31.8 C
Dubrovnik
Srijeda, 17 srpnja, 2024
NaslovnicaNaša čeljadHazdovci na Odisejevom otoku nastavljaju dugu tradiciju proizvodnje vina od kuljenače i...

Hazdovci na Odisejevom otoku nastavljaju dugu tradiciju proizvodnje vina od kuljenače i mrkuše

Iako su ona pelješka i korčulanska svima već dobro poznata, proizvodnja vina i na Mljetu ima dugu tradiciju. Baldo Hazdovac već se prije 1926. preselio u Kozaricu, malu ribarsku luku, koju koriste mještani Blata i počeo s proizvodnjom vina. Skoro stotinu godina kasnije, predanim radom generacija ove obitelji, mljetsko vino služi se u svim otočkim restoranima, na jahtama…, a niču i novi nasadi kuljenače i mrkuše, koje je Agronomski fakultet u Zagrebu potvrdio kao autohtone mljetske sorte. Ove godine Hazdovci su nagrađeni “Zelenom narančom”. Donosimo vam priču vrijedne mljetske obitelji, koja nastavlja tradiciju šukundjeda Balda, koju su oplemenili novim idejama i projektima.

Mladi Baldo Hazdovac preuzeo je imanje od najstarijeg strica Pera 2017. i postao nositelj OPG-a Hazdovac, no naglašava kako su oba njegova strica Željko i Pero, kao i otac Marijo i svi ostali članovi obitelji, kojih ima ih puno, “na ovaj ili onaj način uključeni u gospodarstvo”.

Završili ste pomorski fakultet, dana radite u NP Mljet i na OPG. Zbog čega ste se ipak odlučili na život na kopnu, a ne karijeru u pomorstvu?

– Nisam se opredijelio za navigaciju ili neku srodnu djelatnost, jer me vukla želja za održavanjem i unapređivanjem obiteljskog gospodarstva. Radu pak u NP Mljet me privukao rad u kolektivu i s posjetiteljima. Zaposlen sam u svojstvu voditelja projekata Ustanove, što me je na neki način dodatno motiviralo i dalo mi i neke ideje za unapređenje OPG-a.

Krajem proteklog tjedna održana je svečana dodjela nagrada u sklopu natjecanja “Zlatna naranča”, a koja se dodjeljuje najbolji primjercima ruralnog turizma u našoj županiji. Brončanu povelju osvojio je upravo OPG Hazdovac.

Koliko vam ova nagrada znači? I je li ovo prva nagrada koju ste osvojili?

– Ovo nije prva, ali nam je svakako jedna od dražih nagrada. Konkurencija je bila velika, nudili su se vrhunski proizvodi i usluge. Zahvalio bi svakako Turističkoj zajednici otoka Mljeta, koja je prepoznala našu kvalitetu i predložila baš nas za Zlatnu naranču.

Posebno je tad istaknuto da obitelj Hazdovac uzgaja autohtone, mljetske sorte vinove loze.

O kojim sortama je riječ? Kako ste se odlučili na ovaj korak? Gdje ste nabavili trsove?

– Radi se o bijeloj vinovoj sorti kuljenača i crnoj vinovoj sorti mrkuša te o stolnom grožđu diliper. U ovo smo krenuli zahvaljujući suradnji s Nacionalnim parkom Mljet i Agronomskim fakultetom u Zagrebu. Oni su pokrenuli cijelu ovu priču i potvrdili navedene sorte kao autohtone. Trsove smo već imali posađene, a kroz dvije godine posadili smo još nekih tisuću trsova, oko 500 trsova kuljenače i 500 mrkuše. Planiramo dogodine posaditi minimalno još 1000 trsova.

Koja vina od njih radite?

– Obje sorte za sad proizvodimo kao mješavinu sorti, odnosno s već poznatim sortama. U bijelom je to rukatac, pošip, a u crnom plavina. Trenutno smo u fazi istraživanja potencijala da vino od ovog grožđa proizvedemo kao monosortno. Za sada idemo s mješavinom sorti.

I dalje vam pomaže i u svemu vas savjetuje Agronomski fakultet?

– Tako je, Agronomski fakultet ne samo da je dokazao ove sorte kao autohtone, nego nam pomažu savjetima i u samoj proizvodnji vina.

Općenito, koja sve vina radite?

– Za sad imamo registrirana tri vina, i to dva bijela i jedno crno. Bijela vina su Melita i Zlatna Melita, dok je crno vina Meleda. Nazivi vina su zapravo stari nazivi za otok Mljet.

Iako se primarno bavite vinarstvo, bavite se i maslinarstvo, a odnedavno ste započeli i s proizvodnjom likera?

– Naglasak je na proizvodnji vina, ali ne zanemarujemo niti druge djelatnosti kojima se gospodarstvo oduvijek bavilo, a to je maslinarstvo i turizma. Odnedavno smo registrirali i malu destileriju. Planiramo ići na tržište i s likerima kao što su rogač, kadulja, mirta, kao i s poznatijom, travaricom.

Vaše obiteljsko domaćinstvo nudi i uslugu smještaja s hranom. Zapravo imate više-manje zaokruženu poljoprivredno turističku priču?

– Turizam je isto u obitelji od davnina i tu je priča započela s punim pansionom, a danas imamo smještaj s polupansionom i izletište na kojem nudimo domaću tradicionalnu hranu.

Tko su vaši gosti, koje im sve sadržajem nudite i jesu li zadovoljni ponudom i svime onime što ima Mljet pruža?

– Naši gosti su pretežno s područja Europske unije. Zadovoljni su Mljetom, jer je Mljet uisitnu mirna i zelena oaza koja pruža ljudima mir i odmor. Zadovoljni su ponudom OPG-a, a posebno činjenicom da je cijela obitelj uključena u čitav proces, od proizvodnje do plasmana. I upravo zbog toga imaju osjećaj kao da su kod kuće.

Uz sve gore navedeno, vi ste i mladi otac. Kako stižete obavljati sve dnevne obaveze?

– Kćer Nina ima nešto više od godine dana i svakom danom je sve živahnija. Obaveza je mnogo, ali kad si mlad i ne razmišljaš puno o tome.

Kakva je budućnost vinarstva i maslinarstva, općenito bavljenja poljoprivrednom na otoku? Je li jedina mogućnost planiranja proizvoda na tržište zapravo turizam?

– Za sad je definitivno najbolji potencijal plasmana kroz turizam, ali nadamo se da će u nekoj skorijoj budućnosti biti više poljoprivrednika i proizvođača na otoku, a sam time da će se omogućiti i plasman na neka druga tržišta.

Kako mladi ljudi, poput vas, vide budućnost i život na Mljetu?

– Mljet je definitivno perspektivan otok i sve se više mladih vraća i bavi se ne samo turizmom nego i nekim drugim djelatnostima. Nadam se da će nas u budućnosti biti što više, pa da promijenimo ovaj negativni trend odlaska s otoka.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA