluke za kombije pronaći i riješiti taj problem. Vinjeta za kombi može je kupiti i VIP transfer, ali i onaj koji će taksirat s kombijem i mi ništa ne možemo.

Potrebica – uz kupnju vinjete, čovjek vozi poznatoga gosta, a divlji ne mogu unijeti goste, aplikacija bi mogla biti rješenje.

Tropan – ono što smatram spornim je prva odluka koja je ubacila turistički autobus u Odluku, a mi bi trebali to izmijeniti i, kao i u zakonu, staviti umjesto “turistički autobus”, “povremeni prijevoz”. Novi zakon o prometu bit će dobar korak naprijed rješavanja problema Grada Dubrovnika.

Nakon kraćeg prepucavanja “vijećnika ibivšeg gradonačelnika Vlahušića” te “vijećnika i Lučke uprave Dubrovnik Peza”, odluka je većinom glasova prihvaćena.

Gradonačelnik je predstavio i izložio prijedlog natječaja za javni poziv izgradnju Arene Dubrovnik, odnosno nogometnog stadiona u Lapadu. Gradonačelnikje kazao kako poziva sve vijećnike na raspravu, a najavio je je i javno savjetovanje.

Cetinić – garancija za ozbiljnost ponude je 2 milijuna kuna, čini mi se da je to premalo.

Franković – Ovo je samo jedna od garancija ovdje. Imamo više garancija, jamstvo od 2 milijuna kuna koje ostaje Gradu, drugo jamstvo bankarsko od 5 posto vrijednosti investicije za izgradnju i treća garancija banke na 5 posto vrijednosti stadiona za eventualno pronađene mane u izgradnji. Uistinu se radi o ozbiljnim sredstvima.

Potrebica – ovi su uvjeti fenomenalni za Grad, ali mislim da ćemo teško naći investitora koji će ovo prihvatit. Mi dajemo zemljište, on gradi, održava, a nama daje 150 parkirnih mjesta. Ovo mi se čini previše idealno za grad i čestitat ću Vam ako ovaj memorandum bude dio ugovora.

Franković – možda je ovaj natječaj restriktivan i detaljan, ali je potreban. On će biti svojevrsno istraživanje tržišta. Vidjet ćemo hoće li biti zainteresiranih. Da bi netko sudjelovao uopće mora za 200 000 kuna otkupiti dokumentaciju. Za ozbiljne investitore kojih ima u Europi ovo nije ništa novo, ovo je model kakvim se grade stadioni u Europi. Takvi ljudi postoje, a mi ćemo ovim natječajem vidjeti žele li oni sudjelovati u ovom projektu.

Vlahušić – činjenica je da nigdje u Hrvatskoj ne postoji pravo građenja putem memoranduma. Ne znam koja je to dokumentacija, a bez idejnog rješenja. Imamo dva natječaja u Gradu jedan napravljen, drugi nije. Koncesionar za lučki terminal je raspisivao natječaj za idejno rješenje. Drugi je garaža u Gradu. Bila je arbitraža… Stvari ne idu lako preko noći, a mi sami odlučimo što želimo. Razumijem da se dubrovački nogomet nalazi u 3. ligi i krivac je jedan jedini čovjek krivac za to, gradski vijećnik. Gradimo veliki stadion za klub koji je 30. godina u trećoj ligi. Daj Bože da Pero u 75. godini igraš ligu prvaka.

Vićan: ja sam sudjelovao u izradi ovog dokumenta. Njime su izbjegnute sve greške kakve su bile napravljene na javnoj garaži. Memorandum o razumijevanju je dio ove dokumentacije. Nije ovdje riječ o javno-privatnom vlasništvu. U Europi bezgranično danas ima novca, a sad ćemo vidjeti ima li novac interesa za Dubrovnik. To je kategorija 3 stadiona FIFE i UFEA-e. Molim da odvjetnici, ekonomisti daju svoje prijedloge na ovaj materijal koji će biti javno objavljen. Grad niti jednu kunu ne bi trebalo koštati ništa za 150 parkirališnih mjesta i stadion. mi ćemo Vlahušiću prvo napraviti štalicu, pa ćemo kupiti štalicu. kriv sam i ja što imamo ledinu. Povuć će se Pero iz kluba kad izdamo monografiju 100 godina kluba. Nemojte se čudit da iz prvog puta ne razumijete, nije pitanje inteligencije i manjka obrazovanja. Tražite savjet pravnika kojima vjerujete.

Franković: ako ste vidjeli na početku iz ponude mora biti razvidno da Grad ulaže zemljište, a ponuditelj sve ostalo, a postaje vlasnik etaža stadiona, a po isteku roka oni pripadaju gradu. Zašto ne pravo građenja? Zato što onaj tko je imao pravo građenja radi procjenu nekretnine prije i poslije, a amortizacija je obveza iza koju bi mi trebali platiti. Nećemo ih osloboditi ni komunalnog doprinosa.

Vlahušić: Nama taj treba dati 50 milijuna eura, a što će on tamo prodavati? Drogu? Buniku? Što? Koja razina može biti isplativa u tom podrumu u Lapadu? Da ima zlata, bilo bi isplativo. Pero ga ne može pronać, ali gospođa Ane bi ga sigurno našla. Nastao je opći smijeh na ove riječi.

Vićan: Nemoj me Andro vuć za jezik. Ti se skoncentriraj da ovo razumiješ, uzmi lekcije.

Vlahušić: Kod profesora Perića?

