Otkad je, prije četiri i pol mjeseca došao na čelo Turističke zajednice Grada Dubrovnika, Miro Drašković je počeo s dovršavanjem već donesenih programa za ovu sezonu, ali je i jasno zacrtao smjer kojim želi ići kao direktor sa svojim timom ljudi. Želi promovirati Grad što više za goste malo dubljeg džepa, želi “pomiriti” “javni” i privatni turistički sektor kako bi ujedinjeni postizali maksimalne učinke, želi potaknuti lokalne ljude da predlažu programe u svojim sredinama koje će TZ poduprijeti, želi zadržati Dubrovnik u statusu najprepoznatljivijeg hrvatskog brenda u svijetu. Mislim da moramo svi zajedno uprijeti i raditi na tome da Grad i u dolazećim godinama i desetljećima zadrži vodeću turističku poziciju u zemlji. To možda nije uvijek prepoznato na razini države, ali itekako jest na svjetskoj razini – kazao je, između ostaloga.
Obzirom na vrijeme Vašeg dolaska na čelo TZ Grada Dubrovnika, jer već je sezona bila u jeku, kako biste ocijenili ova četiri mjeseca koja su iza Vas? Jeste li zadovoljni postignutim u ovoj sezoni i kako biste je Vi, obzirom na dugogodišnje turističko iskustvo, ocijenili?
-Istina je da sam došao na poziciju direktora TZ GD u momentu kad je sezona već bila počela. To je uvelike uvjetovalo i smjer moga djelovanja ove sezone, jer su već, naravno, postojali i planovi i projekti, koje je trebalo provesti do kraja, pa je na taj dio pošao i znatan dio vremena.
Osim toga smo bili vrlo aktivni u promociji, a uz ostale stvari dogovorili smo i članstvo u Virtuoso, prestižnom udruženju američkih putničkih agenata, čiji ćemo član postati od početka 2023. Ovo će nam otvoriti mogućnosti na tržištima za koja smo, istraživanjem i razgovorima s operativom, zaključili da su od interesa za Dubrovnik, posebno u high end segmentu, u kojem Virtuoso djeluje.
Tržišta koja su u pitanju su: USA, CANADA, AUSTRALIA, MEXICO, BRAZIL, a i high end segment na europskim tržištima. Mexico i Brazil su tu tržišta za koja se ispostavilo da su posebno zanimljiva, zbog visoke platežne mogućnosti tamošnjih klijenata koji putuju u Hrvatsku. Broj tih klijenata nije ogroman, ali se radi o klijentima širokih interesa koji su za visoku razinu usluge spremni platiti.
Sezonom sam zadovoljan, brojevi su se počeli popravljati baš u momentu kad sam i ja preuzeo dužnost, tako da smo uspjeli nadoknaditi nešto lošiju predsezonu i doći do brojeva koji su, u startu, bili i planirani, a to je nešto preko 80% noćenja u usporedbi s 2019. Mislim da smo postigli maksimum s obzirom na objektivne okolnosti koje su nas pratile od početka godine i želio bih čestitati svim turističkim djelatnicima na uspješno odrađenoj sezoni, koja nam je itekako bila potrebna nakon dvogodišnje “suše”. Lani smo se malo oporavili, a ove godine počeli napokon disat punim plućima, što će se nadam se, nastavit i dogodine.
Iako ste se našli odmah u žrvnju, sigurno ste uspjeli ući u sustav rada turističkih zajednica, koliko može pojedinac napravit i što ste spoznali kao svoju primarnu zadaću u tome… spominjali ste nužnost veće okrenutosti prema stranim turistima i programima za njih.
-Svi pojedinci čine cjelinu, a lanac je uvijek onoliko slab koliko je slaba njegova najslabija karika. Ako svi pojedinci unutar sustava daju svoj maksimum, rezultat ne može izostati. Nitko od nas nije sveznajuć niti može u detalje predvidjeti što će se na tržištu iz godine u godinu događati. Međutim, ono što smatram bitnim je da treba stalno ići naprijed, educirati se, prilagođavat tržištu i pratit trendove te, na koncu, uložit maksimalni trud na individualnoj razini, da bismo svi zajedno došli do rezultata koji će svima nama donijeti satisfakciju na svim poljima.
Programi koje TZ financira u potpunosti ili samo sufinancira, na kojima radi s Gradom ili s privatnim inicijativama su, po mome mišljenju, u većini slučajeva dobro odmjereni i prilagođeni željama lokalnog stanovništva.
Naša dužnost jest brinuti se u prvome redu o turistima i smatramo da moramo dodatno raditi na jačoj promociji događanja koja se u Gradu organiziraju, te ih na taj način uključiti u život lokalaca, jer smatram da je upravo interakcija lokalnog stanovništva s turistima ono što čini glavnu potku fenomena kojega zovemo turizam.
Digitalnim marketingom imamo priliku doprijeti do više turista u kraćem vremenu, imamo priliku to napraviti dovoljno unaprijed, da bi turisti mogli isplanirati svoj boravak u Gradu i u njega uključiti aktivnosti koje se u Gradu tijekom njihovoga boravka događaju.
Intencija jest da se cijela sljedeća (i sve sljedeće) sezona počne pripremati puno ranije nego je možda dosad bilo uobičajeno, upravo zato da bismo dobili dovoljno vremena da preciziramo programe koje ćemo organizirati, što će nam onda omogućiti da ih promoviramo na vrijeme, a što bi ih onda trebalo učiniti dostupnijim turistima, koji se u određenom momentu nalaze u Gradu.
Možda javnost ponekad nije toga ni svjesna, ali nema gotovo ni jednog jedinog događanja u Gradu u koji TZ nije involvirana, od sportskih, kazališnih, glazbenih događanja na području Grada do svih vrsta aktivnosti koje se događaju na izvangradskom području kojeg TZ pokriva (Gornja sela, Primorje do Brsečina, otoci).
Turistička zajednica smatra svojom dužnošću poduprijeti, u prvom redu financijski, hvale vrijedne i kvalitetne inicijative privatnih osoba, udruga kao i one koje iniciraju mjesni odbori i gradski kotarevi. Svi oni, u samom startu, prilikom planiranja godine koja dolazi imaju važnu ulogu, jer po njihovim inputima TZ razmatra sve projekte i odobrava ih.
Raspisali ste nedavno javni poziv za turističke manifestacije… što biste voljeli vidjeti između ponuđenih programa kako bi se podigla kvaliteta sadržaja za turiste. Što nam nedostaje?
-Javni poziv za manifestacije je važan instrument koji TZ omogućava procjenu kvalitete prispjelih projekata, na osnovu koje onda odlučujemo koliko ćemo koji projekat sufinancirati. Svaki projekat, u bilo kojem segmentu, usmjeren na turiste, kako strane, tako i domaće nađe mjesto u našemu budgetu za sljedeću godinu i zaista bih htio dodatno potaknuti sve zainteresirane da se prijave na Javni poziv, jer je to najbolji način kako barem djelomično zatvoriti financijsku konstrukciju projekata koje su planirali za sljedeću godinu.
Naši kriteriji nisu preteški, projekte procjenjuje Povjerenstvo, a odobrava Turističko vijeće TZGD i zaista smo voljni udovoljiti svim onim pojedincima, udrugama ili organizacijama koji kandidiraju kvalitetne projekte, jer je cilj da svi oni zajedno dodatno podignu razinu ponude destinacije, a TZ je organizacija čiji je zadatak da nad tom ponudom i njenom kvalitetom svakodnevno bdije.
Nažalost sam se osvjedočio već prvu godinu svoga rada da dosta ljudi, iz raznih razloga, propusti kandidirati svoje projekte, pa samim tim ne dobiju nikakva sredstva od nas naknadno ili dobiju nedovoljna sredstva.
Zato bih ponovo volio naglasiti važnost pravovremene kandidature projekata po našem Javnom pozivu, koji traje do 02.11.2022.
Mjesec studeni je i mjesec kad će biti završen i odobren i naš budget za 2023. godinu i siguran sam da će svi zainteresirani shvatiti potrebu sudjelovanja na Javnom pozivu jer, jednom kad je budget stvoren, TZ-u su prilično zavezane ruke po pitanju daljnjeg financiranja tijekom sljedeće godine, jer su sredstva, jednostavno, već raspoređena, planirana i iscrpljena.
Na koja tržišta ćete “baciti” težište i kako ocjenjujete svoje dosadašnje aktivnosti po tom pitanju? Kakvo je uopće Vaše razmišljanje o potrebi produljenja turističke sezone u Dubrovniku i zimskom turizmu…
-Kao što sam spomenuo na početku, uz stalno održavanje i potporu europskim tržištama poput UK i Francuske, a i svih ostalih naravno, težište imam namjeru staviti na prekomorska tržišta, od kojih USA već imamo i stalno su na drugom mjestu po broju posjetitelja, iza UK.
SAD je, naravno, ogromna zemlja i tu su mogućnosti beskrajne, tako da će se promocija i naše sudjelovanje na sajmovima, forumima, radionicama u SAD ili koje pokrivaju to tržište, nastaviti sigurno i dalje i još dodatno pojačavati. Ovdje također već par godina radimo na promociji sa aviokompanijama, a i AMEX-om, te časopisima koji pokrivaju i cruise business. Osim USA, fokus će se staviti i na Kanadu, Australiju, Brazil i Mexico, koje sam već spomenuo.
