5.2 C
Dubrovnik
Naslovnica Vijesti TRIBINA O LUČINOM RAZDOLJU: Centar je skandalozan za okoliš i ljude, nastat...

TRIBINA O LUČINOM RAZDOLJU: Centar je skandalozan za okoliš i ljude, nastat će nepopravljiva šteta

Tribina “Lučino razdolje – održivo rješenje ili nova Grabovica?” koju su organizirali građanske inicijative Pravo na zavičaj i Srđ je naš, održala se večeras u dupkom punoj dvorani hotela Petka. Prošlotjedno potpisivanje Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Centar za gospodarenje otpadom ponovno je kod šire javnosti izazvalo interes za ovaj projekt. Cilj danas održane tribine bio je ukazati na sporne i neekološke aspekte ovog projekta te javno još jednom progovoriti o nedostacima projekta i problemima koja lokalna zajednica može očekivati te razlozima zašto je projekt odbačen 2013., pa zatim 2017., godine. Govornici na današnjoj tribni su složili su se da riječ je projektu visokog rizika, koji nije adekvatan kako bi se ostvario zadani cilj. 

Na večerašnjoj tribini govorili su prof. dr. sc. Stanko Uršić, fizikalni kemičar, dr.sc. Slaven Dobrović, bivši ministar zaštite okoliša i energetike, dr. sc. Ivo Lučić, karstolog, Josip Katalinić iz Kriznog eko stožera Marišćina i Marko Košak iz Zelene akcije,  dok je raspravu moderirao Enes Čerimagić iz Zelene akcije.

„Neposredni povod ovoj javnoj tribini je potpisivanje ugovor o financiranje ovog projekta. Posljednju tribinu organizirali smo prije tri godine, neposredno pred lokalne izbore. Po današnjem odazivu vidi se da je interes javnosti još uvijek velik. Unatoč našem inzistiranju Studija izvodljivosti objavljena je na danas potpisivanje ugovora i to na engleskom. Okolnosti u kojima je Ministarstvo odlučilo nastaviti s projektom, uz neslaganje građana i stručne javnosti razlozi su organiziranja ove tribine. Ključni problemi koje ćemo tijekom tribine istaknuti su modeli županijskih centara za gospodarenje otpadom i lokacija koja je izabrana za izgradnju“ kazao je moderator.

Ćerimagić je prvo pitanje postavio Slavenu Dobroviću, bivšem ministru zaštite okoliša i energetike.

„Centri nisu rješenje za gospodarenjem otpadom. Oni ne daju odgovor na sve ono što danas u sektoru gospodarenja otpadom postoji. Premijer je na razini političkog govora naučio sve o europski zelenim politikama, ali to mora biti povezano sa sektorskim politikama. Mi otpad moramo konvertirati u sirovinu u najvećoj mogućoj mjeri. Centri su zamišljeni 2005., a potvrđeni 2011., i 2012. u prvom državnom Planu gospodarenjem otpadom, kad je bilo zamišljeno da će se sav otpad obrađivati u tim centrima. Prioritet je uz to stavljen na izgradnju komunalne infrastrukture  – sortirnica i kompostana, a najbolji primjer za to su Prelog i Krk. Otpad moramo iščupati uz odlagališta i vratiti u gospodarstvo, otpad nam se penje preko grla. Danas donositi odluku i izgradnji pola milijarde kuna vrijednog centra koji nudi samo 6.8 posto recikliranja je van svake pameti. Teško je uopće ovu diskusiju svesti na razini argumenata, jer argumenata u ovoj studiji nema. Za 50 milijuna kuna je prvo trebalo izgraditi sortirnice i kompostane i tako postići 60 posto odvajanja otpada do 2023. Lokacija je kriminalno izabrana. Ako držimo do budućnosti zemlje i kao i generacija koje dolaze iza nas to moramo zaustaviti.“

Dobrović je istaknuo da je problem ovakvih centara to što se u njih dovozi miješani komunalni otpad, koji se dalje ne može oporabiti.

„Vodeća filozofija je da se iz otpada izvuče materijalna korist. Kad zamastite papir njegova vrijednost pada i onda ga se ne može reciklirati, taj se primjer može primjeniti i ostale sirovine. To je sukus problema. Ako želite vidjeti kako izgleda grotlo komunalnog otpada samo otiđite u Marišćinu .”

Marko Košak voditelj gospodarenja otpadom iz Zelene akcije govorio je Studiji izvodljivosti izgradnje ovoga centra.

„I prije tri godine mislili smo da ovaj projekt ne drži vodu. Drago mi je što se ovaj Centar još nije izgradio, ali mi je krivo što županija i ministar Ćorić nisu shvatili koliko je štetan. O Studiji izvodljivosti dovoljno govori to što je ona ovoliko dugo skrivana od javnosti. No, danas kad govorimo o njezinom sadržaju koji je opsežan, vidimo da ne služi ničemu drugome nego opravdavanju ulaganja. Nije usklađena s državnim ciljevima, niti ciljevima smanjena otpada, već suprotno. Što se tiče generiranja otpada na nivou Županije, izrađivači Studije navode kako će količina otpada u idućih 25 godina rasti, što je izravno povezano s kapacitetom Centra. Govori se o 40 tisuća tona smeća u idućih 25 godina. To je protivno nacionalnom i europskom zakonodavstvu, zapravo bi trebalo prepoloviti razine otpada kojeg proizvodimo. Kad bi to napravili, ne bi bilo smeća i potreba za ovim Centrom, ali izrađivačima Studije i Županiji to nije bitno. Kako bi Centra bio rentabilan vi bi idućih 25 godina trebali nastaviti proizvoditi iste količine smeća. Gradovi i općine neće biti motivirani na smanjivanje otpada, kao ni na izgradnju sortirnica i kompostana. Zanimljivo je koje su tehnologije analizirane kao najbolje, iste one koje su implementirane u Marišćini. Velika većina otpada će se deponirati ili će se mljeti u RDF – gorivo koje se izvozi na spaljivanje, što je smiješno jer je poznato da imamo problema s RDF. U Studiji se spominje da je već potpisan ugovor s cementarom u BiH u kojem će se RDF spaljivati. Može se vrlo lako dogoditi da nam se krenu naplaćivati penali što bi moglo rezultirati povećanjem računa građanima. Zamislite samo taj trošak, a ti dodatni troškovi nisu navedeno“ zaključio je Košak.

Josip Katalinić iz Kriznog eko stožera Marišćina podijelio je s okupljenima svoja iskustava s Centrom za gospodarenjem otpadom u Marišćini koji je izgrađen po sličnom modelu koji se predviđa za Lučino razdolje.

„U Marišćinu dolazi miješani komunalni otpad, a izlazi RDF kojeg nemamo gdje plasirati. Moramo reći da smo mi kao Krizni stožer kasno krenuli s borbom potaknuti radom Centra i to kad su doveli ogromnu količinu baliranog smeća koje se usmrdjelo. Nema pozitivne stvari oko Marišćine. Čim sunce zađe moramo zatvoriti prozore jer dolazi smrad, a prve su kuće udaljenje kilometar i pol. Na Učki postoje stabilna strujanja vjetrom, stoga moramo čekati jutro da se promijene. Svaki dan posljednjih 8 godina je tako. Lokalni političari tek sad priznaju da je problem očit i da su pogriješili. Najavljivali su da će RDF moći besplatno slati u cementare za spaljivanje, a danas se za to mora plaćati oko 100 eura. Prvog dana otvaranje Centra, odvoz smeća u Rijeci poskupio je 109 posto, a sad nam slijedi povećanje za dodatnih 15 .“

Karsotlog, Ivo Lučić, govorio je o krškom području na kojem bi Centar za gospodarenje otpadom trebao biti izgrađen.

„Iz svega je razvidno da ljudi koji su izabirali lokaciju ne poznaju osnovne činjenice o prirodnim vrijednostima svog kraja. Na lokaciji ovog Centra nalaze se velike trase podzemnih tokova koje će vrlo brzo transportirati sve što dođe u njih. Već postoje trasirani podzemni tokovi između Popova polja i Malostonskog zaljeva, a brzina im je oko 22 km/h. Način određivanja lokacije je primordijalan i primitivan. Čini se da je jedan od temeljnih kriterija bio pronaći lokaciju što udaljeniju od ljudi.“

Nevenka Đrlić-Grošeta, iz inicijative Pravo na zavičaj upoznala je javnost s provedenim trasiranjima koja su provedena na tom području.

„Prvo trasiranje provedeno je u prosincu 2008., ispod komina Grošeta, zaštićenog spomenika kulture, gdje postoji ponor koji guta vodu koja vodi do Malostonskog zaljeva. To je trasiranje obavio Antun Šimunić i sve se tajilo od građana, ništa se nije znalo do ožujka 2009. kao se ta informacija pojavila u jednom tjedniku. To trasiranje je pokazalo da se radi o lokaciji visokog rizika. Kod drugog trasiranja boja je ulivena u zatvoreni džep i to za vrijeme razdoblja u kojem nije bilo kiše i monitoring je vršen tijekom 50 dana i boja se nije nigdje pojavila, a zaključeno je da je lokacija idealna. Cijelo vrijeme nas lažu i govore nam da neće pet baba u Dubrovačkom primorju spriječiti projekt“ zaključila je.

„Mislim da smo dobro čuli doktora Lučića. Samo je pitanje kad će se stvoriti uvjeti da sve što probije dospije u podzemne vode. Meni je da ideja da se monitoringom od određenog broja brana utvrđuje smije li se što u kriškom području graditi ili ne to smiješna. Izrađivači Studije su sposobni svašta tvrditi jer računaju da ih nitko više ništa neće pitati po izgradnji. Ovo je definitivna ugroza, pitanje je samo hoće li se ona pojaviti za dva mjeseca ili za dvije godine. Onečistit ćemo cijeli kraj. Grozim se te ideje. Ugovor je temeljen na klijentelizmu – meni je žao, došao sam do spoznaje da Hrvatsku kontroliraju lobisti koji se zalažu za određena rješenja, a kao se dođe do kuverti i novca onda se dolazi do korupcije“ kazao je Dobrović.

„U osam godina smo svašta naučili i isprobali, borili se argumentima. Oni su nužni no nisu ni blizu pravičnom rješenju. Od 2013., tri nezavisna revizora Marišćinu su ocijenili kao loš projekt. Morate izaći na cestu i ući u politiku. Nemojte biti naivni kao mi. Prošli tjedan smo drugi put srušili okolišnu dozvolu, a centar je tri mjeseca uredno radio bez te dozvole. I sad ona radi. Okolišna dozvola je pala zbog tehničkog razloga, Taj dokument je potreban za izgradnju. Oni su rekli to nama ne treba, sudu su objašnjavali što piše u zakonu. To je njima samo komad papira. Ministarstvo ignorira sud i ponovno izdaje taj papri. Nikome ne pada na pamet da zatvori Marišćinu“ pojasnio je Katalinić borbu Kriznog stožera Marišćina.

„Lučino razdolje je skandalozno za okoliš i ljude, nastat će nepopravljiva šteta. Takav se pogon ne može raditi u kršu, to bi bio suludi rizik. Vjerojatnost da će se dogoditi incident je jako velika, a ako se to dogodi uništite će se školjkarstvo u Stonu. Nevjerojatno je da nekom danas može pasti napamet napraviti ovako nešto. Ovo je ušminkano smetlište, a koje je namijenjeno vama.  Strojevi u ovakvim postrojenjima su zapravo strojevi koje se hrane smećem, dok je otpad produkt komunalnog života koji se uz današnju tehnologiju može ponovo oporabiti. U taj slavni stroj se trpa smeće koje se potom može paliti. Za Marišćinu je previđeno da će se 20 posto smeće pretvarati u RDF, a sad su na četiri posto. Ostatak tog smeća, 80 posto ostat će u Lučinom razdolju. Pitam vas je li ono zaštićeno od klimatskih uvjeta, od potresa? Što će se dogoditi ako pukne bazen u kršu? Kako god okrenemo to je veliki rizik. I sam dim koji se stvara pri izgaranju RDF-a je iznimno štetan. Živa ne izgara, a ovdje je njena količina na samoj granici dopustivosti, dok za ostale štetne tvari dopuštene razine uopće nisu propisane. Tu su i teški metali, a kao produkt izgaranje nastaje i dioksin koji je jedna od najkancerogenijih tvari nastalih ljudskom rukom. U Hrvatskoj imamo neobjašnjiv trend porasta karcinoma kod djece. Tu stavljam točku. Također laže je da se RDF prodaje, njega se danas mora defakto kupovati. Sve je to nedopustivo i beskrupulozno. Ako išta od toga dospije u Malostonski zaljev, možemo se pozdraviti s neponovljivom kvalitetom školjaka“ izložio je Uršić, a potom je iznio svoje rješenje problema – ekologiju.

„Ona ne predviđa stvaranje smeća. Moramo odvojeno prikupljati smeće, sve drugo je manipulacija. Moramo se ponašati u skladu s onim što nam ona govori. Tad ne bi imali smeće kojeg bi trebali prikupljati. U takvom svijetu ovakav Centar bi bio nepotreban“ zaključio je Uršić.

Nakon izlaganja sudionika tribine uslijedila su pitanja publike, a naglasak su stavili na borbu protiv realizacije ovog Centra.

„Treba pobuditi pažnju javnosti, jer je to jedino na što ove strukture koje financiraju projekt reagiraju, odnosno da se poveže njihova politička budućnost s realizacijom ovog projekta”, poručio je Dobrović, dok je Katalinić pojasni kako su u Marišćini pokušali sve od pravnih mjera, građanskog neposluha do blokiranja centra tako da kamioni nismo mogli četiri dana dovoziti otpad.

„Savjetujem vam da uđete u političku borbu, jer se jedino boje gubitka na izborima. Sve dok pregovarate s njima oni vas neće čuti. Tek kad ih srušite s vlasti, tek tad možete uspjeti. Mi smo to donekle uspjeli kad je Dobrović bio ministar. To je jedini trenutak kad se krenulo u dobrom smjeru” pojasnio je Katalinić.

Jadran Barač je kazao kako zelena ekonomija kao takva u Hrvatskoj ne postoji, te je predložio da se tržište komunalnih usluga otvori tako da građani mogu samostalno komunalnog tvrtki po vlastitom izboru prodavati sortirani otpad. 

“Projekt je u terminalnoj fazi, u tijeku su izvlaštenja. Što ćemo napraviti? Problem je već nadišao političke termine. Posljedice će osjetiti sva naša djeca, bez obzira bila onda tad u HDZ-u ili SDP-u. Može li se barem orgnizirati savjetodavni referendum, možemo li rušiti uporište u vlasničkim odnosima? Pitanje je što mi kao građani možemo učini” kazao je Maro Kristić.

Nikšu Selmanija i Mara Kolić Pustić zanimalo je kako je projekt dobio odobrenje, odnosno financiranje iz EU, ako nije u skladu s europskim zakonodavstvom i kako ćemo zbog toga početi plaćati penale.

„Zanimljivo je kako je JASPERS, kako se hvali župan Dobroslavić, napravilo ovakvu Studiju, koja ne ispunjava ciljeve – kazao je Košak, dok je Dobrović ponovio kako su lobističke skupine jake i aktivne. Sve će biti po zakonu jer je to tim skupinama u interesu.
L.Pavlović

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Je li privatni investitor otkinuo komad javne ceste?

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima je obišao radove u Ulici kardinala Stepinca. Ulica je to koja je godinama žudjela za intervencijom,...

ETO NAS: Konovizija 2020.

Kako protokol i nalaže treće izdanje Konovizije započelo je izvedbom prošlogodišnjeg pobjednika i predstavnika sela Mikulići Tonija Mostahinića nakon čega je već...

Kratki rezovi: “Birds of prey/ Emancipacija famozne Harley Quinn”, “Mutne vode” , “Zagrebački Ekvinocij”, IN MEMORIAM: Vatroslav Mimica

U ovotjednom izdanju Kratkih rezova pogledajte osvrt na film "Birds of prey/ Emancipacija famozne Harley Quinn" - u Hollywoodu morate dobro...

IZBORNA GODINA: Olga Muratti (HSU): ako ljevica u Gradu bude “rasuta”, HDZ može mirno spavati

Hoće li Milanović kao predsjednik promijeniti svoju prepoznatljivu "ćud"? Kako će surađivati Plenković i Milanović? Može li SDP pobijediti na parlamentarnim izborima...

Najnoviji komentari

Komentar tjedna by Lidija Crnčević

Put oko Svijeta

Slatki život Alise Nenadić