Vićan: Kod Milana Perića? On je profesor ko’ što sam ja umirovljenik. Grad će prije ovo izgraditi, nego Dom ispod bolnice.

Kristić: Mislim da je riječ o ozbiljnoj temi, a previše smo bacili na šalu. Prvenstveno po pitanju infrastrukture trebamo imati ozbiljne procjene. Širit će se Babin kuk, DOC, Arena, a što je s infrastrukturom prometnom i drugom. Rijetki su gradovi koji imaju u 500 metara dva velika trgovačka centra. Ja bih da izgradimo stadion kakav je u Dugopolju, koji bi zadovolji potrebe Dubrovnika, a ne bi opteretio infrastrukturu Lapada. Volio bih da strka ocijeni vršno opterećenje Lapada gdje se treba tako puno toga graditi. Mi želimo stadion, ali treba zaštitit kvalitetu života i sigurnost u Lapadu.

Vićan: ne želim polemizirat s razumnim razmišljanjima kolege Kristića, međutim nisu utakmice svaki dan. Želim reć i zamolit da se donese odluka o raspisivanju natječaja, a ništa se neće dogoditi bez rasprave na ovom vijeću. Svi sportovi na jednu, a nogomet na drugu stranu. Pročitajte detaljno dokument i nađite nešto perikulozo, nezakonito i dajte primjedbu.

Franković: Mi smo proveli prvu raspravu, nadam se da će ih biti još niz. Postoji inicijativa, izrađeni su dokumenti. Oni izgledaju restriktivni, ali bolje je biti stroži i ići u sigurno. ja mislim da će ljudi vidjeti komercijalni interes. Očekujemo maksimalnu uključivost vijećnika. Što se više glava uključi, bit ćemo pametniji. Iza Svetoga Vlaha mogli bismo i donijeti odluku. Ovo je važan projekt za Dubrovnik, tu će se moći događati svašta i koncerti i utakmice reprezentacije…On treba biti lijep, urbanistička nadogradnja Lapada. Ne damo dragulj za ništa. Zato su uvjeti strogi i u ovom trenutku izgleda kao bajka. Ali ajmo vidjeti hoće li se ostvariti.

Vlahušić: ja ću glasati za, ali tražite prijedlog grafičkog rješenja stadiona i prometnog rješenja. Ovo je lista želja. Prihvaćamo liste želja i pozivamo građane da oni dodaju svoje želje. Ako nije Pitarevića zlato zakopano u tom stadionu, ovo nitko napraviti neće.

Vićan: Žao mi je da radimo replike, kao da je branim osobni interes. Nemam osobni interes ovdje. Ispod livade nitko neće nać zlato, a ako ste pažljivo slušali gradonačelnika, idemo u projekt bez novaca, a ako se za 6. mjeseci nitko ne javi, tražit ćemo drugi model. Dugopolje nam ne smije biti misao, ovo je ipak Grad, a ne Dugopolje.

Deraković: Ovaj bi stadion mogao poboljšati vizuru grada. Osobno smatram da je interes Grada i građana apsolutno zaštićen, a možemo dobiti drugo.

Vlahušić: Objasnite Željku kako može u Luci takav centar izgraditi bez opterećenja. Da je to lako, zašto nema centara. Vlasnici DOC-a hoće neboder od 78 metara. ma stavite to pa ćemo se rugat, ionako idu poklade.

Pezo: Trgovački centar u Gružu u luci se neće graditi. Ovdje se javljat na svaki projekt, a Vi niste nikad ništa dovršili. Podsjetit ću Vas na Vašu izjavu da je Pelješki most iluzija za budale.

Vlahušić: s Vama Pezo neću raspravljati, ali pitam gradonačelnika kako to terminal neće imati trgovački centar? Zašto? Trgovački centar u Lapadu vrijedi samo ako nema trgovačkog centra u Luci? Sad smo to saznali od predsjednika HNS-a i predsjednika Lučke uprave i to protivno GUP-u.

Pezo: Drago mi je da je Vlahušić priznao da je putnički terminal bio smokvin list za trgovački centar u Gružu.

Deraković: Ovo je rasprava o Areni Dubrovnik i 10 i pol je navečer.

Selmani: Dobro je rekao gospar Vićan da je ovo ozbiljna i kompleksna stvar. Pitanje je urbanističko, ovaj je stadion imao svoju svrhu kad se gradio 60-ih godina, izgradilo se u međuvremenu puno objekata. Da bi se išlo u stadion ovih razmjera u tom prostoru treba vidjeti što ćemo dobiti. Mi dajemo javnu sportsku građevinu, a na prostor. To je prostor na kojem se izvode javne potrebe u sportu, bez komercijalnih sadržaja. Imamo i bojazan davanja hipoteke na zemljište grada i to miriše strašno na garažu.

Vićan: Ne čudi me Vaša bojazan jer Vi niste bili u prilici da nešto slično gradite, ja sam gradio takve objekte. Ako imate volje, provest ću Vas kroz svoje projekte. Ovo je suprotno od garaže i molim da se konzultirate, pa ćemo na sljedećoj raspravi ići korak dalje.

Posljednja točka dnevnog reda je imenovanje Povjerenstva za davanje stanova u najam Grada Dubrovnika. Imenovana su jednoglasno tri povjerenstva za ovaj postupak, a članovi su zaposlenici Grada i gradski vijećnici iz svih klubova.

Nakon više od 12 sati 7. sjednica Gradskog vijeća je završila.