Zaštićena područja Velike i Male Petke s pravom se nazivaju plućima i ne samo Lapada, a omiljena su zona za brojne šetače i rekreativce. Nedavni požar u Petki načas je zaustavio dah mnogim Dubrovčanima. Što bi se dogodilo da se vatra proširila? U kakvom je stanju i obimu postavljena hidrantska mreža, biciklističko pješačka staza? Neizbježno je bilo i pitanje o graditeljskim apetitima po rubnim dijelovima šume. Zatražili smo odgovore.
Iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije koja upravlja Park-šumom Velika i Mala Petka najavljuju da bi se neke stvari tamo ipak uskoro mogle pomaknuti s mjesta.
Park-šuma Velika i Mala Petka zaštićena je u kategoriji park-šume 1987. godine temeljem Zakona o zaštiti prirode i njome upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, no ona nije vlasnik, već samo upravlja svim zemljišnim česticama unutar obuhvata park-šume površine 54,36 hektara.
Unatrag desetak godina gradska je uprava uredila u Petki biciklističko pješačku stazu, no ne do kraja, pa se samo planinarski opremljeni šetači mogu sa staze vododerinom sigurno spustiti prema Hotelu Palace. Zašto je to tako već godinama? U gradu se sade novi drvoredi, uređuju parkovi, a zelena Petka, pluća grada, stoji neuređena, a svakog je dana puna šetača.
Upravo zbog složenih vlasničkih odnosa, odnosno stoga što je najveći dio površina u privatnom vlasništvu, pješačka staza nije mogla biti dovršena i obnovljena prema hotelu Palace, odgovaraju iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije:
– Međutim, čestica zemljišta na kojem se nalazi djelomično uređena staza koja vodi do hotela Palace, od nedavno je prešla u vlasništvo Grada Dubrovnika čime su se stvorili osnovni preduvjeti za izradu projektno-tehničke dokumentacije, ishođenja potrebne dokumentacije te izvođenja iste. Budući su neke od katastarskih čestica zemlje prešle u vlasništvo Grada Dubrovnika, Javna ustanova u suradnji s Gradom Dubrovnikom tijekom siječnja 2026. godine, započela je izradu cjelovite projektno-tehničke dokumentacije za uređenje park-šume Velika i Mala Petka na katastarskim česticama u javnom vlasništvu, kojom je obuhvaćena sanacija i rekonstrukcija staza, a u sklopu kojih je i djelomično uređena staza do hotela Palace; planiranje novih rekreacijskih i edukativnih sadržaja, te postavljanje urbane opreme uz očuvanje prirodnih, krajobraznih i ekoloških vrijednosti prostora u dijelu park-šume na dijelu površina u javnom vlasništvu. Ustanova će nakon izrade projektno-tehničke dokumentacije te ishođenja sve potrebne dokumentacije iz područja gradnje, u suradnji s Gradom Dubrovnikom pristupiti nalaženju financijskih sredstava za potrebe izvođenja dokumentacije i uređenja područja – odgovara Marijana Miljas Đuračić, ravnateljica županijske Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode.
Problemi oko dovršetka hidrantske mreže
Sretnog kraja za gradnju hidrantske mreže u Petki ipak neće biti tako skoro, a i tu je problem isti – jednom pokrenut projekt zaustavljen je zbog različitog vlasništva zemljišnih čestica u šumi i različitog vlasništva postojeće hidrantske mreže.
– Vanjskim rubnim dijelom uz park-šumu Velika i Mala Petka je izvedena hidrantska mreža koja je u nadležnosti Vodovoda Dubrovnik, dok se manji broj hidranata nalazi iznad hotela Palace u vlasništvu hotela. Javna vatrogasna postrojba Dubrovački vatrogasci kontinuirano prije svake požarne sezone provodi provjere ispravnosti u sklopu svojih redovitih aktivnosti i preventivnih mjera zaštite od požara. Međutim, tendencija je uspostaviti i hidrantsku mrežu unutar samog područja park-šume Velika i Mala Petka, gdje je moguće s obzirom na orografiju terena i vlasničke odnose. Prije 15-tak godina, iako su Javna ustanova i Grad Dubrovnik osigurali financijska sredstva za izradu cjelokupne projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju hidrantske mreže unutar područja park-šume, isto nije izvršeno zbog složenih imovinsko-pravnih odnosa, odnosno svi privatni vlasnici katastarskih čestica unutar obuhvata park-šume nisu bili suglasni s izgradnjom hidrantske mreže i projekt je zastao. U okviru izrade nove projektno-tehničke dokumentacije za uređenje dijela područja park-šume, obuhvaćena je i analiza postojeće hidrantske mreže te njena uspostava u dijelu park-šume gdje to bude moguće, odnosno na katastarskim čestima u javnom vlasništvu i na lokacijama gdje orografija terena dozvoljava – odgovara Miljas Đuračić.
Privatno vlasništvo na česticama u park šumi, naročito njenim rubnim dijelovima, izvor je stalnih pritisaka na proširenje građevinskih poduhvata u šumu iako je u Park-šumi zabranjena svaka gradnja odnosno svaka aktivnost zbog kojih je područje proglašeno zaštićenim, a područje se dodatno štiti i Generalnim urbanističkim planom Grada Dubrovnika gdje je namjena područja isključivo zelena zona i zabranjena svaka nova stambena gradnja.
– U park-šumi su dopuštene samo one radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje. Budući predstavlja jedinu veliku oazu zelenila na području Grada, područje je dosta atraktivno, te kontinuirano su prisutni pritisci urbanizacije. Pokušaji izgradnje na rubovima područja predstavljaju izazov, ali cilj nam je pravovremeno reagirati i spriječiti devastaciju i degradaciju zaštićenih prirodnih vrijednosti kroz nadzor područja i suradnju s ostalim nadležnim službama – odgovara ravnateljica JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode čiji je osnovni posao očuvanje i unapređenje stanja park-šume i očuvanje i redovito praćenje stanja bioraznolikosti, kako biljnih tako i životinjskih vrsta, uklanjanje invazivnih vrsta, edukacija itd.
Stručne službe provode terenska istraživanja i monitoring kako bi evidentirale prisutnost zaštićenih vrsta te pratile promjene u ekosustavu. Ravnateljica navodi i kako su posebnu pažnju posvetili očuvanju vegetacije, koja je temelj zaštite ovog prostora te pokrenuli u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, izradu cjelovite šumskogospodarske osnove za privatne šumoposjednike za područje park-šume u privatnom vlasništvu temeljem koje će biti propisane mjere zaštite i očuvanja vegetacije park-šume Velika i Mala Petka za privatne šumoposjednike.
Podsjećaju iz Javne ustanove kako je Park šuma Velika i Mala Petka zaštićena zbog razvijene cjelovite šume alepskoga bora (Pinus halepensis) u samom gradu. Gotovo cjelokupna površina park-šume prekrivena je alepskim borom, a podstojnu etažu ispod borova čini makija sastavljena od hrasta crnike (Quercus ilex), planike (Arbutus unedo), smrdljike (Pistacia terebinthus), tršlje (Pistacia lentiscus), širokolisne zelenike (Phillyrea latifolia), mirte (Myrtus communis) itd. U smislu očuvanja bioraznolikosti, stanje u park-šumi procijenjeno je vrlo povoljnim.
