18.8 C
Dubrovnik
Srijeda, 28 rujna, 2022
NaslovnicaVijestiIZMJENE GUP-a: Hoće li smanjenje visine, povećanje udaljenosti zgrada, definiranje etaža dovesti...

IZMJENE GUP-a: Hoće li smanjenje visine, povećanje udaljenosti zgrada, definiranje etaža dovesti do reda u prostoru?

Na početku javnog izlaganja izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika, uvodno su se javnosti obratili gradonačelnik Mato Franković i predsjednik Društva arhitekata Božo Benić, koji je među ostalim istaknuo, kako je zakonodavni okvir prostornog planiranja, nažalost zastario i kako nije primjeren aktualnom vremenu, već zahtjeva korjenite promjene koje bi omogućile zaštitu prostora i strateško planiranje razvoja.

Najbitnije izmjene odnose se na pojmove u GUP-u, kao što su dozvoljena visina niskih i srednjih građevina, kojima su smanjene visine, definiranje etaža, posebno onih podzemnih, kao što su podrum i suteren, koje na kosim terenima nerijetko postaju, nove dozvoljene etaže. Udaljenost između zgrada također se povećala, a apartmani postaju stanovi, a ne više poslovni prostori.  

Cijelu snimku rasprave pogledajte ovdje.

Gradonačelnik Mato Franković  je na početku pozdravio sve u Vijećnici i pred ekranima.

„Svi smo uvidjeli koliko je GUP problematičan i koliko je bio podložan manipulacijama. Ovo je samo rezultat akcije na reakciju koja se dogodila u prostoru, nešto što ne možemo izbrisati. Svi već znamo koje nam građevine bodu oči. Cilj je unošenje sklada u prostor koji respektira grad i građane, ali i infrastrukturu“, kazao je gradonačelnik te zahvalio svima koji su sudjelovali u izradi izmjena, a posebno Društvu arhitekata Dubrovnika. „Ovim posao nije završen, bit će završen s generalnim izmjenama prostornog plana, u sljedećoj godini. Grad se od Orusule do Kantafiga više ne može širiti, ali može prema Gornjim selima gdje trebamo strateški promišljati i planirati prostor“, zaključio je.

Predsjednik DAD-a Božo Benić istaknuo je kako je DAD bio u ovom procesu, a nada se da će biti i dalje stručna , profesionalna i neovisna pomoć u planiranju prostora.

„Postali smo svi svjesni upitnog gospodarenja prostorom, to ilustriraju svakodnevne devastacije prostora, od kojih neke prolaze i mimo radara, a utječu na kvalitetu života i sliku grada. Dubrovnik nije iznimka, osobito na priobalnom području. Treba jasno reći da trebamo društveni i politički koncensus. U Dubrovniku vlada visoka svijest o prostoru kao o javnom dobru, ova je rasprava trenutak da rečem kako se postojeći zakonski okvir što prije treba promijeniti. Građanima se malo govori, a tek kad im bageri dođu u susjedstvo, saznaju što je u planu. Naš je zadatak približiti građanima sustav, ali i djelovati na zakonodavni okvir. Sve naše institucije suglasne su da urbanističko planiranje moramo graditi ispočetka. Sustav nam je potpuno zastario, a planovi počivaju na starim postavkama i polazištima.  Stručni je stav jasan i različit od zakona, a to je da planovi državne i regionalne razine trebaju biti strateški, a lokalni usmjeravajući i provedbeni planovi. Komora i društva arhitekata aktivno rade na izmjeni zakona o prostornom planiranju“, kazao je Benić.

„Mi moramo djelovati unutar zakonskog okvira, koji ne jamči kvalitetu prostora. Manevarski prostor je skučen. Arhitektonska struka se ne može amnestirati od krivnje za stanje u prostoru. Ali, ako plan dopušta veliku izgradnju, teško je investitora uvjeriti da gradi manje. Zaštita prostora se zato ne može prepustiti arhitektima i investitorima, nego nam treba jasan skup pravila. Na cijelom području RH na snazi su zastarjeli planovi, pa tako i ovaj naš GUP, koji je na snazi već 15 godina. On nikad nije bio razvojan, ni strateški, a tijekom godina se točkasto mijenjao, a u različitim okolnostima tumačio se različito. Konsenzus smo postigli, da se limitiranje i strože odredbe trebaju uvesti, ali nama za budućnost trebaju novi planovi dugoročni, jer ovo nije konačno rješenje. Nužno je nastaviti suradnju među svim dionicima i potaknuti aktivnije uključivanje javnosti u procese od početka izrade plana. U sadašnjem okviru to nije moguće. Važno je pozvati na dijalog o tome kakav Dubrovnik želimo. Pozivamo se na održivost, a prostor planiramo samo oslonjeni na turizam, koji nam je, pokazala je ova pandemija, jako krhka gospodarska grana“, zaključio je svoje izlaganje Benić.

Maja Madirazza iz URBOS-a koji je plan izradio, predstavila je glavne izmjene: prenamjenu u građevinsku zonu zemljišta na Medarevu za izgradnju stanova za gostujuće liječnike; izmjenu odredbe prema kojoj javne garaže mogu biti smještene i u stambenim naseljima, a ne samo u poslovnim zonama, kao dosada; omogućavanje rekonstrukcija prometnice Bosanka- Imperijal, nadogradnja prometne mreže uz obalu Omble, kako bi bila moguća šetnica i biciklistička staza; usklađivanje granica građevnih čestica; izmjene koje će omogućiti realizaciju prihvatilišta za beskućnike na Batahovini.

„Osnovni motiv restrikcija je sprječavanje preizgrađenosti , a do izrade novog GUP-a. Definirali smo i smanjili visine nekih građevina, definirali podzemne i nadzemne etaže te uveli restrikcije u rekonstrukcije građevina, povećali propisanu udaljenost zgrada, kao i zahtjeve Odjela za promet, koje se tiču prometne infrastrukture, a posebno se sve ovo odnosi na zone povijesnih vrtova“, objasnila je Madirazza, dodavši kako su visine građevina dozvoljena u Uvali Lapad znatno smanjene.

Pitanja građana:

Ana Marinković  pitala je pročelnicu Jelenu Lončarić je li konzervatorska podloga za buffer zonu uključena u ove izmjene. Lončarić je odgovorila kako nije, a kao razlog je navela da je službena verzija konzervatorske podloge stigla tek u listopadu, a ove su izmjene pokrenute u rujnu.

„Mi nismo mogli  čekati podlogu. Ona će biti unešena u GUP u sveobuhvatnim mjerama početkom 2021.  Ove izmjene služe omogućavanju nekih gradskih projekata i koliko-toliko brzom uvođenju reda u prostor“, kazala je pročelnica.

Maro Miloslavić javio se s broda, a inače je član udruge Bosanka. On je apelirao na gradsku upravu da se izradi dokumentacija za pristupnu cestu naselju Bosanka, jer smatra da proširenje ceste prema tvrđavi Imperijal nema smisla, ako se cesta do Bosanke ne proširi. „ Promet je i ovako gust, a kakve koristi od proširenja ceste do tvrđave, ako do Bosanke ne može stići nijedno vozilo hitnih službi? „, istaknuo je. Odgovorenomu je kako to nije predmet ovih izmjena.

Svjetlana Jelavić Dean  pitala je zašto za Povijesnu jezgru nije izrađen nikakav prostorni plan, iako GUP nosi odredbu potrebe izrade detaljnog plana? A izrađivačicama plana iz URBOS-a poručila je da pođu i prošetaju iza RK Minčeta i po magistrali i pogledaju rezultate onoga što su iscrtavale u planovima posljednjih 15-ak godina. „Ovo me podsjeća na ono selo gori, a baba se češlja“, zaključila je Jelavić Dean.

Hrvoje Ljubimir tražio je pojašnjenje je li i Gospino polje upalo u zonu smanjenje visine gradnje, a obzirom na jako visoke zgrade koje se planiraju uz Put Iva Vojnovića.

„Molim da zaštitimo ovaj lijepi kvart. Ovo je moja primjedba savjet, zamolba“, naglasio je.

„Ta zona nije dirana ovim izmjenama GUP-a, a prenamjena iz stambene u M12 zonu dogodila se tamo 2014. te je time omogućena gradnja iznad razine ceste. Općenito odredbe za gradnju su postrožene, smanjena je katnost, definirane etaže, smanjena je visina, pa bi to trebalo utjecati na sve kvartove u Dubrovniku“, odgovorila mu je Maja Madirazza.

Đuro Capor, nastavno na riječi Boža Benića podsjetio je  tko je GUP radio.

„Očekujemo od njih (URBOS) da sad izmjenama onoga što su sami nacrtali poboljšaju stanje u prostoru, a oni se raduju i sljedećim izmjenama GUP-a. Molim da nas oslobodite suradnje s firmom, koja je odgovorna za veliki dio loših poteza u prostoru“, kazao je Capor te pitao zašto Grad nije buffer zonu unio u plan, a Županija jest ikako njima radna verzija nije bila prepreka te zašto se podloga od radne do službene 11 mjeseci usklađivala?

„Ministarstvo je predalo Gradu radnu verziju u prosincu prošle godine. Jedino što smo mi s njima usuglašavali je UPU Nuncijata, drugih sastanaka nije bilo, uslijed COVID-a i potresa. Službenu smo verziju dobili u listopadu ove godine. Jedna je stvar ugraditi granicu buffer zone načelno, kao što je to napravila Županija, a druga je stvar ugraditi smjernice za svako područje unutar buffer zone“, odgovorila je pročelnica Jelena Lončarić.

Mira Šiljeg pitala je dva pitanja. Je li tamo gdje Prostorni i Generalni plan nisu usklađeni vrijedi viši Prostorni plan te što je s onim projektima koji  trenutno čekaju dozvole, odnosno podliježu li oni ovim izmjenama, posebno naglasivši hotel Palme, koji bi se trebao izgraditi upravo u Uvali Lapad. Odgovoreno joj je kako Odjel za izdavanje dozvola trenutno radi po vrijedećem planu.

Do 21. studenog mogu se podnijeti pismene primjedbe na odrednice izmjena plana.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

KOMENTAR TJEDNA