17 C
Dubrovnik
Naslovnica Vijesti Plan upravljanja Gradom - naglasak treba staviti na realne ciljeve i njihovu...

Plan upravljanja Gradom – naglasak treba staviti na realne ciljeve i njihovu provedbu

Sinoć je u Lazaretima održana jedna od niza radionica Plana upravljanja zaštićenom spomeničkom cjelinom grada Dubrovnika. Radionicu su ispred izrađivača vodile dr. sc. Jana Vukić i dr.sc Ivana Katurić. Građanima koji su sudjelovali na radionici kroz šest tematskih cjelina predstavljeni su ciljevi te aktivnosti kroz koje se trebaju ostvariti. Plan bi se trebao realizirati u narednih pet godina, s tim da će se odrediti prioriteti.

Neki od građana koji su sudjelovali na radionici kazali su da je Plan trebalo implementirati i puno radnije, dok su drugi podcrtali važnost urbanih centara kao mjesto sastanka zajednice kojima bi se trebalo premrežiti dubrovačko područje.

Cilj Plana je uspostaviti dugoročnu upravljačku strukturu te definirati glavne ciljeve upravljanja, a sam Plan ključan je dokument cjelokupnog sustava upravljanja koji daje sažeti pregled teritorija i njegova značaja. Njime se opisuje sustav upravljanja i formulira akcijski plan koji sadrži prioritetne aktivnosti za određeno razdoblje. On ne daje detaljna rješenja za određene probleme, veću mu je namjera definiranje općih smjernica za upravljanje očuvanjem, kao i ukazivanje na alate ili instrumente potrebne za provedbu u skladu za zahtjevima očuvanja svjetske baštine te Preporukama UNESCO-a iz 2011., o očuvanju povijesnog urbanog krajolika. Specifična zadaća Plana bolja je koordinacija postojećeg sustava zaštite i planiranja, kao i uvođenje novih nužnih instrumenata, a revidirat će svakih pet godina. Na njemu je radio interdisciplinarni tima stručnjaka, među kojima se posebno ističe prof.dr. Jukka Jokilehto, arhitekt, urbanist i konzervator s više od 40 godina iskustva koji je utjecao na razvoj filozofije i teorije zaštite graditeljske baštine na svjetskoj razini.

„Dobri Planovi upravljanja sastoje se od logične strukture i seta logičnih ciljeva i mjera. Kad se donose opsežan strateški dokument svi su uglavnom zadovoljni, ali takav dokument je teško, skoro pa i nemoguće implementirati. Pri donošenju ovakvog plana, naglasak treba staviti na realne stvari te je potrebno odrediti prioritete kako bi se moglo osigurati njihovo financiranje. Velike analize donose malo provedbenih mehanizama. Ovim radionicama htjeli smo se izložiti građanima i prije javne rasprave pitati za stvari oko kojih još uvijek imamo nedoumice“, kazala je Ivana Katurić, a potom je sudionike radionice provela kroz šest tematskih cjelina te ciljeve Plana upravljanja.

Prva tematska cjelina nosi naziv upravljanje dobrom i izgradnja kapaciteta, a kao cilj postavljen je uspostavljanje stabilne upravljačke strukture i jačanje kapaciteta.

„Trenutno u upravljanju sudjeluje veliki broj dionika, a njihove odgovornosti se povremeno preklapaju, stoga je potrebno izgraditi smislenu upravljačku strukturu te osigurati učinkovit napredak u procesu upravljanja. Prema ovako određenoj strukturi glavni koordinator provedbe Plana bio bi Zavod za obnovu Dubrovnika, a gradonačelnik bi imenovao Upravljačku komisiju koja se bavi provedbom Plana i koordinacijom dionika, dok je zadaća te komisije upravljanje očuvanjem i održivim razvojem područja u korist zajednice. Njena uloga je jamčenje očuvanja resursa baštine i služenje javnom interesu. Sama komisija ima dva tijela Upravni odbor čija je misija vođenje i nadgledanje primjene Plana u cijelosti te davanje glavnih odrednica razvoja procesa provedbe, a sastajao bi se dva puta godišnje i Operativno tijelo čija je zadaća primjena Plana i koordinacija svih sudionika uključenih u provedbu te bi se ono sastajalo dva puta mjesečno“ pojasnila je Katurić, a potom naglasila važnost jačanja kapaciteta svih sudionika provedbe Plana uključujući i građane kroz aktivan dijalog i uvođenje sustavne edukacije o participaciji građana u donošenju odluka kako bi se poboljšala javna svijest o upravljanju dobrima baštine kao i važnost urbanih centara.

dr.sc. Ivana Katurić

„Urbani centri ili odnosno Centri svjetske baštine činili bi kapilarni sustav interpretacije, edukacije i osnaživanje sudionika, koji bi se sastojao od prostora lociranih po cijelom području grada Dubrovnika, povijesnoj jezgri, Gružu, Lapadu, Pločama, odnosno u lokalnim zajednicama. Imali bi trostruku ulogu – tumačenje dobara svjetske baštine, edukaciju različitih korisnika i ulogu nove generacije društvenih centara, dok njihova interna struktura uključuje tri seta aktivnosti: izložbene, dokumentacijske, planiranje i edukacije. Ukratko to bi bili nova mjesta susreta zajednice“, pojasnila je Katurić.

Druga tematska cjelina nosi naziv zaštita, očuvanje i održavanje, a unutar nje definirano je pet ciljeva: upravljanje uređenjem povijesnog urbanog krajolika i očuvanje prirodnog okruženja dobra, osiguranje očuvanja i održavanje dobra svjetske baštine u skladom s izvanrednom univerzalnom vrijednosti, osiguranje učinkovitosti i pravovremeni nadzor svjetske baštine, dopunjavanje sustava nadzora učinkovitom edukacijom i očuvanjem održivosti, osiguranje očuvanja i odgovarajuće valorizacije prirodnog okoliša.

„Trenutni instrument planiranja – GUP nema detaljnu konzervatorsku podlogu, odnosno ona je u završnoj fazi izrade, za dobro svjetske baštine, kontaktnu zonu takozvani buffer i okruženje. Gotovo cijelo kontaktno područje zaštićeno je isključivo instrumentima prostornog planiranja što se pokazalo nedostatnim. Nužno je ubrzati proces donošenja konzervatorske podloge te je integrirati u GUP, odnosno u mjere zaštite. Ako se konzervatorska podloga ne ugradi ili se samo djelomično ugradi u prostorni plan nema drugog instrumenta za njeno provođenje. Trebalo bi kao novo instrument uvesti Plan integrirane urbane konzervacije, koji bi trebao pružiti jasne smjernice za izmjene prostorno-planske dokumentacije i nadogradnju dokumenata strateškog planiranja koji postoje u sustavu te uvesti nove instrumente planiranja u nacionalni sustav. Potrebno je propisati izradu urbanističkog plana uređenja za područje dobara svjetske baštine koji razinom detalja odgovara detaljnom planu uređenja, a potrebno je razviti i lokalne uredbe nove generacije za standardizaciju projektiranja, dizajna i postavljanja jednostavnih građevina, urbane opreme i drugih intervencija u javnom prostoru te proširiti nadzor komunalnih redara kao i uspostaviti učinkovit mehanizam za pritužbe“, kazala je Katurić.

Tema treće cjeline je održivi razvoj, a definirani su sljedeći ciljevi: zaštita izvanredne univerzalne vrijednosti područja svjetske baštine kao živog grada, očuvanje javnog dobra, zaštita javnog interesa i javnog prostora, osiguranje zaštite visokih ekoloških standarda.

„Pri samoj Plana izgubilo se puno vremena i ovdje moram zahvaliti Petri Marčinko i Ivi Knego Šoletić koje su unijele svježinu u cijeli proces. Kod održivog razvoja prioritet je usmjeren na zaštitu prirode i okoliša te poboljšanje društvenog aspekta života u gradu, dok se gospodarski aspekt promatra u kontekstu upravljanja posjetiteljima. Nužno je spriječiti negativni utjecaj turizma na živote stanovnika jer bi to moglo ugroziti zaštićenu kulturnu baštinu i životni stil građana. Stoga zaštita baštine mora uključivati podizanje svijesti o gradu kao mjestu svakodnevnog života. Održiv razvoj podrazumijeva uspostavu ravnoteže između turizma i svakodnevnog života. Proces depopulacije povijesne jezgre najozbiljnija je prijetnja njegovoj održivosti. Potrebno je utvrditi trajno nastanjenje stanovnike, a kako bi se taj problem riješio potrebno je uvesti nekoliko mjera: osnovati fond socijalnog stanovanja i model zadružnog stanovanja na području pod zaštitom, pokrenuti provjeru boravka stalnih i privremenih stanovnika, utvrditi gornje granice za dohodovnu procjenu kako bi se poboljšali stambeni uvjeti, rekonstruirati zgrade radi postizanja otpornosti na potres, poboljšati kvalitetu života stanovnika sa stalnim prebivalištem, osigurati stanovnicima dostupnost usluga i namirnica te ugraditi mjerače buke i razviti učinkovit sustav kontrole“, pojasnila je Katurić te dodala da je po pitanju očuvanja javnog dobra, zaštite interesa i javnih prostora potrebno osigurati zaštitu javnog interesa i trajnu dostupnost javnih prostora, ograničiti komercijalizaciju i privatizaciju javnog dobra, modernizirati i povećati učinkovitost upravljanja otpadom i te smanjiti njegovo stvaranje i obnoviti infrastrukturnu mrežu na području pod zaštitom.

Četvrta tematska cjelina je bavi se upravljanjem destinacijom, a kao cilj definiran je razvoj informiranog turizma koji stvara dodatnu ekonomsku, ekološku i baštinsku vrijednost za lokalnu zajednicu s naglaskom na diversifikaciju i poboljšanje kvalitete i to kroz izradu plana nosivog kapaciteta za koji je Katurić kazala da ne smije biti određene konkretnim brojem, već rasponom broja posjetitelja, a sam plan nosivog kapaciteta trebao bi u sebi sadržavati aktivan sustav upravljanja. Aktivnosti kojima bi se ostvario ovaj cilj obuhvaćaju i uspostavu praćenja održivosti turizma, razvijanje sustava upravljanja posjetiteljima, poboljšanje i jačanje poreznog sustava, ulaganje prihoda ostvarenog od privatnog i javnog turizma u prirodnu i kulturnu baštinu, razvijanje strategije integriranog upravljanja turizmom, diversifikaciju turističke ponude kako bi se rasteretila povijesna jezgra.

„Moram priznati da nam je naziv ove tematske cjeline upitan. Ona se izvorno zove upravljanje posjetiteljima, a sam termin upravljanje destinacijom je rasplinut, zapetljan u sve i svašta. Zapravo se izgubio fokus s onog što je bitno, a to je fokus upravljanja posjetiteljima. Iako nemamo zamjene za termine, imamo za njihov sadržaj. Po donošenju Plana ne smijemo čekati da završi dugi periodi analiza podataka, on mora u neposrednu realizaciju“, naglasila je Katurić.

Peta tematska cjelina bavi se upravljanjem prometom, a za cilj je postavljen razvoj prometnog sustava uz jačanje održive mobilnosti i to tako da se osigura da promet ne blokira zaštićeno područje, izradi plana održive urbane mobilnosti, potakne razvoj integriranog prijevoza putnika te osigura razvoj biciklističkog i pješačkog prometa u kontaktnoj zoni.

dr.sc.Jana Vukić

Šesta i posljednja tematska cjelina bavi se upravljanjem rizikom od katastrofa, a cilj je ublažiti potencijalne rizike i razviti uspješan sustav odgovora i to kroz provedbu mjera identificiranih u Procjeni rizika za Dubrovnik, razvoj i nadzor Plana pripravnosti na rizik od katastrofa, izradu Plana otpornosti i osnivanje lokalnog Fonda za otpornost, razvoj procjena rizika kao alata za analizu nedostataka kako bi se osiguralo da su uvedene sve potrebne mjere za zaštitu izvanredne univerzalne vrijednosti, ojačanje baze znanja o riziku od potresa, osiguranje dodatnih kapaciteta Zavoda za obnovu Dubrovnika za različite aspekte praćenja i upravljanja rizicima s dobrima svjetske baštine, organizaciju kontinuirane edukacije građana i lokalnih stručnjaka o prirodnim i antropogenim rizicima, integriranje mjera prilagodbe klimatskim promjenama.

Nakon pregleda i izlaganja cilja Plana, Katurić je pozvala građane koji su se odazvali radionici da iz perspektive vlastitih potreba iznesu svoje komentare i sugestije.

Prva se za riječ javila Mara Kolić Pustić.

„Ovo izgleda puno drugačije nego što smo u prijašnjim verzijama iščitavali. Moj generalni komentar jest, a vi ste toga svjesni, da je vrijeme važan faktor. Popis stanovnika unutar povijesne jezgre rađen je 2016. godine. Puno se toga od tad promijenilo, na puno toga smo se navikli. Ni sami nismo svjesni promjene na gore. Ljudi iz cijelog grada promijenili su svoje navike i odnos prema gradu kao svom prostoru. Navike ćemo morati iznova stvarati, a to će biti i još veći izazov. Djeca rođena 2016., danas imaju četiri godine, ona koja su tad imala 16, sad imaju 20 godina. Pitanje je kako oni doživljavaju grad. Sve ove stvari vezane uz očuvanje života u gradu i edukaciju su bitne vrijednosti koje trebamo čuvati.“

Jana Vukić u svom je odgovornu istaknula važnost centara svjetske baštine odnosno urbanih centara.

„Potrebno je osigurati fizički prostor za susret zajednice. No pitanje je što su osobi od 15 i onoj od 50 godina simboli Dubrovnika. I jedni i drugi se moraju naći u tom prostoru.“

„Ti centri, prostori zajednice. Trebao bi se točno odrediti, odnosno prenamijeniti prostor unutar zidina za tu namjenu. Treba se odricati prostora, onda da se određeni dio prostora unutar zidina namijeni građanima. Gradski kotar Grad već neko vrijeme pokušava unutar zidina dobiti mjesto za održavanje sastanaka, no to nam zasad ne uspijeva. Gradska vlast nam svaki put kaže da možemo koristiti Malu vijećnicu, no to nije mjesto koje bi se moglo pretvoriti u dnevni boravak zajednice“, pojasnila je Kolić Pustić.

Marc van Bloemen upitao je voditeljice radionice može li se ove zime ponoviti popis stanovništva unutar zidina, na što je Vukić kazala da su posljednji popis radili volonteri.

„Stanovništvo je najbitnije, ako ga ne zaštitimo za Plan upravljanja je kasno. Ako nastavimo s apartmanizacijom i davanjem dozvola za otvaranje novih jedinica s nama je gotovo. Cijele se palače pretvaralo u hotele. I sam imam apartmane i mnogi su me kritizirali, no moji su apartmani u kući u kojoj i živim i to nam pomaže u krpanju budžeta. Smatram da bi se trebalo uvesti pravilo da samo stanovnici koji i stvarno žive u tim kućama i imaju viška prostora mogu i iznajmljivati. U slučajevima gdje se iznajmljuju cijele palače trebali bi plaćati namete državi kao tvrtka, a ne kao domaćinstvo.“

Jedna od sudionica radionice iznijela je svoje viđenje ograničavanja apartmanizacije.

„Treba uvjetovati da apartman u povijesnoj jezgri mora biti popunjen najmanje 180 dana godišnje.“

Druga sudionica radionice kritizirala je način biranja Upravljačke komisije. Prema trenutnom ustroju gradonačelnik bira članove uprave Upravljačke komisije.

„Nemam povjerenja u vlast. Kotar Grad i kotar Ploče – Iza Grada svoj posao rade fantastično dok se u kotaru Pile-Kono, gdje je vladajuća stranka na snazi ne događa ništa. “

Katurić je pojasnila da se dugo promišljalo na koji način bi se trebali imenovati članovi Upravljačke komisije i da se došlo do zaključka da bi to trebao biti gradonačelnik kako bi se izbjegla čekanje da se uspostavi zakonodavni okvir.

„Od rata lokalne vlasti ne vode računa o Gradu. Edukacija je potrebna za djecu u vrtiću, no smatram da bi za starije i vlast jedino sankcije bile od koristi“, kazao je jedan od sudionika radionice.

„Nemamo unutar Plana veliki dijapazon sankcija. Najveća UNESCO-va sankcija je skidanje s liste zaštićene baštine, no to nisu napravili ni Veneciji koja je prekršila sve iz svog Plana upravljanja“ pojasnila je Katurić.

Radionici je prisustvovala i ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika, Mihaela Skurić koja je kazala da je Plan prije prezentacije na radionicama poslan na očitovanje gradskoj upravi.

„Upoznati su sa svim mjerama. Plan upravljanja koji u sebi sadrži određene mjere i koji je odobren od UNESCO-a postaje obvezan, a uz to postoje mehanizmi odnosno obveza izvještavanja UNESCO-a i određeni monitorinzi i ne može se dogoditi da se od 50 mjera izvrši samo jedna“.

Podsjetimo radionice Plana upravljanja odvijaju se još danas, kako u virtalnom okruženju tako i u kinu Jadran, a svi zainteresirani moći će ostaviti svoje komentare i sugestije na fizičkim obrascima ali i na onim virtualnim.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Sjednica Općinskog vijeća Župa dubrovačka – rebalans proračuna, izmjena i dopuna odluke o socijalnoj skrbi

U srijedu, 4. studenog u velikoj vijećnici Općine Župa dubrovačka, održat će se 25. sjednica Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka. U pozivu...

FOTO: VAŽNO JE SJETITI SE Gruška placa u cvijeću

Uoči blagdana Svih svetih te Dana mrtvih, posjećujemo vječna počivališta naših najmilijih, u tišini palimo svijeće i polažemo cvijeće. Stoga je već...

Ovo su članovi Skupštine Turističke zajednice Grada Dubrovnika i Turističkog vijeća

U srijedu, 28. listopada u 14 sati, održala se online sjednica Izborne Skupštine Turističke zajednice grada Dubrovnika, na kojoj su izabrani članovi...

Opet rekord: 2 776 novih slučajeva, u bolnicama 985, preminulo 18 osoba

U protekla 24 sata zabilježeno je 2.776 novih slučajeva pa je broj trenutno oboljelih (aktivnih slučajeva) u Hrvatskoj danas 14.031. Među njima...

Dubrovnktv.net

SUSRETI UTORKOM/ Ivan Viđen i Nikša Selmani (Srđ je Grad): zašto su osnovali stranku?

"Srđ je Grad" je nova stranka u Gradu. Zašto su se odlučili na taj korak? Hoće li i oni imati stranačku...

ETO NAS: s Terezom Kesovijom

O Terezi Kesoviji ne treba puno govorit … Istaknuta je to pjevačica koja je osim u tadašnjoj Jugoslaviji uspješnu karijeru izgradila i...

Najnoviji komentari

Komentar tjedna by Lidija Crnčević

Put oko Svijeta

Slatki život Alise Nenadić