33.8 C
Dubrovnik
Četvrtak, 18 srpnja, 2024
NaslovnicaVijestiLapadskom obalom u punom kapacitetu koristit ćemo se u siječnju, radnici dovršavaju...

Lapadskom obalom u punom kapacitetu koristit ćemo se u siječnju, radnici dovršavaju finese

Završna konferencija projekta Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale II., III. i IV. faza financirana iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija, održana je danas u velikoj vijećnici Grada Dubrovnika. Riječ je o najvećem ulaganju u prometnu infrastrukturu u uži centar grada u posljednjih 50 godina.

Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale rezultirala je novom obalnom konstrukcijom i šetnicom sa zelenilom te biciklističkom stazom, uređenjem stajališta javnog gradskog prijevoza, izmjenom regulacije prometa iz jednosmjerne u dvosmjernu, uređenjem parkirališnih površina i rasterećenjem postojećih prometnih pravaca.

Promet Lapadskom obalom bit će pušten po završetku urbanog uređenja.

“Lapadska obala je dobila uporabnu dozvolu i ona je u funkciji, međutim treba dovršiti urbano uređenje. Vidimo da tamo ima još radnika, a ne bismo htjeli pustiti promet pa da radnici moraju raditi na otežani način. Sredinom siječnja ćemo je pustiti u promet, ali nećemo onemogućavati stanovnike Lapadske obale u konzumiranju ulice i dolasku do kuća. Puna funkcija od siječnja da u miru završimo sve što trebamo, nije preša i žurba projekt je gotov, ali finese treba dovršiti”, kazao je gradonačelnik.

Paula Pikunić Vugdelija, pročelnica Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima pojasnila je što se događalo zadnje dvije godine i osam mjeseci na Lapadskoj obali.

Radovi su jučer i službeno završeni. Riječ je o prometnici dužine 840 metara koja se sastoji od dvije kolničke trake, s pješačkom i biciklističkom stazom uz more, opločenom kamenom i nogostup uz objekte. Riječ je o projektu vrijednom otprilike 9.270.000 eura, od kojih se na radove odnosi oko 8.300.000 eura. Što se tiče faza, riječ je o tri faze u ovom projektu. Zašto se kreće od druge? Jer se prva faza odnosi na istezalište Batala što je u obuhvatu Županijske lučke uprave, pa to nije bio predmet našeg zahvata. Druga faza je od Batale do Ekonomskog fakulteta, treća od fakulteta do INE na Orsanu, a četvrta je ona gdje se ne širimo više u more nego se novi obalni zid radi na mjestu postojećeg”, pojasnila je pročelnica.

“Što se tiče šetnice uz more, njezina završna obrada je predmet posebnog projekta, a riječ je o kamenom opločenju i opremanju same šetnice, što nije predmet tehničkog pregleda i građevinske dozvole”, rekla je, a nakon toga pojasnila više o oborinskoj odvodnji.

“Oborinska odvodnja se kupi uz rub nogostupa i prisilno se ispumpava u more, to je velika snaga pumpi, a osim osnovnih postoje i pomoćne. Plavljenja Lapadske obale više ne bi trebalo biti. Imali smo ove jeseni jednu ekstremnu plimu, kakvu nismo imali za svo vrijeme radova, ali imamo zahtjevan sustav odvodnje koji će vjerujemo funkcionirati. Kanalica ima više nego što bi trebalo, pa vjerujemo kako će odvoditi svu vodu u more. U slučaju da nestane struje, imamo i agregat kako bi pumpe mogle i tada raditi”, kazala je Pikunić Vugdelija.

Ugrađeno je i 27 LED rasvjetnih tijela, deset kamenih i tri pametne klupe, pet bus nadstrešnica i 11 stabala muške murve.

“To je listopadno stablo otporno na sol, njezin korijen će biti u moru, lijepo je i veliko stablo koje će vjerujemo praviti hlad i da će svi građani, studenti, turisti i svi koji se tamo nađu, uživati u novouređenoj obali i šetnici”, kazala je pročelnica i za kraj zaključila kako se “ništa ne može bez tima”, pa zahvalila svima uključenima u projekt.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika, Mato Franković naglasio je važnost projekta, nazvavši ga kapitalnim ulaganjem u cestovnu infrastrukturu grada.

“Ovo je projekt koji se posljednjih 30 godina sanja, o njemu se razmišlja i smatra se prioritetom Grada Dubrovnika. Vidjeli smo brojne nacrte i črčkarije, ali sve to nije bilo dovoljno jer da bi snovi postali stvarnost treba se uhvatiti u koštac s problemom i ishodovati građevinsku dozvolu. Čast mi je biti na čelu gradske uprave koja je ishodila građevinske dozvole za sve faze, u trenutku kad se nije vidjela mogućnost EU financiranja ovog projekta”, rekao je gradonačelnik.

“Ovaj projekt je bio sve samo ne lagan. To nije bilo klasično gradilište bez smetnji, a sve što je moglo poći u krivom smjeru, na ovom projektu je redovno išlo ukrivo. Od problema s projektom, koje smo uspješno zajednički rješavali, do činjenice da smo nezakonitom odlukom Upravnog suda u Splitu bili stopirani u dvije faze, pa su radovi su bili zaustavljeni od strane Upravnog suda u Splitu i izvodili su se samo na fazi II. Izvođač je tada mogao stati i čekati da se sve riješi, mogao je, a nije to napravio i hvala mu na tome. Visoki upravni sud u Zagrebu je poništio odluku Upravnog suda u Splitu i proglasio je nezakonitom. Nakon toga smo započeli raditi normalno, ali uz jedan suživot izvođača radova sa stanovnicima i gospodarskim subjektima koji su trpjeli puno zbog radova, posebno hoteli Lapad i Kazbek. Mi smo morali radove izvoditi tijekom turističke sezone, ali su svi znali da je interes puno veći”, rekao je Franković.

“Lapadska obala dobiva potpuno novu dimenziju, to je bila cesta gdje je infrastruktura često pucala i u konačnici danas svjedočimo nečemu potpuno drugom, transformaciji u lijepu šetnicu i dvotračnu cestu koja će u mnogočemu pomoći rasterećenju Lapada s novim prometnim rješenjem koji ćemo nakon što završimo cijelu priču pustiti u promet i koji će već u idućoj sezoni, vjerujem, pokazati razlog gradnje jednog ovako velikog infrastrukturnog projekta.

Kad se projekt završi ljudi zaborave na radove, a ako je nešto loše napravljeno podsjećat će ih svaki dan, zato je jako važno da sve bude, kako ljudi kažu, ‘kako bog zapovijeda’. Ovdje nećemo stati, naši snovi i rad se nastavljaju dalje, nakon što krene promet Lapadskom obalom idemo na sljedeći projekt, a to je izgradnja tunela i rekonstrukcija gruške obale”, zaključio je gradonačelnik Mato Franković.

Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Zrinka Raguž, prisustvovala je današnjoj konferenciji kao predstavnica Ministarstva, ali i pročelnica odjela koja je pokrenula cijeli projekt.

“Tada sam kao pročelnica bila sigurna da neće biti lako, ali sam znala da ćemo poštovati sve uvjete i rokove, ali nisam znala koliko će to biti izazovno i nisam znala da ću ovu završnu konferenciju dočekati kao državna tajnica, ali to je sve život. Svima koji su govorili da se projekt neće završiti i da će se novci izgubiti, da nećemo uspjeti, moram reći da smo uspjeli svi mi. Ovo je hvalevrijedan projekt koji može poslužiti kao primjer ostalima, jer je završen u roku i nije bilo nikakve veće financijske korekcije. Sve je to rezultat zajedničkog timskog rada i to je jedina istina”, kazala je državna tajnica.

Raguž je posebno zahvalila voditeljici projekta Pauli Pikunić Vugdelija za koju je kazala kako je osim velikog građevinskog znanja, pokazala i iznimno pregovaračko umijeće. Zahvalila je i svim ostalim odjelima koji su u projektu sudjelovali, izvođaču radova i nadzoru.

“Odlazeći s mjesta pročelnice pitali su me koji projekt smatram osobnom zaslugom, nisam to smatrala niti jedan jer su svi rezultat timskog rada, međutim nitko nikad nije pitao koji je moj najdraži – moj najdraži je upravo završio”, zaključila je Raguž.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA