Broj turističkih dolazaka u Hrvatskoj ostvarenih u prvih pet mjeseci 2026. godine porastao je za 5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Dubrovačko – neretvanska županija u svibnju bilježi porast od 2 posto u dolascima i noćenjima u usporedbi sa svibnjem 2025. godine. Statistike su to kojima se pohvalila Vlada tek što je s predstavnicima iznajmljivača odbila razgovarati o najavljenom povećanju najniže cijene poreznog paušala po krevetu. No, statistika je varljiva i njome se u posljednje vrijeme manipulira, upozoravaju organizacije iznajmljivača, naročito Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače, a sve kako bi se opravdali povećani nameti za male iznajmljivače. Prijava gostiju ne znači često još jedan dolazak jer gosti dok putuju duž naše obale u tjedan dana se i više puta prijavljuju u sustav u svakom novom gradu, a svaka prijava također ujedno ne znači i zaradu.
– U ukupne rekorde redovito se guraju i brojke iz tzv. nekomercijalnog smještaja – kaže Nedo Pinezić, stručnjak za obiteljski smještaj i iznajmljivač s Krka kojeg pitamo o aktualnim problemima koje je Vlada stavila pred hrvatske iznajmljivače privatnog smještaja.
– Pribrajanje nekomercijalnog smještaja unosi dosta zbrke jer ti tzv. nekomercijalni gosti u kućama za odmor, nisu onoliko striktno obuhvaćeni zakonskom regulativom kao komercijalni pa onda mi zapravo i ne znamo koji su nam kapaciteti i koliko su rasli u nekomercijalnom smještaju, a još manje znamo koliko ljudi boravi u takvim kapacitetima jer to nije pod nadzorom – govori Nedo Pinezić.
– Sve to pumpa brojke u privatnom smještaju, a i kada se govori o apartmanizaciji to opet obuhvaća sve, a činjenica je da je u stalnom porastu zadnjih godina izgradnja stanova za prodaju, odnosno taj nekomercijalni smještaj. Zato imamo krivu predodžbu, što se mislim radi namjerno jer je nemoguće da se slučajno ne može razlikovati jedno od drugoga i tu je temelj za stvaranje fame o apartmanizaciji obale. Ispravnije bi bilo reći, s obzirom na to da je apartman registrirani turistički smještaj, da se radi o povećanju stanogradnje odnosno nekretninskog tržišta. Kada bi tu stavili stvari u red dobili bi drugačiju sliku – govori Pinezić.
On kaže kako ne postoji ozbiljna volja države da napravi niti obećano razdvajanje privatnog obiteljskog smještaja, pravih domaćina, od rentijera.
– Osim što nema volje da se napravi distinkcija između nekomercijalnog i komercijalnog smještaja nema niti prave volje da se napravi razlika između poreznih rezidenata i nerezidenata, odnosno stranih državljana koji većinu svojih poreznih davanja daju izvan granica Republike Hrvatske, u mjestu životnog interesa bez obzira na mjesto prebivališta. Značajan dio vlasnika nekretnina u Hrvatskoj plaća porez na te nekretnine u svojoj matičnoj zemlji kao porez na svoju ukupnu imovinu. O tome se stalno šuti i ne želi se zagristi u taj problem, no nažalost to je problem cijelog Mediterana. Strani vlasnici nekretnina povećavaju ukupne kapacitete, a domaće stanovništvo od toga nema ništa, već se stvara podloga za ozračje turizmofobije. Tu bi trebao biti pravi fokus, ali evo, lakše je maltretirati domaće ljude nego se uloviti složenog problema koji ‘jede’ redovni turistički promet. Tako naši gosti postaju domaćini i umjesto da plaćaju uslugu smještaja postaju oni koji ugošćavaju – kaže Pinezić.
Komentirao je i prijedlog dubrovačkog gradonačelnika o ukidanju paušalnog i uvođenju jedinstvene stope oporezivanja smještaja po prometu, kao “simpatičnu izjavu koja pokazuje da očito ne barata informacijama jer porez može biti ili na dohodak ili na dobit, što znači da bi trebali iznajmljivačima priznati i troškove, a ne oporezovati bruto promet”.
– Bilo bi to za iznajmljivače povoljnije i pravednije, ali bi bilo kompliciranije, a država bi to mogla puno teže kontrolirati. Sadašnji porez na dohodak u paušalnom iznosu bi trebalo doraditi jer i on može imati različite kategorije i iznose ovisno i o stanju nekretnine, položaju nekretnine, statističkim podacima o popunjenosti na nekom području. Svi ti podaci danas se prate i sustav se može na kvalitetan način unaprijediti. Sigurno da ovakvo ponašanje da se svima podiže donji prag za porez na dohodak s minimalni iznosom koji je za neke zaista prevelik, nije dobar – mišljenja je Pinezić.
– Ovaj problem će samo i dalje eskalirati dok u jednom trenutku ne postane ne samo ekonomski nego i socijalni problem, a rekao bih i sigurnosni problem. Ako velikom broju ljudi koji su još uvijek radno aktivni i željni sami stvarati vrijednost za sebe, bude ugrožena životna egzistencija, a neće moći ostvariti svoja socijalna prava, i nemaju alternative nego ih se marginalizira, onda to vodi porastu općeg kriminaliteta, narušavanju imidža sigurne destinacije i sve se kao bumerang vraća društvu.
