21.8 C
Dubrovnik
Ponedjeljak, 13 svibnja, 2024
NaslovnicaKulturaSpomenik češkom pjesniku, koji se utopio na Šunju

Spomenik češkom pjesniku, koji se utopio na Šunju

Češkom pjesniku, prozaiku, dramatičaru i političar Viktoru Dyku, istaknutom borcu za češku samostalnost, na Lopudu je donacijom čehoslovačke vlade 1936. podignut spomenik. Duboko na u unutrašnjosti otoka, pokraj odmorišta na uzvišenju, gdje su se račvali stari put prema lopudskom groblju Šunj i put prema plaži, neposredno ispred kapelice sv. Leonarda, arhitekt Nikola Dobrović, koji je u to vrijeme radio na izgradnji Hotela Grand, projektirao je zanimljiv memorijal.

Spomenik Viktoru Dyku, iako se ne spominje u popisima Dobrovićevih radova, nesumnjivo po stilu arhitektonskog oblikovanja, može se pripisati upravo njemu.

“Spomenik Viktoru Dyku trokutastog je tlocrta, izveden potpuno u betonu, ukupne površine 45 m2 i opsega 35 m”, zapisao je arhitekt Dubravko Bačić u svom znanstvenom radu, koji je posvećen upravo ovom spomeniku.

No zašto je na Lopudu podignut ovaj spomenik?

Viktor Dyk ljetovao je naime, kao i mnogi drugi Česi, krajem 20-ih i početkom 30-ih godina na Lopudu i prilikom plivanja se utopio. Pretpostavlja se dogodio zastoj srca. Za Češku iznimno važan književnik i političar izdahnuo je 14. svibnja 1931. na Šunju u svojoj 51. godini života. Pa premda su njegovo tijelo s najvišim počastima pokopali u Pragu, čehoslovačke vlasti htjele su mu i na mjestu pogiblje odati počast.

Tko je bio Viktor Dyk?

Dyk je rođen u Pšovki u Mělníki u Kraljevini Češkoj 1877. Njegova se obitelj preselila u Prag 1888. gdje je počeo pisati te 1904. objavio antiaustrijski roman pod naslovom Kraj Hackenschmida. Na Karlovom sveučilištu diplomirao je pravo.

1911. počeo se baviti politikom i pridružio se Státoprávně pokroková stranci. Dyk je zajedno s Franzom Kafkom govorio o “Velikom zidu” koji je, poput Kineskog zida ili Babilonske kule, postao metafora za kulturnu i jezičnu podjelu za koju su vjerovali da je potrebna između češke i germanske kulture.

Dyk je pisao u časopisu Lumír, gdje je znao izjaviti kako “Bohemija mora postati Češka ili treba umrijeti u pokušaju”.

Tijekom Prvog svjetskog rata nastavio je pisati te se uključio u pisanje libreta za operu Leoša Janáčeka. 1915. počeo je surađivati s kazalištem Vinohrady. Kasnije je bio zatvoren u Beču zbog otpora protiv Austro-Ugarske. Bio je u zatvoru 1916. i 1917. jer je sugerirao da bi se Moravska i Češka mogle odcijepiti od carstva. U svibnju 1917. Dyk je bio jedan od potpisnika Manifesta čeških književnika. Bio je to važan dokument koji je izradio Jaroslav Kvapil, ravnatelj Češkog narodnog kazališta, a s ciljem da potakne češke poslanike u Carevinskom vijeću u Beču da podrže češko samoodređenje.

Dyk je 1918. bio jedan od osnivača Čehoslovačke nacionalne demokratske stranke. Bio je i urednik časopisa Lumír. Pisci i umjetnici, koji su radili i okupljali se oko tog časopisa započeli su novi smjer u češkoj kulturi. Ranije se smatralo da kultura dolazi od Nijemaca i izvora na njemačkom. S pojavom pisaca grupe Lumír poput Vrchlickog, samog Dyka i Juliusa Zeyera fokus se skrenuo s njemačke kulture. Smatra se da je ova promjena fokusa navela i druge češke intelektualce da traže u tom novom smjeru znanstvene, ekonomske i društvene ideje.

Godine 1928. oženio se književnicom Zdenkom Hásková. Na parlamentarnim izborima 1929. je postao senator Čehoslovačke, predstavljajući Čehoslovačku demokratsku stranku. U vrijeme Prve Republike Čehoslovačke Viktor Dyk bio je jedan od istaknutih intelektualnih protivnika predsjednika Tomáša Garriguea Masaryka.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA