Nakon što je jučer obznanjena sumnja da je izvorište Palata onečišćeno nusproduktima koji nastaju slijedom procesa proizvodnje maslinovog ulja, zanimalo nas je kako se to i zašto događa? U jednom znanstvenom radu iz 2019. pronašli smo razloge zbog kojih može doći do onečišćenja vode i tla u blizini proizvođača maslinovog ulja, ali također i niz zanimljivih podataka i informacija kako se potencijalni onečišćivači mogu korisno upotrijebiti.
U Hrvatskoj se proizvodi oko 30 000 tona maslina godišnje i nastaje oko 12 000 tona komine
-Preradom maslina nastaju velike količine tekućeg i krutog otpada, odnosno nastaje otpadna voda te komina masline, koji predstavljaju velik ekološki problem u sredozemnim zemljama EU-a. Otpadna voda iz procesa prerade i komina masline može sadržavati fitotoksične spojeve (otrovne za biljke) poput fenola, (koji je pronađen u vodi s Palate) te patogene mikroorganizme kao i visok sadržaj lipida i organskih spojeva, što može rezultirati onečišćenjem okoliša ukoliko se ne zbrinjavaju na pravilan način – pišu znanstvenici s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i Metalurškog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Oni također navode kako su u Hrvatskoj proizvođači maslinova ulja su najčešće mala i srednja obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) s ograničenim pristupom informacijama o gospodarenju otpadom te manjim mogućnostima ulaganja u njegovo zbrinjavanje te smatraju kako je potrebno istražiti nove načine zbrinjavanja otpada nastalog od maslina.
-Otpadna voda dobivena preradom maslina je crveno-crne boje, niske pH-vrijednosti, visoke vodljivosti i visokog organskog opterećenja. Glavni spojevi prisutni u otpadnoj vodi su voda, fenoli, šećeri, organske kiseline te mineralne hranjive tvari, navodi se u znanstvenom radu pod naslovom Utjecaj komine masline na okoliš.
Procjena količine otpada koji nastaje u proizvodnji maslinova ulja u EU-u je oko 6,8 milijuna tona godišnje. U Hrvatskoj se proizvodi oko 30 000 tona maslina godišnje, pri čemu nastaje oko 12 000 tona komine. Komina masline u Hrvatskoj slabo se iskorištava jer nije prepoznat njezin sirovinski potencijal te najčešće završava kao otpad uzrokujući onečišćenje tla, a posljedično i voda.
Slijedom navedenog znanstvenici su u ovom članku proučili načine na koje se komina od maslina može iskoristiti učinkovito i bez štete za okoliš, a onda posljedično i za čovjeka.
Jeste li znali?
Komina masline vrijedna je sirovina. Može se iskoristiti u kozmetičkim proizvodima, kao punilo za polimere, kao ekološki kompost i proizvodnju energije.
Od komine masline moguće je dobiti energiju na tri načina: proizvodnjom bioplina, izravnim izgaranjem u pećima za sagorijevanje biomase te proizvodnjom biodizela od ulja komine masline. Komina se u Hrvatskom priobalju dugo rabila kao ogrjevno sredstvo te se zajedno s drvetom ubacivala u kućno ognjište, a danas se energija iz komine termokemijski dobiva sagorijevanjem peleta. Termokemijska obrada komine je CO2 neutralan proces jer biomasa tijekom svojeg rasta apsorbira određenu količinu ugljikova dioksida koji se spaljivanjem ponovno emitira u zrak.
Pravilnim kompostiranjem komina od maslina može postati visoko kvalitetna kompostna masa. U Brodarici nedaleko od Šibenika maslinari, nakon berbe maslina i proizvodnje maslinova ulja, kompostiraju taj dragocjeni otpad te ga rabe kao gnojivo za masline i vinovu lozu.
Komina masline sadrži visok udio polifenola koji imaju antioksidativno svojstvo zbog čega je moguća primjena u kozmetičkoj industriji. Neva Jurman za svoj rad “Postupak dobivanja zdravstveno ispravnog aktivnog elementa od komine masline za upotrebu u kozmetici” nagrađena je 2014. raznim međunarodnim priznanjima za inovaciju, a sama proizvodi kreme “Brides & Virgins” i “45 stupnjeva”, koje dokazano sprječavaju prerano starenje kože uzrokovano oksidativnim stresom, olakšavaju zadržavanje tekućine u epidermalnom sloju kože te služe kao zaštita koži zbog svojih protuupalnih, antialergijskih i antibakterijskih svojstava.
Nadalje, otpad komine masline pokazao se kao adekvatno rješenje u polimernoj industriji. Zbog potrebe za štednjom sirovine i odgovarajućih svojstava komine usvojena je praksa primjenjivanja komine kao punila za polimerne materijale.
Eto umjesto da se komina neprimjereno taloži i uzrokuje zagađenje tla i vode, kakvo se vrlo vjerojatno dogodilo u Zatonu, ima rješenja kako se ona može ponovno upotrijebiti bez štete za okoliš.
