28.8 C
Dubrovnik
Nedjelja, 21 srpnja, 2024
NaslovnicaKulturaDubrovačke knjižnice obilježile 130. obljetnicu otkrivanja Gundulićeva spomenika

Dubrovačke knjižnice obilježile 130. obljetnicu otkrivanja Gundulićeva spomenika

Dubrovačke knjižnice su održale program pod nazivom “Ah! Ivan Gundulić – od spomenika do pjesnika u tri činjenja” , kao dio obilježavanja 130. obljetnice otkrivanja Gundulićeva spomenika. Ovaj događaj privukao je mnoge posjetitelje i ljubitelje umjetnosti.

Prvi dio programa održao se na Gundulićevoj poljani gdje je povjesničar umjetnosti i arheolog Ivan Viđen održao kratko predavanje o Gundulićevu spomeniku i njegovu autoru Ivanu Rendiću. Viđen je istaknuo kako su se vodile polemike oko lokacije postavljanja samoga spomenika koji je postavljen 1893., a plan je krenuo puno ranije, 1880. godine kada je imenovan prvi odbor za gradnju Gundulićeva spomenika, a oni su bili Medo Pucić, Ivan Kaznačić, Pero Budmani, Mato Vodopić i Luko Zore. Riječ je o ljudima koji su predstavljali “sve slojeve elite tadašnjeg Dubrovnika”.

Ideja je bila da se spomenik podigne 1888. godine, tj. 1889. kada se trebala obilježiti 300. obljetnica Gundulićeva rođenja. Spomenik je djelo Ivana Rendića, “zasigurno najvažnijeg kipara historicističke epohe u našoj povijesti i umjetnosti, ne samo zato što je živio jako dugo već zato što je bio iznimno plodan kipar”. Rendić je živio u vremenu kada je javna plastika bila “jedan od oblika komuniciranja poruka koje su se željele koristiti”. Sva četiri reljefa koja se nalaze na spomeniku uzeta su iz Gundulićeva najpoznatijeg epa “Osman” dok se iz dokumenata ne može zaključiti zašto je Rendić uzeo baš i isključivo Osmana, a ne neka druga djela. S prednje strane nalazi se prizor “trijumfalnog dolaska kraljevića Vladislava”, dok se ne može sa sigurnošću tvrditi iz kojeg je pjevanja uzet ovaj prizor, pretpostavlja se da je deseti, istaknuo je Viđen. Sa zapadne strane spomenika nalazi se reljef koji prikazuje “jednu mladu ženu, raskošno odjevenu na tronu, s križićem oko vrata”, dok na prijestolju piše sloboda, a radi se o “personifikaciji slobode”, “personifikaciji Dubrovačke Republike”. Prizor također prikazuje položaj Dubrovačke Republike u tom vremenu između Osmanlija i Mletačke Republike. Južni reljef prikazuje „Pustinjak (sv. Vlaho) blagosivlje kršćanske junake“, svećenika koji u jednoj ruci drži pastirski štap, a u drugoj drveni križ uperen prema nadirućoj vojsci koja nosi zastavu. Na istočnom reljefu nalazi se prizor „Kizlar-aga otimlje Sunčanicu“, bradati Turčin koji otima ženski lik (Sunčanicu) s čije se lijeve strane nalazi mladić s mačem koji vodi konja. Edi Jertec iz Kazališta Marina Držića uprizorio je dijelove iz Gundulićeva epa “Osman”.

Drugi dio programa održao se u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad. U ovom dijelu Ivan Grkeš, asistent na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Dubrovčanin sa zagrebačkom adresom održao je predavanje pod nazivom „Spomenik kao prijeporno mjesto. Trodnevna proslava otkrivanja Gundulićeva spomenika u Dubrovniku 1893.“ Riječ je o znanstvenom radu koji je Grkeš napisao 2018. godine i za koji je i dobio Rektorovu nagradu. Na predavanju su istaknuti politički simboli (ikonografski, pjesme, pokliča, politički skupovi), koji su i bili fokus njegova rada te zašto je proslava završila incidentima i sukobima, zašto na kraju nije došlo do proklamirane ideje pomirenja raznih frakcija u Dubrovniku. U tom smislu, predavač se bavio simbolima, kako je svaka od strana koja je bila u sukobu, “pokušala Gundulićev spomenik nacionalno obojiti”.

Izložba „Pjesnik i njegovo djelo u Znanstvenoj knjižnici“ bila je treći i završni dio programa u prostoru Znanstvene knjižnice u ulici Cvijete Zuzorić 4 gdje se na tri kata prostire izložba o Ivanu Gunduliću, a osim njegove biografije i bogatog stvaralaštva, izložena su djela “Porod od tmine”, “Zrak od svjetlosti”, “Dubravka” i “Osman”. Izložbu su realizirali Matija Nenadić i Vlaho Bazdan.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA