29.8 C
Dubrovnik
Utorak, 23 srpnja, 2024
NaslovnicaVijestiGRADSKO VIJEĆE - tijesnom većinom prihvaćena odluka o različitim plaćama ravnatelja ustanova...

GRADSKO VIJEĆE – tijesnom većinom prihvaćena odluka o različitim plaćama ravnatelja ustanova u kulturi

Točno u 10 sati u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika započela je 15. sjednica Gradskog vijeća. Na predloženom dnevnom redu nalaze 22 točke, među kojima Izvješće o radu gradonačelnika za prvih šest mjeseci ove godine, polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna za 2022. Gradski vijećnici danas će raspravljati i o davanju suglasnosti Libertasu Dubrovnik za sklapanje operativnog leasinga na razdoblje od sedam godina za nabavu dva nova autobusa, odluci o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti opskrbe trgovina i građana unutar povijesne jezgre te o prijedlogu odluke o visini neto stanice za pomoćnike djeci s teškoćama u razvoju u predškolskim i školskim ustanovama na području Grada.

Podsjetimo, iako je za današnju sjednicu bila najavljena točka o zasnivanju založnog prava na nekretninama u vlasništvu TUP-a, gradonačelnik Franković je u međuvremenu točku povukao.

Na sjednici je u ovom trenutku nazočno 14 vijećnika. Predsjednik Marko Potrebica potvrdio je da postoji kvorum.

Usvojen je i Zapisnik s 14. sjednice Gradskog vijeća.

Potrebica je obrazložio da je Ivan Tropan dostavio zahtjev za stavljanje mandata u mirovanja, a vijećnik Selmani koji je član Mandatnog odbora ispričao se na nedolasku iz poslovnih razloga.

– Stoga ćemo prvo imenovati novog člana Mandatnog odbora iz redova SDP-a, kako bi mogli imenovati Sašu Škrabića članom SDP-a.

Vijećnik Raguž (DUSTRA) predložio je da se s Dnevnog reda skine točka Vijećnička pitanja.

Usvojen je prijedlog da se s današnjeg Dnevnog reda skinu točka Vijećnička pitanja.

Dnevni red je nadopunjen sljedećim točkama:

Dnevni red je usvojen.

Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Mandatnog odbora Grada Dubrovnika

Odbor za izbor i imenovanje jednoglasno je predložilo Anitu Bonačić Obradović za novu članicu Mandatnog odbora. Prijedlog je jednoglasno usvojen.

Teo Grbić (HDZ) kazao je Mandi odbor Grada Dubrovnik razmotrio je prijedlog prestanka mandata Ivanu Tropanu.

– SDP je predložio da Ivana Tropana zamijeni Saša Škrabić. Ispunjeni su zakonski uvjeti za početak mandata Saši Škrabiću.

Saša Škrabić (SDP) položio je vijećničku prisegu.

Izvješća o radu gradonačelnika Grada Dubrovnika za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 30. lipnja 2022. godine

Gradonačelnik Franković kazao je kako su u izvješću navedeni projekti, među kojima su i stanovi za mlade u Mokošici.

– Na prvom natječaju prošlo je 17 obitelji, u tijeku je drugi natječaj za koji se nadam da će uskoro biti gotovo. Vjerujem da će preostala 43 stana odzvanjati smijehom. Nastavljamo dalje s projektom Solitudo, koji je malo kompliciranije. Kako bi ishodili građevinsku dozvolu, moramo prvo ishoditi građevinsku dozvolu za infrastrukturu. Izmjenom građevinske dozvole stekli bi se svi uvjeti za izgradnju stanova u Solitudu.

Gradonačelnik se osvrnuo i na radove na Lapadskoj obali.

– Radi se o projektu vrijednom 69 milijuna kuna. U tijeku su radovi polaganja segmenata obalnog zida na pilote. Vjerujemo da će svi radovi završiti u zacrtanim rokova, odnosno negdje iduće godine u ovo vrijeme.

Gradonačelnik je kazao kako u na školi u Ulici Ilije Sarake u tijeku završni radovi.

– Očekuje da će se svi radovi završiti do kraja prosinca. Od iduće pedagoške godine učenici bi trebali krenuti u jednosmjensku nastavu. U Ulici Ilije Sarake u školu će ići učenici od 1. do 3. razreda, a učenici od 4. do 8. razreda ići će na nastavu u školu Centar.

Što se tiče domova za starije na području Grada gradonačelnik je kazao kako se očekuje da će do kraja studenog opremiti dom za starije u Gružu.

– Javio se donator koji želi donirati kompletan namještaj. Što se tiče Doma umirovljenika ispod OB Dubrovnik, ishodovali smo građevinsku dozvolu, iščekujemo natječaj za europska sredstva. Dogovorili smo se sa županom Dobroslavićem da će nam županija dati punu podršku u izgradnji doma. Investicija je vrijedna preko 130 milijuna kuna. Nadamo se da ćemo od države putem natječaja dobiti pola tog iznosa.

Gradonačelnik je kazao kako je Aglomeracija jedna od najvažnijih projekta na području Grada Dubrovnika.

– Završen je pročistač za vodu. Tender broj dva smo refinancirali, dozvoljeno nam je da bude dio projekta Aglomeracija, a odnosi se na sanaciju sustava odvodnje i vodoopskrbe. Tender tri odnosi se na sanaciju hidrotehničkog tunela. Ugovor je potpisan u kolovozu 2022. godine i očekujemo brzi početak radova. Na području Mokošice završeno je 97 posto radova. U Orašcu je izvedeno 3800 metara cjevovoda i preko 6 tisuća metara kanalizacijskog cjevovoda. Ni Mokošica i Orašac nisu imali kanalizaciju. Tender broj 6 odnosi se na UPOV u brdu Petka i postrojenje na sušenje mulja. U javnosti se željelo reći kako Vodovod Dubrovnik pojedine ponuditelje eliminirao, želim reći da je natječaj otvoren za sve, niti jedna tehnologija nije odbačena.

Aglomeracija Dubrovnik je jedna od najuspješnijih Aglomeracija u Dubrovniku, naglasio je gradonačelnik.

– Mi smo posljednja Aglomeracija za koju je potpisan ugovor u ovom proračunskom razdoblju EU. Uhvatili smo zadnji vagon. Pokazali smo koliko smo detaljno to radili, tako da smo odmah započeli s realizacijom.

Za vrtić Pčelica ishodovana je građevinska dozvola.

– Ministarstvo je donijelo odluke da će sufinancirati izgradnju vrtića. Na natječaj smo prijavili i vrtić Komolac. Grad Dubrovnik je za izgradnju vrtića dobio 27 milijuna kuna. Jedna smo od lokalnih jedinica koja je dobila najviše sredstava. Naravno, ovo nam nije dovoljno, morat ćemo se potruditi za zaokružimo financije.

Za cestu Tamarić proveden je postupka izvlaštenja, u iznosu od 9 milijuna kuna, kazao je gradonačelnik.

– Vrijednost projekta je 30 milijuna kuna, vjerujemo da će se s realizacijom početi sljedeće godine i da će Mokošica prodisati.  

Gradonačelnik je kazao kako je spremna građevinska dozvola za izgradnju oborinske odvodnje za ulicu Andrije Hebranga.

– Cijeli niz etapa na groblju Dubac je završen. Projekt ide kraju. Nadamo se da ćemo iduće godine započeti s realizacijom oborinske odvodnje Montovjerna – Batala. Time bi se riješio problem plavljenja na Vojnoviću, ispred limenke.

Kao jedan od vrlo bitnih projekata gradonačelnik je istaknuo Centar za pružanje usluga u zajednici.

– Imali smo problem s definiranje lokacije, no i to smo riješili. Idejno rješenje ćemo idućeg tjedna prezentirati roditelja. Najviše su zainteresirani roditelji djece s autizmom. Grad Dubrovnik će napraviti cjelokupni projekt, a kada dođemo do faze realizacije pristupit ćemo svi općinama i jedinicama lokalne samouprave i tražiti od svih da sudjeluju u financiranju projekta.

– Uvjeren sam da ćemo do kraja mog mandatnog razdoblja uspjeti povući 3 milijarde kuna iz EU fondova, kazao je gradonačelnik.  

10:50 Anita Bonačić Obradović (SDP)  postavila je pitanje vezano uz besplatne obroke u školama.

– Možete li kao saborski zastupnik pokrenuti inicijativu za učitelji koji rade u produženom boravku budu na plaći ministarstva. Što je s izgradnjom senzoričkog parka i bazena za djecu s poteškoćama u OB Dubrovnika. Koliko vidim izrađena je projektna dokumentacija. U ovogodišnjem izvješću stoji isti tekst, no ne vidim ništa vezano uz bazen. Voljela bi da izvješće bude sistematičnije i bilo bi dobro da izvješće sadrži vaš kratki osvrt te broj zapošljavanje i po kojim osnovama su osobe zaposlene.Razmišljamo li sad o novim krizama i pandemija, kako nam se ne bi ponovno dogodila situacija kao s korona krizom?

Gradonačelnik je kazao prvi i drugi razredi osnovnih škola imaju osiguranu prehranu.  

– Vidjeli ste najavu premijera koji je kazao kako će se u proračunu osigurati sredstava za sve razrede osnovnih školama. Na nam je da osiguramo prostorno-tehničke uvjete. Još uvijek nemamo okvirne smjernice, ali uvjeren sam da ćemo to moći realizirati. Prvo smo vidjeli u kakvom su škole stanju, prijavili smo na energetsku obnovu. Isti projekt smo pripremili i za OŠ Mokošica. Nakon uvođenje kvalitete boravka u školama, krenuli smo na realizaciju sustava jednosmjenske nastave. Vjerujem da ćemo nadogradnjom OŠ Mokošica i budućim projekt Vlade uspjeti postići sve uvjete. Sigurno je da Vlada neće zauvijek financirati prehranu. Nismo odustali ni od senzoričkog parka i bazena, dokumentacije je spremna, ispitujemo mogućnosti financiranja. Očekujemo otvaranje nove financijske omotnice. Natječaja u sklopu programa „Oporavak i otpornost“ vode resorna ministarstva, to sve pomiješalo. Štogod se raspiše mi se prijavimo. Ministarstvo turizma je raspisalo natječaj prije četiri dana, mi već spremamo projekte. Najveći fokus smo stavili na ITU mehanizam, u sklopu kojeg ćemo dobiti 22 milijuna eura. Mi ćemo sami raspisivati natječaje, zbog toga ćemo morati oformiti novo tijelo koje će voditi te natječaje. Brojni projekti poput parka na Pilama bit će prihvatljivi.

Teško je planirati, s obzirom na trenutnu situaciju u svijetu, no mi smo i pripremi proračuna za sljedeću godinu restriktivni, kazao je gradonačelnik.

Vijećnica Katarina Doršner (HDZ) replicirala je Aniti Bonačić Obradović.

– Što se tiče da u ovom razdoblju nismo dovoljno radili na razvojnim projektima, ova gradska uprava upravo radi drugu školi. I na Montovjerni i u Ulici Ilije Sarake predviđene su blagovaone. Razvojni projekti su Lapadska obala. Projekt parka ispod platana na Pilama predvidio je sanitarni čvor, a broj parkirališnih mjesta za mopede je veći nego dana.

Vijećnik Cetinić pitao je ima li grad mehanizam da bi se zemljišta na kojem je na primjer uknjižen GP, koji je dodao je u stečaju, dodijelili stanovnicima zgrada ispred kojih se nalaze.

– Vidjeli smo nedavno da su djeca počistila igralište ispred Gimnazije. Može li se taj projekt ubrzati?

Gradonačelnik je kazao kako Grad nema mehanizam kako bi se riješili navedeni problemi sa zemljištima ispred zgrada.

– Ja sam kupio stan i parking mjesto. To parking mjesto se nalazi u ugovoru, ali nigdje se to u zemljišno-knjižnim izvadcima ne vidi. Što se tiče igrališta ispred Gimnazije mi idemo s tim, to će biti u proračunu za iduću godinu. Odlučili smo da ćemo vlastiti sredstvima obnoviti vlastitim sredstvima. Drago mi je da su djeca igrališta očistila, jer na taj način pokazuju brigu prema tom prostoru. Igralište u Gružu je devastirano, na sred malo igrališta zapaljen je motor. Mi ulažemo značajna sredstva u parkova. Recimo znanstveni park na Batali je nakon mjesec dana devastiran. Moramo naučiti djecu da ne razbijaju igrališta. Onda dolaze roditelji i mole da to ne prijavljujemo policiji. Mi svake godine, umjesto da izgradimo novo igralište, obavljamo stara. Do ljeta će igralište ispred Gimnazije biti napravljeno.

Vijećnik Vićan (DDS) kazao je kako smatra da je način za rješenje problema naših sugrađana trokut razgovora između stečajnog upravitelja, Grada i stanar.

– Novim zakonom koji je trajao tri dana zemljište koje služi za redovnu upotrebu te zgrade mora biti u vlasništvu tih stanara. Time putem treba ići.

Pročelnik Zdenko Medović kazao je kako treba razgraničiti dvije stvari.

– Zemlja za redovnu upotrebu zgrade je jedna postupak, a drugo je utvrđivanje vlasništva.

Pero Vićan (DDS) sugerirao je vlasnicima zgrada da idu na rješavanje vlasništva.

– U našem arhivu postoji svaka stvara građevinska dozvola, broj građevinske čestice i njena kvadrata. Ovdje se radi o pravu vlasništva i stanari trebaju dobiti vlasništvo nad česticom zemlje na kojoj se nalazi zgrada u kojoj žive.

Ivica Roko postavio je pitanje o zatvaranju trafike u Mokošici te postoji li pomaka po pitanju djece koja se nisu uspjela upisati u vrtić.

Gradonačelnik je kazao su u posljednje vrijeme dobili četiri otkaza za trafike.

– U svakom od navedenih zahtjeva navedeno je da se trafike gase zbog nedovoljnog prometa. Mi ćemo raspisati natječaj s istom namjenom za te površine. Mi ovdje govorimo isključivo o Tisku, možda će se javiti neki drugi ponuditelj.

Gradonačelnik je kazao kako smatra da je dobro da Mokošica ima svoj dobrovoljno vatrogasno društvo.

– Sutra ćemo održati sastanak s potencijalnim budućim najmodavcem gdje ih organizirali četiri do pet novih vrtićkih skupina u Mokošici. Imali smo više prostora koji su nam se nudili u Mokošici, no oni nisu bili adekvatni.

Maro Kristić (MOST) kazao je kako je u javnosti tiho prošla tema Studije utjecaja na okoliš za brzu cestu kroz Rijeku dubrovačku te je upitao gradonačelnik što je s tim. Postavio je i pitanje vezano za izgradnju dvorane u Gospinom polju i s kojim bi se sredstvima ona treba financirati.

– Što je javnim pozivom za izgradnju stadiona Lapada? Kada ćemo otvoriti dijalog vezano uz novi režim prometovanja oko gradske jezgre. Što je sa zimskim redom letenja, vidio sam da postoje određene rupe po pitanju Istanbula, što se tiče Barcelone letova nema 38 dana u kontinuitetu? Raspisna je javni poziv za turizma, s kojim projektima ćemo se prijaviti? Vlada je ponovno aktualizirala izgradnju nacionalnog stadiona u Zagrebu, najavljena je i izgradnja stadiona po Hrvatskoj što je s nama?

11:31 Gradonačelnik  je kazao da se protivi trasi brze ceste kroz Rijeku dubrovačku.

– Kad bi se izgradio tunel time bi se povećala kvaliteta života i smanjila buka. Na Brgatu bi išao čvor. Brza cesta je dvotračna cesta, ne vidim zašto bi most dr. Franja Tuđmana bio problematičan, on ima dvije trake, nakon toga ide tunel i izađemo na Brgat. Super! Na Hrvatskim cestama je da ispitaju više varijanti, a nama da imao svoj stav. Za sportsku dvoranu raspisana je nabava za glavni projekt. Vjerujem da ćemo UPU usvojiti idući mjesec. Sve dalje ovisi o izvođaču. Naš cilj je da projekt bude završen do lipnja. Onda sve ovisi o Upravnom odjelu za izdavanje dozvola. Dobro ste primijetili, nacionalni stadionu su planirani na više područja, mi smo se odlučili ići u drugom smjeru. Naš projekt je multifunkcionalna sportska dvorana, teško ga mi možemo sami financirati. Naš cilj je da taj cilj financira država kroz isti projekt kroz koji će financirati stadione. Pristigle su dvije ponude za stadiona u Lapadu, samo je jedna potpuna. Naše Veleposlanstvo u Kini nas je zamolilo da produljimo rok, jer se javila jedna respektabilna firma iz Kine. Natječaje je trebalo produljiti vijeće. Imali smo upite iz Portugala, Švicarske i Austrije, no konkretne ponude nismo primili. Isticali su da rok nije bio dovoljno dug. Vjerujemo da modelom javno-privatnog partnerstva možemo izgraditi Arenu. U par godina mogli bismo dobiti nešto što nismo imali 70 godina. Još uvijek radimo detaljima vezano uz promet oko Grada. Moramo definirati koja vozila mogu ući u taj režim, smije li PPK biti nositelj toga? Bitne su i parking površine. Danas imam dva parkinga koja Sanitatu donosne znatan prihod. Moramo omogućiti da se unaprijed kupe karte za parking. Moramo sjesti i s taksistima. Naš cilj je smanjenje prometa oko povijesne jezgre, a uzrok je bilo liberalizacija taksi tržišta.

Što se tiče povezanosti, odnosno zimskih letova, gradonačelnik je kazao kako Turkish Airlines ovisi o istočnom tržištu koje se od doba pandemije nije oporavilo.

– Što se tiče natječaja Ministarstva turizma još uvijek sagledavamo koje ćemo projekte prijaviti. Bitni su bodovi. Projekt prema uvjetima mora biti vrijedan najmanje osam milijuna kuna.

Andro Vlahušić smatra da i jedna i druga cesta brze ceste ugrožavaju Dubrovnik.

– Zašto trasa ne bi išla preko Osojnika, Grabovice, Ivanice…? Zašto ne bi uveli kaznu za one koje su u tranzitu?

Katarina Doršner (HDZ) kazala je kako smatra da nije dobro da trasa brze ceste ide kroz teritorij druge države.

Marko Potrebica (HDZ) osvrnuo se također na brzu cestu.

– Godinama sam živio da će brza cesta imati dvije trake, bez zaustavne trake. Nećemo valjda do Zračne luke surgati magistralu s jednom trakom. Hrvatske ceste su uspjele podcijeniti broj vozila. Ako crtamo cestu do aerodroma moramo imati dvije trake u jednom, druge dvije trake u drugom smjeru, a ne ovo što oni nama serviraju.

Olga Muratti (HSU) kazala je kako će podržati izvješće gradonačelnika, a predložila mu je da u idućem razdoblju pokuša riješiti problem nedostatka parkirališnih mjesta u Dubrovnik.

– Bilo bi dobro da se taj problem pokuša riješiti putem manjih, kotarskih garaža. Dodatni problem su i komunalni problemi na koje nailaze naši građani, pogotovo na području izvan grada. Tajnici gradskog kotara nisu komunalni redari. Svjedočimo tome posebno u sezoni. Predlažem gradonačelniku, da se pokuša pronaći mogućnost da tajnici mjesnih odbora obavljaju i poslovne komunalnih redara. Ti ljudi, a radi se poglavito o starijim ljudima, ne znaju se služiti aplikacijama. Problem je i dodjela koncesijskih odobrenja. Ako ste imali koncesiju, na određenom području i niste je obnovili, nitko ne kontrolira što se s tom javnom površinom događa. Događa se da se javna površina koristi, ali ne plaća.

Gradonačelnik  je kazao kako trenutno tajnici mjesnih odbora ne mogu obavljati i funkciju komunalnih redara.

– Problem bi se mogao riješiti upravo putem provjere koncesijskih odobrenja. Bilo bi praktično kad bi upravo tajnici mogli provjeravati ta odobrenja.

Pero Vićan (DDS) kazao je kako je Olga Muratti govorila o Hotelu Šipan.

– To nije posao upravnog odjela. Teško je reći da se nekome pogoduje. Ne želim davati savjete gradonačelniku, ali u ukine se u mjesnim odborima posao tajnika u uvede se novo radno mjesto, tajnik – komunalni redar. To se riješi u 15 minuta.

Andro Vlahušić kazao je da je 2015. godine ukinuta dužnost tajnika i uvedeni komunalni redar.

– Ljudi su obavljaju te poslove. Tajnik gradsko kotara je tajnik za komunalne poslove. Što mu je drugi posao osim da prikuplja glasove.

Marko Potrebica kazao je Andru Vlahušiću da je u potpunosti demontirao gradske kotare i mjesne odbore.

Vlahušić je kazao kako su pozvali sve tajnike gradskih kotara te da njih 13 nije skupilo osam sati radnog vremena.

– Davali smo 13 plaća za ništa. Mogao sam Medoviću reći da im svima da otkaz. Nisam, ostavio sam ih da obavljaju komunalne poslove.

Gradonačelnik Franković kazao je kako je ponosan što je kotarima i mjesnim odborima vraćena funkcija.

Gradonačelnik Franković kazao je kako je ponosan što je kotarima i mjesnim odborima vraćena funkcija.

– Ta razina volonterskog upravljanja nije postojala. Danas imamo veliki broj zainteresiranih lista. Ljudi su prepoznali da gradskih kotari i mjesni odbori mogu mijenjati stvari. U proračunu za iduću godinu nosimo participativno aktivno budžetiranje. Danas jedan tajnik odrađuje posao kotara Ploče, Pile-Kono, Grada. Ti ljudi imaju što raditi. Naša ideja je bila da oni budu komunalni redari, ali su mi rekli da oni po ustroju to ne mogu biti. U privatnom sektoru se može napraviti ovo što je gospodin Vićan kazao, ali ne i u upravi. Na Elafitima imamo dva tajnika za tri otoka.. Na Lopudu imamo najveći komunalni nered, ali čim se komunalni redari ukrcaju na brod to se zna.

Andro Vlahušić kazao je da tajnici nemaju nikakvu obavezu.

– Njihov je posao primiti plaću. Kuba je za nas mila majka.

Petra Marčinko (SJG) aktualizirala je pitanje rješavanja problema Žarkovice i karićara na Pločama.

– Stanje na Pilama je dobro objašnjeno, na stanje na Pločama je po pitanju zaustavljanja vozila katastrofalno. Ne znam gradonačelniče jeste li vidjeli slučaj roditelja kojim imaju dijete, već mladu osobu s autizmom? Fond za zaštitu okoliša raspisao je poziva za sadnju stabala, molim da pogledate taj natječaj i da se pokušamo prijaviti. Imamo sve manje šuma, a temperature su sve veće.

Gradonačelnik je kazao da se Grad Dubrovnik stalno optužuje za razne stvari, koje nisu u djelokrugu njegovog rada.

– Centra za pružanje usluga u zajednici omogućuje rehabilitaciju, stanovanje, terapiju. Uspjeli smo naći zemljište u vlasništvu Grada, koje je moralo biti u blizini centra grada. Roditelje ćemo idućeg tjedna upoznati s novom zajednicom. Objavio sam na Facebooku idejno rješenje, ako roditelji budu zadovoljni Centra ćemo dobiti u idućih par godina. Određenim obiteljima, kao ovoj koju ste spomenuli, to rješenje neće biti odgovarajuće. Grad Dubrovnik iako nije zakonski u obvezi ovo napraviti mi to radimo jer to želimo i smatramo da je to naša dužnost. Smatra mi kad se Grad do određenih ljudi proziva za nešto što nije u našem djelokrugu. Financira se strategija zelene infrastrukture.

Pero Vićan osvrnuo se na Žarkovicu.

– O kakvom se to teroru na Žarkovici radi? Znate li što se proteklih mjeseci na Žarkovici radi? Na Žarkovici se radi težak, složen i odgovoran posao volontera, Sanitata, Državnog inspektorata. Kad bi znali u kakvom su stanju životinje pronađene. Danas tamo radi jedan dio volontera i dio zaposlenika Sanitata kako bi se na human način zbrinule životinje.

Petra Marčinko odgovorila je kako je govorila o procesu koji se na Žarkovici odvijao posljednjih šest mjeseci, a što se trebalo riješiti prije 20 godina.

Vićan je kazao kako će se osobno založiti da vijećnici budu upoznati koliko je Žarkovica koštala novaca.

Andro Vlahušić  kazao je kako mu je žao što se gradonačelnik nije osvrnuo na Žarkovici.

– Državni inspektorat je u prosincu 2015. zatvorio Žarkovicu. Koji su to ljudi koji su sedam godina sprječavali da se zatvori azil. Ja sam platio 20  tisuća kuna kazne.

Gradonačelnik je kazao kako Vlahušić snosi svoj dio krivce, a Dubravka Šuica možda najveći dio krivice.

– Dio krivice nosim i ja. Da vam ja sad pričam što sam sve proživio vezano uz Žarkovicu nitko mi ne bi vjerovao. Međunarodne udruge su me 2019. godine upozorile da na Žarkovici postoji problem, da se dovode životinje iz BiH, da se gore kote životinje. Išao sam linijom manjeg otpora. Jedan dio volontera prijavio je što se događa na Žarkovici. To su mogli znati samo oni koji su bili duboko u toj priči. I onda su stvari krenule. U suradnji s različitim udruga i zahvaljujući djelatnici koja je prije bile volonterka, a sad je zaposlenica Sanitata, Ani Ivelji napravljen je veliki posao. Na Žarkovici je 60 pasa, veliki dio njih nije socijaliziran. Kad tog psa stavite u kavez on se počinje samoozljeđivati.U međuvremenu je na Žarkovicu došlo deset novih pasa. Sandra Sambrailo je imala plemenite namjere, ali ju je to u određenom trenutku preraslo. Razni ljudi i udruge su nam pomogle kako bi se 200 psa udomilo. Zamislite da smo mi ovaj postupak započeli prije osam ili deset godina. Niti ja niti vi niste imali hrabrosti. Ja tada nisam imao političke hrabrosti, pritisak je bio prevelik. Mi smo pričali o Centru za pružanje usluga u zajednici. Uzmite šest godina zadnjih i pročitajte koliko je članaka napisano vezano uz gradnju ovog centra i koliko je novinskih članaka izašlo po pitanju azila. Što je naš prioritet? To je naš poraz kao zajednice.Mi moramo izgraditi azil, nažalost predimenzionirali smo ga, vodeći se nekim krivim parametrima. Mi sad vidimo intenzitet napuštanja životinja. Veterinarska inspekcija i Državni inspektora su dali Sanitatu su dali jasna uputstva, mi ne smijemo primati nove životinje. Imamo privremenu lokaciju na kojoj životinje mogu boraviti najviše 24 sata. U protekla 4 mjeseca imali smo tri slučaja napuštenih životinja. Jedan pas iz Konavala, stranci su ga doveli na Žarkovicu, mi smo ga zbrinuli. Drugog psa iz Župe stranica su doveli na Žarkovicu. Treći slučaj je jedan gospar iz Grada koji je dovelo pas na Žarkovici. Mislim da ćemo korak po korak zatvoriti Žarkovicu. Onda imamo novi problem, na Žarkovici je enormni broj štakora, koji se ponašaju kao psi. Imaju hrane i vode. Kad nestane hrane i vode, oni će ići u grad. Mi ćemo poduzeti sve kako oni ne bi došli u Grada.

Petra Marčinko (SJG) upitala je zašto je Grada plaćao situaciju na Žarkovici te da bi se to pitanje trebalo raspraviti sa susjednim općinama.

– Građani su na to dali jako puno novaca.

Andro Vlahušić kazao je kako je Gradsko vijeće odredilo da se životinje vrate na Žarkovicu.

– Zašto se Veterinarska inspekcija sedam godina sprječavana da se Žarkovica zatvori? Zašto da bi bili na istom, šteta je to.

Krešimir Marković (HS)problematizirao je pitanje neodgovornih vlasnika.

12:45 Andro Vlahušić dao je gradonačelniku Franković da samo način iznošenja polugodišnjeg izvješća ocjenu 5.

12:45 Andro Vlahušić dao je gradonačelniku Franković da samo način iznošenja polugodišnjeg izvješća ocjenu 5.

– Iduće godine moramo vratiti 70 milijuna kamata. Ostaje pitanje europskih fondova. Cijelo vrijeme bavi kako ostvariti veći prihod grada. Ako se ja tako trudim, a znate koja mi je pozicija, bilo bi zanimljivo koliko se naša bivša gradonačelnica trudi da se ovom malom gradu steknu novci? Trenutno se radi izmjena zakona o spomeničkoj baštini, hoće li se tim zakonom povećati prihodi grada. Da je zakon kakav jest ostao na snazi ZOD bi u ovih osam godina zaradio preko 600 milijuna kuna? Kako bi surađivali ZOD i DPDS kako bi imali takve novce? Kako teku pregovori s DPDS-om. Bilo bi vrijedno da dobijemo informaciju zašto je TUP skinut s dnevnog reda?

Gradonačelnik je kazao kako će vrijednost DU Pass-a tek dokazati u vrijednosti.

– Samo je nebo granica za DU Pass, vaše su ideje odlične. Vjerujem da će prihodi u značajnom mjeri doći u kasu grada. Imao sam više sastanak s vodstvom DPDS-a, imamo novo mlado vodstvo. Vjerujem da ćemo korak do korak doći do zadanih ciljeva. Naravno, moram reći da smo ponudili pomoć po pitanju europskih sredstava, smatram da možemo pomoći Društvu u privlačenju tih sredstava. Oko TUP-a nema nikakve magle. Procjena Erste banke nama nije bila prihvatljiva, oni nisu radili procjenu vrijednosti nekretnina, nego poslovanja društva. Mi smo radili procjenu, OTP nekretnine su kazale da zemljište u Gružu vrijedni 15 milijuna eura. Kad se sva vrijednost nekretnina zbroji dobije se skoro 20 milijuna eura. Ovakva procjena odgovara Erste banci jer bi u zalog uzeli sve nekretnine TUP-a plus još Dubravku. Nismo prihvatili njihovu igru.

Gradonačelnik  je kazao kako će se na sljedećoj sjednici vijeća način točka o TUP-u.

– Oni su uzeli samo dio Gruža, procijenili su samo vrijednost prihoda. Naše procjeniteljsko vijeće je metodologiju označilo ispravno, ali su na temelju vrijednosti nekretnine vidjeli da tvoje dvoje ne bati. Procjeniteljsko povjerenstvo je to koje donosi sud, ono je to koje prihvaća procijene. Mi smo gospodar prostora, može povećati ili smanjiti vrijednosti kako hoćemo. Mislim da TUP ima nevjerojatan potencijal, posebno 14 tisuća kvadrata u Komolcu.

Andro Vlahušić kazao je kako Pero Vićan jako dobro zna za što su njih dvojica osuđeni.

– Slučaj Revelin je pokrenut jer se moglo zaraditi više. U ovim materijalima piše da smo nešto pretplatili za 18 milijuna kuna. Ja svoj teret nosim nasmiješeno i veselo.

Maro Kristić (MOST) kazao je kako smatra da navedena procjena nije realna.

Jasmin Deraković (DDS) smatra da se vidi pozitivni pomaci u projektima koje Grad provodi.

– Da su neki projekti u višim faza realizacije svi mi bili sretniji. Zanima me postoji li mogućnosti izrada registra poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Grada Dubrovnika i dodjela tih zemljišta po realnoj cijeni građanima kako bi se napravili urbani vrtovi. Koje su zelene politike grada? Pohvalio bih inicijativu grada za uključivanje djece s poteškoćom u sportske aktivnosti. Što je sa subvencioniranjem autoceste i zračnim mostom, hoće li se ta subvencija vraćati i u kojem obliku?

Gradonačelnik  je kazao kako je grad napravio registar poljoprivrednog zemljišta i poslao ga na odobrenje Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

– Imali smo određenih problema sa Sveučilištem i njihovim zemljištem u Brsečinama, što je odužilo cijelu priču. U tijeku su izrade GUP-a i PPU-a Grad, i istražujemo mogućnost za izgradnju fotonaponskih ćelija. Vjerujem da će to biti energija budućnosti. Iduće godine ponudit ćemo mogućnosti sufinanciranja fotonaponskih ćelija za obiteljske kuće. Time će se smanjiti njihova ovisnost prema distributerima. Ugradnja tih ćelija na obiteljsku kuću košta preko 10 tisuća eura. Samo za zračni most smo u 6 godina dali 12 milijuna kuna, dio tih sredstava smo dali i onim kojima to nije potrebno. Toliko vrijedi dvorana u Orašcu. Nisam da svim platimo autocestu i avionske karte, ali onima koji to treba iz medicinskih razloga, apsolutno sam za to. Mi imamo nevjerojatan nadstandard.

Gradonačelnik je kazao kako se Sabor ubrzo raspravljati o zakonu o upravljanju vlasništvom Republike Hrvatske.

– To bi znači da imovina koje nije od strateškog interesa dolazi pod upravo lokalnih jedinica, a u slučaju prodaje te imovine trebala bi se tražiti suglasnost države. Recimo imamo takvu situaciju s Komolcem, pola zemljišta je u vlasništvu Grada, pola u vlasništvu države. To bi bio veliki impuls lokalnim jadnicama.

Vijećnik Ivo Lučić (HDZ) pitao je gradonačelnika što se događa s tvrđavom na Srđu.

– U tijeku je arbitražnim proces pred sudom u Zagrebu u kojem je tvrtka Razvoj golf tražila da se ukine odluka Grada Dubrovnika. Naručilo da vještvo da se utvrdi u kakvom je stanju tvrđava i kako bi još jednom dokazalo da se radi o spomeničkoj baštini, a da koncesionar nije poduzeo ništa da se propadanje zaustavi. Želim dokazati kako je došlo do ozbiljnog propadanja spomeničke baštine. Vjerujemo u ispravnost odluka Gradskog vijeća.

Krešimir Marković čestitao je rođendan Peru Vićanu, a onda pohvalio projekte koje je Grad u proteklom periodu realizirao.

– Kad će prvi ukop na groblju Dubac? Što je s igralištem Kono? Što je s igralištem iza Gimnazije? Znamo da se kroz ove dvije godine nije moglo ulagati, ali mislim da su se mogli pripremati projekti za rješavanje pitanja izgradnji novih garaža? Može li se razgovarati s investitorom da se naprave podzemne garaže za stanare Karingtonke?

Gradonačelnik se pridružio čestitkama i čestitao Peru Vićanu, “27. rođendan”.

– Za Ploče sam već odgovorio, to kreće u prvoj polovici iduće godine. Na Konalu želi izgraditi igralište, imamo problem s Konzervatorskim odjela to rješavamo, imamo i imovinsko-pravne probleme i to rješavamo. Za cestu Tamarić trebalo je napraviti dokumentaciji i napraviti izvlaštenja koja smo platili 9 milijuna kuna. Građenje će koštati 30 milijuna kuna. Mi očekujemo dobivanje dozvale za garažu iza zgrade OTP banke, onda će Sanitat o svom trošku izgraditi garažu u kojoj će se parkiranje plaćati. Digla se velika frka po pitanju Karingtonke, moramo definirati da se radi o lokaciji koja je u privatnom vlasništvu, a vlasnici su dopustili parkiranje. Mi smo napravili korak više, pozvali smo investitora i pitali ga je li voljan, ako će se financirati od strane garaže i možda sufinancirati od strane grada, izgradnja dodatne etaže. Predstavnici stanara su to prvotno odbili, no danas smo zaprimili mail u kojem se navodi da su stanari prve i druge zgrade zainteresirani za nastavak razgovora o izgradnji dodatne etaže. Neminovno je da će u prostoru još izgraditi. Nastojali smo situaciju ublažiti.

Maro Potrebica (HDZ) kazao je da Grad ne može donijeti generalnu odluka da se sufinanciraju privatne garaže.

– Mi samo putem Sanitata možemo financirati javne garaže. Možemo sve ostalo napraviti, ali ni u kojem slučaju davati novce. Budite spremni da će taj presedan postati pravilo. Predlažem da se prije izmjene GUP-a, donese odluka da se koriste podzemlje bez da to utječe na koeficijente izgrađenosti.

Olga Muratti (HSU) kazala je da je problem nastao kad su ljudi u Karingtonki dobili stanove, bez garaže.

– Moje naselje je izgrađeno i napravljena su parking mjesta. Sad se tu parkiraju svi, ne samo stanovnici naselja. Gdje kod možemo trebamo ulagati u gradnju manjih garaža, dostupnih svima.

Andro Vlahušić kazao je kako kao se treba vratiti odluka GUP-a iz 2014.

– Već imamo pravilo koje je primijenjeno na neboderima u Gružu. Grad ima mogućnost da dodaju javne garaže kao obveza investitora. U ovoj zoni je predviđeno 300 garaži.  

Marko Kristić (MOST) pitao je gradonačelnika što je s izgradnjom centra za beskućnika.

Gradonačelnik je kazao kako je ugrađena projekta dokumentacija te da je s Hrvatskim cestama napravljena zamjena.

– Uzeli smo zgradu ispod mosta i još dva stana. Projekt je prijavljena na EU fondove, na tada se biralo temeljen najbržeg prsta. Tad smo naučili da je bitno koliku brzu optiku imamo. Nismo dobili sredstva, ali sada je u najavi novi natječaj, koji se neće temeljiti na kriteriju najbržeg prsta. Mi smo spremni sutra početi graditi, ali nam nedostaje novaca.

Pero Vićan (DDS) vratio se na pitanje garaža.

– Koliko je u garažama poslovnih prostora i apartmana?

Vijećnica Slavica Grkeš (DDS) pitala je gradonačelnika što je s izgradnjom priključka na magistralu za cestu Bosanka i koliko bi ta cesta koštala?

Gradonačelnik  je kazao kako su ga Hrvatske ceste izvijestile da su od konzervatora dobile uvjete koje moraju ispuniti.

– Nemamo jasan troškovnik koliko bi koštala izgradnja. Referirao sam se na obuhvati i duljinu trase kao i vrijednost zemljišta. Naša obveza i dužnost je da napravimo dvotračnu cestu do Bosanke, ali vidjet ćemo u kojem ćemo to periodu napraviti. Započet ćemo s izradom glavnog projekta, pripremamo i sanaciju ceste od Bosanke do tvrđave. Hrvatske ceste su dobile uvjete.

Nakon četiri sata rasprave usvojeno je izvješće gradonačelnika.

Određena je pauza, sjednica Gradskog vijeća nastavlja se u 15 sati.

Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za 2022. godinu.

Pročelnik za financije i proračun Ante Vojvodić izložio je financijsko izvješće za prvih 6. mjeseci poslovanja Grada. Istaknuo je kako su prihodi od poslovanja 10 posto veći, nego lani, a rashodi veći oko 9 posto. Naglasio je kako je Grad završio ovo prvo razdoblje godine s plusom od 5 milijuna kuna, a kako je u prvih 6. mjeseci vratio rate od dva kredita HBOR-a od 9 milijuna, te Zagrebačkoj banci 3 890 000 kn.

Vlahušić – pohvalio bih Vojvodića za detaljno izvješće, ali ukupna nam je zaduženost veća 20 posto. Imamo 156 milijuna dospjelih obveza, a ne znamo tko to duguje, mislim da to treba biti javno objavljeno. Mi smo obiteljska tvrtka, ono što imamo u proračunu možemo potrošiti, drugo nemamo. Stanje u proračunu neće biti dobro, zaduženi smo 452 milijuna kuna, s kamatama je to više od 500 milijuna kuna, može se, ali bit će to dvije teške godine.

Franković mu je odgovorio kako se raspravlja o prvih 6. mjeseci, koji su bili teški i da se tek u kolovozu situacija počela poboljšavati te da je sada stanje sada stabilno.

-Napravili smo najveću moguću štednju, najmanje na ljudima, onima koji su primali naknade i subvencije. Iza ovih kredita stoje razlozi, odnosno projekti koji imaju svoju pozadinu. Vratili smo značajan dio duga prema državi, a ovaj beskamatni kredit ,nadam se, nećemo morati ni vratiti. Mini poreznom reformom je Grad izgubio 80 milijuna kuna. Porezno izravnanje nije bilo pravedno prema nama, pomoć drugima išla je preko naših leđa, a u trenutku kad je i nama bilo teško. Kad izgubite u godini koja je dobra, preživi se. Mislim da ćemo godinu uspješno završiti. Mislim da će zaduženost pasti ispod dozvoljene razine, a kad bi nam otpisali i ova dva beskamatna kredita, bili bi ispod te zamišljene granice. Nadalje ova godina je vakum godina EU fondova, zbog novog obračunskog razdoblja, ali i zbog uvjeta koje moramo kao država ispuniti da bi mogli koristiti sredstva iz Fonda za razvoj i oporavak, kazao je Franković.

Vijećnica Bonačić Obradović (SDP) – Izvršenje pokazuje je li se trošilo adekvatno. Rashodi su u granicama, brinu nas krediti i njihovo vraćanje. Društvena infrastruktura je najslabije prošla. Tu spadaju energetske obnove vrtića i škola, ostvarene tek 20 posto. Projekt participativnog budžetiranja, čini mi se da smo tu zakazali. I projekti razvoja gospodarstva i poduzetništva su znatno smanjeni. Ostvareno je od 2 milijuna samo 200 000kn.

Vijećnica Petra Marčinko (SJG) – 200 tisuća kuna za participativno budžetiranje nije još ni dirnuto, a na stranici Grada Vox populi stoji da je provedena prva faza participativnog budžetiranja, a potrošeno je 102 000 kn za gradske kotare. Zanima me gdje su potrošeni ti novci?

Gradonačelnik Franković – za participativno budžetiranje ćemo Vas izvijestiti pismeno, a sljedeće godine idemo s punim projektom. Cilj je da 50 % proračuna bude usvojeno participativnim budžetiranjem. DURA se priprema i ona će voditi tu priču. Cijela iduća godina će proći u kreiranju ideja za proračun 2024. godine.

VlahušićNije vrag mudar što je pametan nego što je star. 2014. smo raspisali natječaj da građani predlože što žele. Nitko nije predložio ništa skupo. 2000 prijedloga je bilo. Sve je napravljeno i provedeno za oko pola milijuna kuna. Imamo najskromnije građane u Hrvatskoj.

Maro Kristić (MOST) – zanima me učinkovitost naplate kazni koje izdaje prometno redarstvo? Zanima me koliko je kazni napisano izravno od redara, a koliko od kamera?

Potrebica (HDZ) – mene također zaustavljaju taksisti, koji mi kažu da neki dobivaju, a neki ne dobivaju kazne na Pilama. Rekli su mi da su neke kazne čak i 2 milijuna kuna za neke tvrtke. Ti koji voze kombije, zatvorit će ove godine svoje J.D.O-e, a sljedeće godine će, kao građani Grada, tražiti beneficije. Mislim da bi prometne kazne trebale biti javno objavljene.

Kristić (MOST) – baš sam tražio da se napravi razlika između kazni putem kamera, a koliko izravno od redara. Jer taj proces s kamerama traje, a društva se stignu do presude i zatvoriti, a kad bi redari češće intervenirali ubrzava se postupak.

Franković – dostavit ćemo Vam sve traženo uz analizu. Prometno redarstvo naplaćuje kaznu po Zakonu, a komunalni redari naplaćuju kazne po našim pravilima. Mi redovito dobivamo na sudu. Naplaćuju se kazne putem kamere. Kad se radi o građanima, uglavnom je to pet minuta. Izda se kazna, a smanjuje se nepropisno zaustavljanje. Cilj nam je što više kamera. Postavljamo kamere na ulazima u Grad, kojom ćemo kamione koji ulaze u Grad kontrolirati. Kamere će na ulazima u Grad evidentirati kamione, oni koji nisu uplatiti za prekomjerno korištenje cesta, odmah će dobiti kaznu.

Kristić – Mislim da kamere ne bi trebale biti sredstvo represije. Čudno mi je da prometni redar stoji kraj prekršitelja na Pilama i ne reagira, a sutra vozaču dođe kazna sa kamera. Nemamo dovoljno redara, ali na Pilama oni stoje, ne rade ništa, a ljudima redovito dolaze kazne.

Katarina Doršner – moje je iskustvo pozitivno s komunalnim redarima. Gužve kakva je prije bila na Pilama više nema, ja sam za kamere.

Ivica Roko replicirao je Doršner – ja sam svaki dan na Pilama, vi ništa ne znate. Ne govorite što ne znate, ne govorite što ne znate.

Većinom glasova prijedlog je prihvaćen, 6 vijećnika je bilo suzdržano.

Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Libertasu Dubrovnik d.o.o. za sklapanje ugovora o operativnom leasingu s ostatkom vrijednosti

Maro Kristić pitao je direktora Libertasa zašto baš operativni leasing?

Franko Mekišić, direktor Libertasa Dubrovnik – Razlog tome je što na taj način možemo najlakše vratiti autobus prijevremeno, ako se nešto nepredviđeno dogodi. Dva starija vozila kojima ističe leasing, mi nećemo kupiti i taj ćemo leasing zamijeniti novim , jeftinijim i dobit ćemo dva nova vozila, a sedam godina zato jer je procijenjeno da nakon 7 godina rastu troškovi održavanja.

Mara Cetinića je zanimalo kako Libertas zarađuje od Du Passa.

-Mi dobivamo postotak od kupljenog Du Passa, ne po preuzetoj karti.

Vlahušić – U 7-8 godina nisam uspio napraviti u Libertasu ovo što se sad radi jer je stara uprava bila ljubitelj oldtimera. Zato čestitam direktoru, jer će autobusi u Gradu biti 4 godine u prosjeku stari. Više od 150 ljudi koji kupi Dupass koristi Libertas, a to će smanjiti gužve i na Pilama.

Potrebica – trebalo je 15. godina proći da Vlahušić reče, bravo ovoj gradskoj upravi. A prosjek starosti autobusa će biti 6 godina.

Točka je jednoglasno usvojena.

Tri točke vezane za opskrbu građana u Gradu objedinjene u u jednu raspravu

Franković – ono što Vam moram reći. Imali smo opskrbnu zonu za koju je 90 posto građana tražilo da je maknemo, kao i nered koji je tamo bio. Razgovarali smo karićarima, gradskim kotarom. Oni su se povukli s posla jer nisu imali gdje s opremom: frižiderima, suncobranima, roštiljem, ormarima. Mi nismo dodijelili korištenje javne površine, nego koncesiju za prijevoz robe. Oni su odbili vršiti prijevoz robe nakon uklanjanja suncobrana i ostalog. Mislili su da ćemo popustiti i sve vratiti na isto. Mi to nismo napravili jer se konačno nitko ne srami kako izgledaju Ploče. Bilo je puno problema i izazova, ali amo bili u škarama dva privatna poduzetnika koji su odbili vršiti uslugu. Da se to nikad ne bi dogodilo Sanitat će odrađivati tu uslugu, s time da će se misliti na građane u Gradu, koji će imati beneficije. Sanitatu će trebati vremena, ali nije nemoguće to napraviti, a potpuno je sukladno zakonu. Grad svojoj tvrtki može dodijeliti komunalne usluge, a dostava je takva usluga. Ono čega moramo bit svjesni, opskrba je uvijek ulazila i dolazila u Grad. Tradicija karićara seže u daleku povijest.

Petra Marčinko (SJG) – dotakli ste se dogovora koji su postignuti s čelnicima gradskih kotara, koji su se borili za vizualno uređenje prostora, ali i bolje uvjete rada za karićare. Ovim odlukama ovu skupinu ljudi, koja je socijalno ugrožena, dodatno ugrožavamo. Što ćemo napraviti s ljudima, koji će izgubiti posao, odnosno hoće li ih možda Sanitat zaposliti?

Potrebica (HDZ) – meni ste vi Srđ je Grad nevjerojatni. Mjesecima ste upozoravali na ovaj nered i sad kad se uredilo, sad govorite o ljudima. Sanitat će raspisati natječaj, a tko će se na njega javiti? Sigurno karićari, a oni su i naše kvalificirani za taj posao. Mi ne možemo s govornice Gradskog vijeća reći da ćemo ih zaposliti, ali natječaj će biti, a oni su svojim prethodnim radom za to najviše kvalificirani. Jedino će koncesionari biti u minusu. Oni nisu ugroženi.

Franković – ljudi će imati priliku zaposliti se u Sanitatu, ali mi ne možemo govoriti da ćemo ih zaposliti. Mi dodjeljujemo koncesiju Sanitatu, a natječaj će se raspisati. Meni su karićari dali podršku jer su sami bili svjesni situacije. Na Pločama je danas veći manipulativni prostor, nego prije. Nitko ovdje ne dvoji da smo imali problem. Kad nestane dijaloga, dolazi do raskida. Za iduću sezonu sve će biti u redu, s ljudima u uniformama, s uslugom onima koji se otežano kreću. Što se tiče druge faze, planirali smo sredstva za projektiranje, ali realizacija ovisi o izmjenama GUP-a. Ispod vrtova ima mjesta za skladište i frižidere i sve ostalo.

Marčinko – nemam se potrebu dodvoravati. Ovo je odluka u kojoj je sudjelovao GK Ploče i preuzimamo odgovornost. Drago mi je da ste rekli javno za govornicom da će biti javni natječaj za zapošljavanje.

Anita Bonačić Obradović (SDP)– ovaj kavalir podržavam. Sad Ploče napokon izgledaju pristojno, svi smo za to. Zanima me je li Sanitat baš prava firma za ovu uslugu? Zašto je to bilo usred sezone? To se svi pitaju?

Potrebica – mislim da ste krivo uhvatili ne ide javni natječaj za koncesiju, nego natječaj za zapošljavanje.

Maro Kristić (MOST) – problem pretovarne zone se generacijama povlači po Vijeću. Drago mi je kad se pristupilo rješavanju da su se konzultirala oba gradska kotara. Dobili smo na klupe neki podnesak koncesionara, koji na Upravnom sudu vode sporove protiv Grada. Mi ne možemo tolerirati da dostave nema dok se to ne riješi na sudu. Bez obzira na sudsku presudu, mi moramo organizirati dostavu građana. Bilo bi dobro da znamo malo više o načinu kako će se obavljati pretovar.

Ivica Roko – moji kolege su spremni preuzeti posao. Ima zainteresiranih ljudi, ima, neće biti nedostatka radne snage. Ima ljudi koji imaju svoj poso od 5 do 7 sati, a poslije bi radili u Sanitatu. Može li to tako?

Pero Vićan (DDS) – teško je reći nešto novo o pretovarnoj zoni. Ovo nas podsjeća na Žarkovicu. Svi smo znali da ne valja i godinama smo to ignorirali. Zamolit ću gradonačelnika da se svima dostavi idejno rješenje arhitektice Đurović. To je sjajno, a iziskuje vremena i novaca. Želim da se u proračun grada i Sanitata stavi ovaj projekt. ne postoji minimum tehničkih uvjeta da se ovaj posao obavlja. Ravnateljica Sanitata se opirala ovoj ideji. Mora se riješiti pitanje punionice električnih vozila, vage, viličara i ostalog. Sutra Sanitat ide u Zagreb na Prometni fakultet da se sve napravi profesionalno korektno, cijene vozila su od 300 do 500 000 kuna. To je zahtjevan posao, kojega bi se svatko lišio. Kao što uspješno Sanitat odrađiva Žarkovicu, odradit će i ovo tako. Premda su izgubili parking u Radeljeviću, a RK Srđ će vjerojatno organizirati sama parking, ali će platiti Gradu njegovo zemljište.

Vlahušić – 2030 i neke godine ćemo dobiti suglasnost konzervatora za taj projekt. Drugi dio bit će kako angažirati ljude. Ne znam kako očekujete da ljudi rade za sebe ili za privatnike isto kao javni službenici. Ne vjerujem. Sad znamo zašto se ne radi tržnica u Gružu, Pero čuva pare za električna vozila.

Točke 5., 6. i 7. su prihvaćene većinom glasova.

Prijedlog odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi u vlasništvu Grada Dubrovnika – pješačka staza „Križni put“ vijećnici su jednoglasno prihvatili.

Ivica Roko je napustio sjednicu, jer “mora vozit robu”.

Prijedlog odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi u vlasništvu Grada Dubrovnika – ulica Ignjata Joba

Bonačić – Obradović tražila je pojašnjenje.

Franković – Ovaj prolaz je bio ulica, vidi se to na Google Earthu. Sve što je do 2011. bilo u javnoj upotrebi postaje javna infrastruktura. Svugdje je netko bio vlasnik neke ulice, ali prolazi kojima ljudi prolaze, postaju ulice. To je zakon. Situacija je neugodna, ali zakon je za sve isti.

Većinom glasova točka je usvojena.

Prijedlog odluke o socijalnoj skrbi je jednoglasno usvojen.

Prijedlog odluke o visini neto satnice za pomoćnike djeci s teškoćama u razvoju u predškolskim i školskim ustanovama na području Grada Dubrovnika

Franković – ovim postajemo drugi grad u Hrvatskoj, nakon Zagreba, koji je ovim ljudima povećao satnicu. Sve je veća potreba za asistentima, a to je jedan zahtjevan posao. Mi satnicu povećavamo za 10 kuna s 25 na 35 kuna. Oni kao profesija u obrazovnom sustavu nisu prepoznati, ali svi koji rade u školama znaju njihovu vrijednost. Cilj nam je inkluzija djece i njihov boravak razredima, a to bez asistenata nije moguće. Mi svake godine dobivamo značajan iznos za asistente iz EU fondova, ali sve dodatno financira Grad. zanimljiv je podatak da iz godine u godinu potreba za asistentima raste.

Potrebica (HDZ) – satnica od 35 kuna je takva da je najmanja studentska satnica 39 kn. On je dodao kako je ova satnica u Zagrebu 30 kn.

Muratti (HSU) – svakoj školi fali asistenata, jer je dosadašnja satnica bila neprivlačna. Mislim da bi posao asistenta trebao biti i stalan.

Doršner (HDZ) – mislim da moramo govoriti, osim o plaći i o obrazovanju asistenta, jer se o tome premalo govori.

Kristić (MOST) – drago mi je da je gradonačelnik prihvatio naš prijedlog, kao i oni koji su govorili da se to ne može (o.p. Muratti). Složit ću se i s vijećnicom Doršner da trebamo razgovarati i o obrazovanju. Nadam se da će se i Županija uskladiti s ovim.

Muratti je replicirala Kristiću – nisam ja rekla da se to ne treba, nego sam izražavala bojazan da će se moć povećat satnica.

Kristić – nisam ja Vama spočitao da se ne može, a moglo se i tada, jer je to Zagreb tada napravio.

Deraković (DDS) – mislim da se ovo moralo napraviti i drago mi je da je naš grad predvodnik. Ono čemu treba težiti je da ovo postane struka.

Vlahušić – satnica čistačice je 100 kuna, a oni rade s djecom s posebnim potrebama. Mislim da je to katastrofa.

