11.8 C
Dubrovnik
Ponedjeljak, 9 prosinca, 2024
NaslovnicaNaša čeljadPUTOPIS: Dubrovački bračni par posjetio je arhipelag Azora, snimili su prizore koji...

PUTOPIS: Dubrovački bračni par posjetio je arhipelag Azora, snimili su prizore koji doslovno ostavljaju bez daha

Cijeli svijet trenutno putuje virtualno, pa vas pozivamo da nam se pridružite na jednom takvom putovanju, skoro 4000 km na zapad, sve do najzapadnije formalno europske točke. Putopis popraćen prekrasnim fotografijama i videom poslali su nam Matija i Marina Kljunak, koji se inače bave fotografijom i video produkcijom.

Ako sad brže-bolje odjurite na kartu provjeriti što se to nalazi 4000 km zapadno od naših krajeva, možda ćete pomisliti da smo pogriješili; tamo je samo pustoš Atlanskog oceana. No, pogledajte bolje i možda na centralnoatlanskom rasjedu uočite razbacane male, zelene otočiće — Azorski arhipelag.


Otočić Vila Franca do Campo
Planinsko jezerce obavijeno oblacima na najvećem otoku
Lava koju je ohladilo more

Ovi vulkanski otoci su iznikli na morskom dnu i uspinjali se sve dok nisu provirili iz nemilosrdnih valova Atlantika. Šibani vjetrom i kišom, okupani oceanom i obavijeni oblacima, ovo su otoci velikih kontrasta. Crna vulkanska zemlja je toliko plodna da ćete je zapravo rijetko imati priliku vidjeti – biljke rastu preko biljki, koje rastu preko drugih biljki.

Divljina Floresa

Bogatstvo flore je balansirano samo usporednom skromnošću autohtone faune. Uz izuzetak par vrsta ptica, otoci su toliko daleko od kopna da na njima nema nijedne životinje koju ljudi nisu donijeli.

Arhipelag od 9 otoka je prilično razvučen i svaki otok je posve unikatan.

Ima tu velikih vulkanskih vrhova posutih vinogradima koji završavaju izravno u moru (Pico) i otočića koji su zapravo eksplozivni vulkanski krateri (Corvo i Vila Franca do Campo). Ima ih koji su pretežno ravni pašnjaci s više krava nego ljudi (Terceira), prepuni geotermalnih izvora (São Miguel) ili posve obraslih u pravu džunglu okupanu brojnim vodopadima (Flores).

Vulkanski krater na Corvu
Vulkanski vrh na Picu ispod kojeg počinju vinogradi
Slapovi koji završavaju u geotermalnom jezercu
Crna plaža od vulkanskog pijeska, Mosteiros

Simbol cijelog arhipelaga su hortenzije specifične svjetloplave boje. Ako pogodite pravo doba godine (rano ljeto), zateći ćete ih posvuda! Brda su prelivena nebesko plavim tepihom hortenzija, rastu uz ceste i ograde, a koriste ih i umjesto suhozida. Raširene su kao da su zaštićena vrsta! Što, zapravo, i jesu.

Hortenzije po rubu kratera
Hortenzije uz cestu

Svo to bogatstvo vode i planina znači da potoci i rječice koje presijecaju otoke u svim smjerovima često doteku do ruba s kojeg se sunovrate u ponor. Tu dramatičnu pojavu romantičnije zovemo vodopadi, a ima ih svih zamislivih vrsta i oblika.

Možda su nas najviše impresionirali “beskonačni vodopadi” (naša kovanica) — vodopadi velike visine koji zbog jakog vjetra nikad ne dođu do dna. Neki se rasprše u zraku u nešto nalik magli, dok drugi uz pomoć bočnih stijena naprave puni krug i vrate se na početak.

Jedno od doista nevjerojatnih mjesta, Ribeira do Ferreiro, nas je dočekalo nakon sat vremena uspona kroz džunglu, gdje smo na jednom mjestu izbrojali preko 20 paralelnih slapova i slapića.

Preko 20 paralelnih vodopada na Floresu
Vodopadi Ribeira do Ferreiro
Kružni vodopad na Floresu u rano proljeće
Nestajući vodopad
odopad Cascatas do Salto Cabrito

Što se dogodi kad se moćni, višemetarski valovi Atlantika sudare sa tvrdim vulkanskim stijenama? Nastaju predivne formacije koje bi mogle biti s drugog planeta da nisu prekrivene raslinjem.

Obala Floresa, mjesto gdje su se iskrcali prvi doseljenici
Obala Floresa
Stijene izložene otvorenom oceanu, Vila Franco do Campo
Svjetionik na São Miguelu
Višemetarski valovi na Floresu

Vulkanizam je sveprisutan — bilo kao crni pijesak na plažama, kao zanimljive bazaltne formacije stijena, vulkanski krateri, tragovi ogromnih eksplozija prije 200-njak godina koji su promijenili lice otoka ili kao termalni izvori i bazeni.

Neki su topli i ugodni za kupanje, neki su pogodni za kuhanje tradicionalnih jela koja se u loncima zakopavaju na višesatno krčkanje (svakako probati!), a neki pak bojaju jezera u razne nijanse zelenih, modrih i žutih.
Jedno od zanimljivijih mjesta je bio termalni izvor u moru, koji hladnjikavi Atlantik čini vrlo ugodnim za kupanje!

Bazaltne stijene Rocha dos Bordões
Sumporno jezero Funda das Lajes
Crne stijene u Fajã Grande
Jezera Lagoa Azul u vulkanskim kraterima
Raznobojna vulkanska jezera na Floresu

Azorska klima je ugodna mješavina tople oceanske i vlažne subtropske klime. Iako su otoci južnije od Hrvatske i sunce može poprilično pržiti. Izgorjet ćete za pola minute bez kreme. Ocean balansira temperaturu pa je čak i u najtoplijim mjesecima vrlo ugodno lutati svim tim prostranstvima.

Lokalno se uzgajaju neopisivo sočni mini-ananasi, patuljaste zelene banane i zeleni čaj, što je ujedno i jedino europsko područje gdje raste čaj.

Plantažama možete slobodno hodati, gledati branje čaja i provjeriti kako se prerađuje u tvornici. Mislimo da nema zdravijeg zelenog čaja od azorskog! Kina i Indija imaju svoje konje za trku, ali su nažalost okruženi nekvalitetnim zrakom. Azori su pak tisuće kilometara udaljeni od ostalih kontinenata i jedva naseljeni.

Ljubiteljima čaja preporučamo da potraže Plantacoes de Cha Gorreana i naruče si nešto u čemu će doista uživati. Do kraja narudžbe obećajemo da ćete usavršiti i svoj portugalski!

Plantaža čaja Gorreana

Plantaža čaja Gorreana
Plantaža ananasa A. Arruda
Stablo patuljaste zelene banane

Uz sve te prirodne ljepote, sigurno se pribojavate količine turista koju ćete tamo zateći. Budite bez brige, Azori su praktički neotkriven dragulj pa na većini manjih otoka nećete zateći više od par avanturista.

Kao posljednju zanimljivost ćemo vas ostaviti uz činjenicu da na svakom otoku postoji mala zračna luka, a propelerac funkcionira kao lokalni autobus. Zračne luke imaju čak i otoci sa svega par stotina stanovnika.

Let među otocima je možda bila i najveća od svih avantura, jer vjetrovi koji nemilosrdno šibaju otoke bez muke odgađaju i do polovice svih letova, a oni koji lete će vas nekad natjerati da se zapitate što vam je sve to trebalo… sve dok ne izađete vani i pogledate gdje ste to upravo stigli!

Vidikovac Grota do Inferno, kojeg je National Geographic proglasio jednim od najimpresivnijih pogleda na svijetu
Pogled na najzapadnije naselje u Europi – Fajã Grande
Noćno nebo São Miguela

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

NJORGANJE