U fokus imamo namjeru staviti segment high end-a, dakle goste više platežne moći i siguran sam da će naša turistička operativa znati prepoznati promjenu i konstantno prilagođavat svoju hotelsku, ali i vanpansionsku ponudu željama i navikama toga segmenta.
Sezona u Dubrovniku je dulja nego u ostalom dijelu Hrvatske (pogotovo kad se vratimo u potpunosti u “normalu”), moramo dodatno poraditi na boljoj promociji samoga početka sezone (kraj ožujka-kraj travnja ), jer nekako uvijek taj dio sezone bude prazniji nego kraj ljetnoga dijela sezone (kraj listopada). Svakako moramo uložiti dodatne napore da bismo povećali broj avio kompanija koje će letjeti za ZL DBV i tijekom zime, jer Dubrovnik zaslužuje imati zimsku sezonu, i svojim statusom na svjetskoj razini i svojim mogućnostima pružanja raznovrsne kulturne i sportske ponude i tijekom zime.
Svi smo svjesni da nam Grad tijekom zime ne izgleda jednako živo kao ljeti. Međutim, mislim da treba imati širu sliku i viziju. Nijedan segment turizma u Gradu ne može živjeti i postojati sam za sebe, svi zajedno tvore jednu zajedničku sliku, a za stvaranje zimske sezone su zasigurno od presudne važnosti letovi međunarodnih avio kompanija tijekom svih zimskih mjeseci. Jedino tako se u Gradu može stvoriti kritična masa gostiju, koja će onda omogućiti svim privrednim subjektima da rade s profitom i da im se “isplati” raditi.
Na TZ-u je, između ostalih dionika, da svoje snage usmjeri na promociju destinacije za sva 4 godišnja doba, što TZ, uostalom, već i radi, pa je i ove godine dio kampanja koje smo imali sa strateškim partnerima – aviokompanijama bila baš usmjerena u tom pravcu.
U intervju koji ste nam dali dolaskom na čelo TZ Grada Dubrovnika spominjali ste oživljavanje dubrovačke okolice radi disperzije gostiju… koliko se na tome radilo prije i koliko ste uspjeli po tom pitanju napraviti u ova 4 mjeseca.
-Područje Grada Dubrovnika obuhvaća sva Gornja Sela, mjesta uz more do Brsečina i otoke. Pojedina mjesta su vrlo aktivna na osmišljavanju ponude prilagođene svojoj klijenteli (ovdje bih istaknuo Zaton npr.), a pojedina druga mjesta bi možda trebala pojačati svoje aktivnosti.
TZ je dosad uglavnom financirala ljetne feste po turističkim mjestima i mislim da to jest vrsta zabave koja je gostima zanimljiva, jer je ponovo riječ o interakciji gostiju i lokalaca, koja je zaista gostima, iz moga iskustva, najvažnija. Dakle, sam koncept ljetne feste kao takve nije loš.
Međutim, sigurno je da se on može dodatno unaprijediti i stoga pozivam sve zainteresirane pojedince, udruge i sl. i s toga područja da razmisle malo kako poboljšati ponudu tijekom sezone i da se i oni onda jave na raspisani Javni poziv.
Ne bih se htio vraćat u prošlost i komentirat što su na tome području učinili moji prethodnici, jer prvenstveno smatram da se treba posvetiti budućnosti i planovima u budućnosti, a što je prošlo, prošlo je.
Želja mi je ipak da ljudi na Elafitima i u dijelu Primorja koje pripada Gradu Dubrovniku shvate da zaista imaju sugovornika u TZ koji ih smatra sastavnim dijelom Grada i koji je otvoren za sve moguće prijedloge koje bi mogli imati, jer mislim da su sva ta mala mjesta i sela zaslužila jednaku pozornost koju ostali dijelovi Grada već uživaju.
Ubrzo nakon moga dolaska sam odmah inicirao i izradu jedne male brošurice koja bi pokrivala područje od Zatona do Brsečina, te Gornja sela koja je upravo u izradi (tiskani i digitalni oblik).
Takva brošura već neko vrijeme ne postoji, a ja smatram da je zadatak TZ da vrati svakome tko sudjeluje u financiraju TZ-a svoj “dug”.
Imali ste vremena upoznat se i sa strukturom zaposlenika, stoji li uopćena percepcija kako ima više zaposlenika od realnog broja koji je dovoljan za dobro funkcioniranje turističke zajednice?
-Broj zaposlenika koji sam zatekao u TZ Grada je zadana veličina s kojom sad ja, kao direktor, moram napraviti najbolje što umijem i iz svojih kolega izvući maksimum. Radi se većinom o ljudima koji niz godina već rade u TZ i stručnjaci su na svome području, a stvar je dirigenta cijeloga orkestra da kolektiv uštima, stvori ugodnu radnu okolinu u kojoj će svatko od zaposlenih doći u cijelosti do izražaja i ostvariti rezultate koji će zadovoljit i njih osobno, direktora, turističko vijeće i javnost.
Koliko je različit pristup poslu u privatnom turističkom sektoru od ovoga “u sustavu”… je li vam bio problem okrenuti “modus funkcioniranja” – kao što su prije nekoliko godina naglašavali neki direktori.
-Sigurno je da je najteže od svega preusmjeriti se na drugačije tijekove poslovanja. U privatnom biznisu su ljudi pod stalnim pritiskom, koji netko tko radi u sustavu jako teško može shvatiti. Svaki pojedini čovjek iz biznisa i firme u kojoj sam ja radio je bio odgovoran za svoj promet od početka do kraja – a taj kraj je obično i najkompliciraniji i ponekad najbolniji – jer rijetko koja poslovna godina prođe, a da neki od inozemnih partnera ne bankrotira, pa iza njega ostaju dugovi koje mora pokriti firma, a čovjek koji je za poslovanje s tim partnerom bio zadužen prolazi kroz razine stresa koje su ljudima u sustavu, usudio bih se reći, nepojmljive i nepoznate.
Takvoga stresa u mome sadašnjemu poslu nema i s te strane je moja osobna situacija zaista neusporedivo lakša.
Međutim, to ne znači da posla nema, što je često diskurs kojega čujemo od kolega iz privatnog businessa.
Njega itekako ima i moji dani osobno su ispunjeni. Ovaj posao ipak dopušta da čovjek opuštenije uđe u privatni dio dana, što je privilegija koju nisam imao cijeli svoj radni vijek.
S obzirom da sam duge godine radio u privatnom sektoru, jedan od zadataka koji sam sebi zadao je “izmirivanje” dva sektora, jer samo zajedno možemo postići jedinstvo i jedinstvenost koje su nam potrebni da bi kao destinacija prosperirali i dalje se razvijali.
Već smo s početkom jesenskih sajmova obavijestili partnere (hotele i agencije) da su dobrodošli na našim štandovima na sajmovima na kojima sudjelujemo, da ćemo im ustupiti mjesto za sastanak i sl.
Počet ćemo također svim lokalnim agencijama i hotelima slati i jednu vrstu izvještaja sa sajmova na kojima smo sudjelovali, s podacima o agentima kojima smo predstavili destinaciju, a da bi ih onda oni mogli kontaktirati u daljnjoj razradi posla i eventualno napraviti s njima neki posao.
Posao TZ-a je da promovira destinaciju i sve dionike u njoj, ali nije naš posao, kako se često percipira, da “dovedemo” goste – na nama je da ostvarimo uvjete da bi se posao mogao odvijati, ali samu operaciju, sami posao rade profesionalci u hotelijerstvu i među agencijama.
Moj tim smatra da smo mi i hotelijerima i lokalnim DMC-ima dužni pružiti pomoć i podršku kakvu dosad možda nisu imali. Ta podrška se ogleda u gore spomenutom pristupu razvoju destinacije u cjelini.
Isto tako planiramo, ako uspijemo već od 2023. organizirati i radionice, u suradnji s uredima HTZ-a u inozemstvu, koje bi bile vezane terminski uz periode boravka na sajmovima, a na koje bismo pozivali zainteresirane agencije i hotele.
Potrudit ću se, u svakom slučaju, u svome mandatu promijeniti viđenje TZ-a u dijelu poslovnih krugova u Gradu, jer to viđenje nije uvijek pozitivno. Pritom, istina, kao i obično u životu, uvijek leži negdje na sredini.
Mislim da moramo svi zajedno uprijeti i raditi na tome da Grad i u dolazećim godinama i desetljećima zadrži vodeću turističku poziciju u zemlji. To možda nije uvijek prepoznato na razini države, ali itekako jest na svjetskoj razini, a Dubrovnik jest, uvijek je bio i bit će svjetski grad i najprepoznatljiviji brand Hrvatske u svijetu.
Kakvom biste ocijenili i suradnju s gradskom upravom i je li TZ Grada Dubrovnika pod njihovim utjecajem?
-S Gradonačelnikom i njegovom ekipom surađujemo odlično, uz puno razumijevanje i nadam se da ćemo u tome tonu i nastaviti.
Od njega i cijeloga vijeća imam punu podršku u svome radu i ne vidim razloga da tako ne bude i u budućnosti.
S upravnim odjelima Grada s kojima sam imao priliku dosad surađivati se odlično razumijem i dosad smo surađivali na zavidnoj razini.