Muratti – zato sam i rekla da je prava adresa Sabor. Treba mijenjati Zakon o školstvu i u njega uvesti instituciju ovog posla. Mi sad radimo ono što možemo?

Vlahušić – koliko ima te djece u osnovnim školama? Odgovoreno mu je kako je riječ o 63. djece. On je komentirao kako je to ogroman broj djece s pomoćnicima.

Bonačić Obradović (SDP) – ovo nije veliko povećanje s obzirom da se tete čuvalice u Zagrebu naplaćuju do 100 kuna po satu. Podržat ćemo odluku. Asistenti su spona između djece s posebnim potrebama i okolinom. U dokumentaciji fondova kojima se financiraju asistenti piše da ostvaruju sva prava iz kolektivnog ugovora.

Točka je jednoglasno prihvaćena, nakon kraće rasprave.

Kulturna vijeća

Uz amandman Srđevaca, jednoglasno je prihvaćena Odluka o osnivanju Kulturnih vijeća.

Prijedlog odluke o visini koeficijenata za obračun plaće ravnateljima javnih ustanova u kulturi kojima je osnivač i suosnivač Grad Dubrovnik

Željko Raguž (DUSTRA)– zašto ovom točkom uvodimo razdore među ustanove. Zašto imamo četiri muzeja i posebne direktore i posebna računovodstva? Zašto mora svaka ustanova imati posebnog ravnatelja?

Doršner (HDZ) – mene muči nešto drugo, kriteriji su broj djelatnika, a nije struktura djelatnika i stupnju obrazovanja. Bojim se da će neke vrijedne ustanove biti druge i treće kategorije, a vrijednost na primjer Znanstvene knjižnice, koja čuva neprocjenjivo blago. Onda Orkestar koji ima 750 godina tradicije, jedan od najstarijih u Europi s 34 visokoobrazovana glazbenika, da bude 2. kategorija? Hoćemo li Dom Marina Držića u trećoj kategoriji razvijati kao dragulj naše kulture? Zanima me hoće li ovo stupnjevanje u plaćama ravnatelja ograničavati razvoj ovih kulturnih institucija.

Franković – ne pričamo ovdje večeras o derogaciji bilo koje ustanove. Koeficijent za ravnatelje ne znači kategorizacija ustanova. Pričamo o plaći ravnatelja, koji upravljaju s više ili manje ljudi i veći ili manji opseg posla. Isto je u komunalnim poduzećima. Svaka je naša ustanova jednako vrijedna. Možda nećete prihvatiti prijedlog, pa ćemo izaći pred vijećnike s istim koeficijentom. Vi kao Vijeće postavljate ravnatelje i Vi ste nadležni. Zato me nemalo razočaralo da je nakon kolektivnog ugovora definirana visina plaća djelatnika u kulturi, važno je povećanje i plaća ravnatelja koji nisu time dodirnuti. Svima će se povećati plaće, a razočaralo me da su se ravnatelji počeli krivo gledati. Što je prva kategorija? DLJI, ustanova kojoj je suosnivač Grad i Država, pa zavod za obnovu i Dubrovački muzeji, najveća ustanova po broju ljudi. U drugoj kategoriji su ostali i u trećoj ovi s manje zaposlenih. Ne govorimo da netko lošije radi svoj posao. Znamo da svi rade sjajan posao i ravnatelj kazališta i Doma Marina Držića. Govorimo o opsegu posla. Pa nisam ja u ACI-ju imao istu plaću kao netko tko je upravljao većom ili manjom marinom. Stvar je da oni koji upravljaju većim sustavom imaju veći koeficijent. Ovo što je Raguž rekao, on je u pravu, to je prije i postojalo. Igre, Kazalište i Orkestar su bili jedna ustanova s jednim ravnateljem i računovodstvom i PR službom, i danas bi to moglo dobro funkcionirati, ali za to su potrebne korjenite promjene. O tome treba razmišljati jesu li to kratkoročne uštede ili povećanje kvalitete? Pročelnica razmišlja slično, kao i ja. Mi sad o tome raspravljamo.

Potrebica (HDZ) je kazao kako uspješnost, po njemu treba biti kriterij.

Bonačić Obradović (SDP) – premišljam se jer me brine da bi ova odluka mogla unijeti razdor među ravnatelje.

Kristić (MOST) – slušajući govornike, sa svima se slažem. Vjerujem da će ono što je Raguž govorio biti nužnost u budućnosti. Ja ću ovdje pokloniti povjerenje Upravnom odjelu, jer mislim da oni tu više znaju. Mislim da mi imamo u sektorima komunalnih društava velike nerazmjere u koeficijentima zaposlenika nižih kvalifikacija, koja treba biti prioritet, jer ide zima koja neće biti slatka.

Vićan (DDS) – točno je da se ne slažem s gradonačelnikom o ovome. Svaku bi riječ koju je Franković ovdje izgovorio ja bi se složio, ali samo da nije u pitanju kultura. Broj zaposlenih ne može biti kriterij u ustanovama u kulturi. Zalažem se za više koeficijente, ali ne ovako. Vi niste napravili nikakvu analizu da biste ove koeficijente predložili. U strategiji razvoja kulture Grada, piše da brojnost ustanova doprinosi bogatstvu ponude Grada i to Vam je napisala Vaša ministrica. Kultura donosi i turizam, bez kulture nema turizma u ovom Gradu. Mislim da ovo nije posao Upravnog odjela za kulturu. Koliko plaćamo najmove za kulturne ustanove? Želim vjerovati da ćemo kupnjom TUP-a to riješiti. Mi ovo nećemo podržati, jer su u pitanju javne ustanove u kulturi Dubrovnika. Mislim da o ovome treba još razgovarati.

Potrebica – ne oduzimajući Vam pravo na stavove, moram reći da je naša pročelnica doktorica znanosti iz područja humanizma.

Franković – razumijem diskusiju svih vas koji ste ovdje sudjelovali. Vjerujem da svi razmišljate u sličnom smjeru, ali vas vode emocije, a mi moramo biti hladni ko šprice i razmišljati u brojkama. Brojke su egzaktne, imamo predloženi akt koji je izradio Upravni odjel i pročelnica Antić Brautović, koja ima moje puno povjerenje. Novci dolaze iz proračuna Grada i ja se ne slažem da bilo koji ravnatelj ima veću plaću od pročelnika koji mu je nadređena osoba.

Pročelnica Julijana Antić Brautović – htjela bih reć dvije važne stvari. Kad govorimo o koeficijentima složenosti poslova ne govorimo o imenima i pojedinim ljudima, nego o složenosti poslova ravnatelja. Tako su rangirane ustanove u kulturi na razini države, gradova Zagreba, Splita i Rijeke.

Vićan – potpuno je netočno da su ovako rangirane ustanove u kulturi. Kao ne readi se o konkretnim imenima, nego o mojoj babi Stani. Ja nisam Vašu ljubimicu povrijedio jer ja sam bio profesor u Medicinskoj školi u koju je ona išla, ali se nje ne sjećam, a o tim doktoratima imam svoje mišljenje.

Raguž – ma nisam ja protiv povećanja plaća, ali ovdje nema nikakvih kriterija. Kad pročelnici postanu dužnosnici, imat ćemo pravu situaciju. U jednom odjelu imamo cijeli niz bivših pročelnika. Teško je reći ravnatelj kazališta je odličan, a u rangu je nižem. Mislim da kvaliteta treba biti kriterij visine plaće.

Jasmin Deraković – mene ovo zbunjuje. pitanje je imaju li ravnateljiistu osnovicu i koliki su im koeficijenti trenutno.

Antić Brautović – Osnovica je svima ista na razini službenika Grada i koeficijent im je 3,71 od 2011. godine.

Maslać (HDZ) – mislim da ravnatelji u kulturi ne trebaju biti umjetnici, nego menadžeri. Nije isto voditi 80 i 10 ljudi. Jedan ravnatelj neće riješiti problem, jer jedan ravnatelj s 100 zaposlenih imat će veću plaću. Ravnatelji imaju različitu odgovornost i slijedom toga bi trebali imati različite plaće. Mi ne pričamo o imenima, imena će se mijenjati. Nije ovo tema kulture, nego odgovornosti za ustanovu.

Vićan – naravno da imamo pravo različito gledati, ali ne slažem se s Vama da ravnatelje stavljamo u kategorije. To nisu menadžeri, jer imate lex specialis zakone, koji studiji te kvalificiraju za ravnatelja određene ustanove. Apeliram na gradonačelnika da nađe sredstva i da zaposli mlade ljude koji će steći uvjete za polaganje stručnog ispita. Možda ovom diskusijom unosimo nemir tamo gdje ga ne bi trebalo biti. Mala ustanova, kao naš teatar, su bili bolji od nekih HNK-aova.

Maslać – ako danas ne usvojimo odluku, nikome plaća neće rasti. Menadžeri ili rukovodeći kadar ne mora biti kulturnjak i umjetnik.

Vićan – neće ostati isti koeficijent nego će na sljedeće Vijeće doći novi prijedlog.

Petra Marčinko (SJG) – mi ovdje moramo isključivo menadžerski gledati. Igre su festival od nacionalnog značaja, Zavod za sebe vezuje cijeli jedan zakon. Koliko ljudi, koliko prostora, trebamo i to znati. Slažem se ovdje s Maslaćem.

Vićan – Ljetne igre su dvije ustanove, mi govorimo o gradskoj instituciji. Kad su u pitanju ustanove u kulturi broj ljudi i prostori ne mogu biti kriterij.

Vlahušić – kad ne znaš pričat o sadržaju. Na 3 500 stanovnika imamo jednu kulturnu ustanovu. U ovoj godini su za programe imali 17 posto iznosa, mi im plaćamo plaće. Kultura je besplatna za građane Dubrovnika. Oni mogu samo sudjelovati u Dubrovnikpassu. Nema pravednog rasporeda za ovih 12. Postoje dvije specijalne ustanove Zavod i Igre, ali nisu isti jer nemaju isti budžet. Zalažem se da svih 10 ima isto i da dvije ustanove imaju više preko menadžerskih ugovora za ostvarenje programa sa značajnim bonusom. Ovih drugih 10 je teško podijeliti na kategorije.

Nakon poduže rasprave prijedlog je utijesno prihvaćen.

Prijedlog zaključka o osnivanju i  imenovanju članova povjerenstva za provođenje postupka davanja u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji jednoglasno je bez rasprave prihvaćen.

Prijedlog zaključka o načinu i uvjetima sudjelovanja roditelja – korisnika usluga u cijeni programa predškolskih ustanova Grada Dubrovnika

Vlahušić – privatni vrtić troši 2000 kn po djetetu, a u javnom vrtiću cijena je 2 400 kn i gotov prostor. Mislim da roditelji trebaju plaćati isto u javnom i privatnom vrtiću. To nije velik iznos, a roditeljima znači puno. I predlažem da izbacimo ovaj dio u članku 12. “ako je dijete u vrtiću”. Neka drugo dijete ima cijenu od 50 posto, bez obzira je li mu brat ili sestra u školi ili na fakultetu. To je demografska mjera.

Potrebica – vjerujem da ćete pročelniče Vi ovo sami iznajmiti, prvo jer ste suverenist, a potom i imate više djece. Zalažem se i ja kao Vlahušić. Ovo je biološki nemoguće da žena ima troje djece koja sva idu u vrtić, pa da treće ima besplatan vrtić. Mi smo kao vijećnici propustili dati amandman. Vlahušić i ja se zalažemo da obitelji s troje i više djece imaju besplatan vrtić, bez obzira kolika su djeca i to od naredne godine.

Franković – ono što bi morali je napraviti financijsku projekciju te odluke. Mi smo govorili o djeci koja pohađaju vrtiće, a vi govorite o besplatnom vrtiću za sve obitelji s troje djece. Predlažem da povučemo odluku i za mjesec dana usvojimo, ako to financijski možemo podnijeti.

Vlahušić – ima još dio, cijena javnog vrtića je 2430 kuna, a privatni 2 100, moj prijedlog je da to izjednačimo i da ne kažnjavamo privatne vrtiće.

Franković – planirali smo od 1. siječnja 200 kuna više po djetetu. Povlačim ovu točku zasad.

Potrebica je odredio stanku za sastanak Odbora za izbor i imenovanja, jer se dogodio propust, nije imenovano povjerenstvo za provođenje postupka davanja u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji iako je odluka prethodno jednoglasno prihvaćena.

Doršner – Odbor je podržao jednoglasno tri povjerenstva za provjeru dokumentacije, odabir najmoprimaca i za žalbe, isti su članovi kao i prošli put, osim što vijećnika Ivana Tropana mijenja Anita Bonačić Obradović.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa javnih potreba u športu Grada Dubrovnika za 2021.

Kristić – ovo izvješće je za 2021. godinu koja nije reprezentativna jer je to godina izlaska iz korone. Ja potenciram uvijek negativne stvari, jer mislim da je to moj zadatak. kad sam govorio o tri vaterpolska kluba Jug pokrenute su istražne radnje. Kad je riječ o Ronilačkom klubu Dubrovnik, pohvaljujem njihove akcije čišćenja, ali moja je zadaća da vas upoznam s drugim stvarima. Nije održana skupština u klubu odavno, zapisnici su pojedini falsificirani, neki ljudi koji su imenovani u tijela udruge, nisu ni znali da su imenovani. Kaznene prijave terete vodstvo kluba za nezakonito prisvajanje sredstava, a novi predsjednik Kristijan Pavić to ignorira. Ja mislim da klubovi koji ne posluju po zakonu i statutu ne trebaju primati javni novac. Mislim da smo imali previše “slučajeva” u sportu. Mislim da trebamo promijeniti kriterije. Mislim da ovdje nedostaje izvješće DuMotiona, koji nije javna ustanova u sportu, ali ipak.

Maro Kapović, predsjednik Saveza športova, kazao je kako je upoznat sa situacijom. Ono što je nama relevantno je Ministarstvo uprave. Zadnja dva mjeseca klub nije dobio sredstva, jer nisu opravdali srpanj i kolovoz. Pratimo stanje, izabrana je nova uprava. Vidjet ćemo u kojem će smjeru to ići.

Kristić – mislim da bi Grad u nadzorne odbore klubova trebao imenovati jednog svog člana. Usuđujem se reći da bi se kad bi se malo dublje zagrebalo da bi bilo više “situacija”.

Anita Bonačić Obradović – dogovorili smo se da nećemo hvalit, ali Grad je prvi u Hrvatskoj izdvojio 250 tisuća kuna za sport za osobe s invaliditetom. To stvarno pohvaljujem, jer to zaslužuje pohvalu.

Andro Vlahušić – vi ste 12 godina gospodine Kapović predsjednik Saveza športova. u tih 12 godina sve negativnosti se mjere s desecima tisuća kuna, to je stvarno malo. Ja se zalažem za kvalitetu, zašto financiramo klubove u 4. ligi? Ne govorim o djeci. Kad bi sport imao 60 milijuna kuna što bi Kapović napravio, a ove je godine 30 milijuna kuna sa zidina kariolom bacio.

Potrebica je spriječio skretanje sa teme.

Kapović je kazao kako svaki sport treba financirati u svim granama, jer djeca trebaju imati priliku baviti se u gradu bilo kojim sportom tu nema izbora.

Vićan – mi mislimo da Savez ne radi dobro, jer se nepodopštine ne bi događale u klubovima da su oni radili svoj posao. Zabrinjava me činjenica da su plaće zaposlenih više nego davanja bilo kojem klubu, nego VK Jugu. Gošk u 4. ligi ima 12 zaposlenih ljudi. Usporedbom treba napraviti koliko je neki klub napravio, a koliko je dobio od grada. Četiri kategorije djece svaki tjedan ide od Dubrovnika do Zadra. Gradonačelnik je obećao temeljitu informaciju o Areni Dubrovnik. Ne želim imenovati ni klub ni pojedinca, ali sam davno pozvao na kontrolu u svim klubovima, a prvo u GOŠK-u 1891.

Većinom glasova usvojeno je izvješće Dubrovačkog saveza športova.

Vijećnici su jednoglasno oslobodili Dom za starije Dubrovnik komunalnog doprinosa, kao i točke 18. i 19. o ukidanjima čestica javnog puta.

Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o osnivanju prava služnosti postavljanja privremenih geotehničkih sidara na dijelu čest.zem. 1274/1 i 932/4  obje k.o. Gruž.

Riječ je o hotelu Sumratin u Uvali Lapad, gdje bi trebala početi gradnja novog većeg hotela.

Marčinko – zanima me gdje je ova čestica, koja je bila u vlasništvu Grada, nestala sada.

Pročelnica Marijeta Hladilo je odgovorila kako je čestica od 64 metra kvadratna prodana investitorima.

Marčinko je zatražila objašnjenje o prodaji zemljišta.

Franković je odgovorio kako je Republika Hrvatska prodala svoju parcelu, a kako je Grad svojih 64 m prodao, nakon što se investitor uskladio sa svim zahtjevima Grada Dubrovnika. Dobili smo sve što smo tražili. Dodao je kako se još treba neke stvari riješiti.

Točke 21., 22., 23. i 24. prihvaćene su jednoglasno bez rasprave.

Cjenik Dubrovnik Passa je jednoglasno usvojen uz kraću raspravu.

Povećanje u odnosu na ovogodišnje cijene je neznatno, te izraženo samo u eurima. Jednodnevni Du Pass koštat će 35 eura, trodnevni 45 eura ili 15 eura dnevno, a sedmodnevni 55 eura ili 8 eura dnevno. Cijena ulaznica za zidine biti će 35 eura, ista kao cijena jednodnevnoga Passa.

Jelena Dadić Božo Mitrović i Maro Kristić imenovani su u povjerenstvo za dodjelu koncesija na pomorskom dobru u Komolcu i Čajkovici zbog izgradnje odvodnje otpadnih voda.

Dodatna točka je i trogodišnja koncesija i potpora za obalni prijevoz brodom na relaciji Kalamota (Gornje Čelo) – Gruž.

Maro Kristić kazao je kako bi trebalo dati veću potporu koncesionaru i produžiti mu rok za koncesiju jer čini mu se da se nitko neće javiti.

Gradonačelnik je kazao kako će prvo pokušati ovako, a ako ne bude interesa, ići će se u korekcije. Većinom glasova je prihvaćena 26 odluka dnevnog reda.

19:21 U Odbor za proračun i financije umjesto Ivana Tropana imenovana je Anita Bonačić Obradović. Time je današnja sjednica završena.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA