31.8 C
Dubrovnik
Utorak, 16 srpnja, 2024
NaslovnicaVijestiCRTICA IZ POVIJESTI Evo kako je Republika riješila problem skupih lijekova

CRTICA IZ POVIJESTI Evo kako je Republika riješila problem skupih lijekova

Na današnji dan, 3. ožujka 1399. godine, u državnu službu primljen je speciarius Jacobus Cambli de Bononia. Ovom je ljekarniku, koji je došao u Dubrovnik iz Bolonje, vlada iako nije odobrila državnu plaću, dala je stan i dućan, u kojem je trgovao lijekovima, donosi Gradoplov.

Ljekarnici koji tijekom 15. stoljeća žive i rade u Dubrovniku po svom društvenom položaju i ugledu bili su izjednačeni s kirurzima i nastavnici­ma škole, poštovani i cijenjeni kao vrsni stručnjaci u svojoj profesiji. Mnogobrojne su odluke, propisi i odredbe vlade kojima se regulira ljekarništvo i rad ljekarnika u Dubrovniku u 15. stoljeću. Vodila se briga o tome da ljekarne moraju biti dobro opskrbljene lijekovima, da lijekovi moraju biti kvalitetni i da se moraju prodavati po umjerenim, već unaprijed određenim cijenama.

Odlukom da ljekarnik ne smije bolesniku uskratiti lijek izbjegnuta je mogućnost da se rijetki i skupi lijekovi ne daju siromašnom sloju pučanstva, odnosno da ne budu rezervirani samo za imućne građane i bogatu vlastelu. Rad ljekarnika nadzirali su liječnici. Međutim, liječnicima je bilo zabranjeno držati lijekove, tj. apoteku.

Naziv apoteka, skladište, uvjetovan je na­činom pripremanja i dobijanja lijekova. Naime, lijekovi i otrovi izra­đivali su se uglavnom od bilja. Ono se bralo, sušilo, usitnjavalo, kuhalo, miješalo s mastima, u ulju, s alkoholom, ili se, pak, pravilo kao suhi čaj koji je bolesnik poslije sam kuhao, kako su mu ljekarnici ili liječnici odredili i preporučili. Ljekarnici su se zbog toga redovito obavezivali da će praviti pouzdane i dobre praškove, sirupe, meleme, masti, elektuarije, obloge itd.

Za sve ovo je bila potrebna prostorija u kojoj su radili ljekarnički pomoćnici, pod nadzorom liječnika i prostorije gdje su se već pripremljeni lijekovi prodavali. U arhivskim dokumentima nema većih pritužbi na rad i organizaciju ljekarničke službe, pa se i iz toga može zaključiti da je ona vrlo dobro razvijena. Ljekarnici su svoja saznanja stjecali dijelom školovanjem, a dije­lom praksom. Kako je vidljivo iz ondašnjih dokumenata, svi su morali vladati latinskim, talijanskim i hrvatskim jezikom. U naredbama vlade, u molbama, ugovorima, sporazumima, tužbama, oporukama i u drugim spi­sima nazivaju ih: speciarius, aromatarius, apothecarius i, vrlo rijetko, confector.

Više o događanjima na današnji dan kroz dubrovačku povijest saznajte ovdje.

Izvor: Gradoplov, FOTO: Ilustracija

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA