Pred ovogodišnjim predškolcima važni su upisi u prvi razred u školskoj godini 2026./27. Upisi se provode elektroničkim putem kroz platformu Nacionalnog informacijskog sustava, a prije svega djeca trebaju obaviti i sistematske preglede u ambulantama školske medicine.
Prema riječima Mirne Benić, dr.med., spec. školske i adolescentne medicine, v.d. voditeljice Službe za školsku medicinu Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije kroz dvije ambulante školske medicine Odjela Dubrovnik za upis u prvi razred osnovne škole u školskoj godini 2026./2027. prošlo je nešto više od 700 djece.
Još se ne zna konačan broj djece koja trebaju odgodu upisa u prvi razred, neki od oblika primjerenog obrazovanja i pomoćnika u nastavi.
– Prema zasad dostupnim podacima ne očekuju se veća odstupanja u broju djece kojoj će biti odgođen upis u prvi razred te biti određeni primjereni oblici obrazovanja. Određeni broj djece je upućen na obradu psihologa, logopeda, edukacijskih rehabilitatora i drugih stručnjaka ovisno o potrebi, te se čekaju nalazi za donošenje konačne odluke. Svi u sustavu se trude odraditi svoj dio posla najbrže moguće kako bi se što prije znao konačan broj upisanih učenika, učenika s određenim primjerenim oblikom obrazovanja i broj potrebnih pomoćnika u nastavi da bi se što prije mogla organizirati nastava u idućoj školskoj godini (odrediti broj razrednih odjela i osigurati potreban broj pomoćnika u nastavi – navodi dr Benić.
Na pitanje o najzastupljenijim teškoćama koje se primjećuju kod djece na sistematskim pregledima pri upisu u prvi razred osnovne škole dr. Benić ističe teškoće jezično-govornog razvoja, slabiju finu motoriku i grafomotoriku, te slabiju pažnju i koncentraciju.
– Više od 50 posto teškoća otpada na teškoće jezično-govornog razvoja. Potrebe djece za logopedskim tretmanom su velike, iz medicinske dokumentacije djece na upisu u prvi razred je vidljivo da je veliki broj djece barem jednom tijekom predškolske dobi bio uključen u logopedsku obradu i tretman. Ostaje nam svima zamisliti se nad pitanjem zašto do toga dolazi i kako to spriječiti. Prekomjerna izloženost ekranima u ranoj dobi je sigurno jedan od krivaca – ističe dr. Benić i napominje da djeca predškolske dobi ne bi smjela biti izložena ekranima više od 1 sat dnevno i to u kontroliranim uvjetima, na primjerenim sadržajima. Također, potrebno je istaknuti važnost čitanja djeci od najranije dobi.
– Vezano uz cijepljenje protiv ospica, zaušnjaka i rubeole koje se obavlja na sistematskom pregledu pri upisu u prvi razred osnovne škole situacija se nije značajnije promijenila zadnjih godina. Procijepljenost je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i dalje jedna od najnižih u Republici Hrvatskoj. Veće su razlike unutar županije, bolja je procijepljenost u dolini Neretve i na otocima, lošija je na području od Stona do Prevlake, osobito u gradu Dubrovniku. Ukupna procijepljenost učenika prvih razreda osnovnih škola u Županiji u školskoj godini 2025./2026. protiv ospica, zaušnjaka i rubeole je oko 60%, a trebala bi biti najmanje 95%. Pitanje poboljšanja procijepljenosti je vrlo složeno. Svakako je potreban pojačan angažman šire društvene zajednice, stručnjaka raznih profila, smatra dr. Benić, osobito epidemiologa, pedijatara i liječnika školske medicine.
