Vlada Republike Hrvatske u novom je paketu antiinflacijskih mjera predvidjela i povećanje paušalnog poreza za privatne iznajmljivače čiji će minimum za područja prve kategorije indeksa turističke razvijenosti iznositi 150 eura godišnje po krevetu. U Dubrovačko neretvanskoj županiji u tu zonu pripadaju gotovo sve jedinice lokalne samouprave od Konavala do pola Pelješca i Korčule, a u drugu gotovo sve ostale općine izuzev nekoliko u Dolini Neretve. Odluke su izazvale nezadovoljstvo među udrugama iznajmljivača koje tvrde da država ponovno najveći teret prebacuje na njih dok forsira hotele i ne kažnjava iznajmljivanje na crno.
Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače oštro je osudila ove najavljene mjere, smatraju kako je to „bahat i bezobrazan potez kojeg donose neznalice“, a Hrvatska udruga obiteljskog smještaja na prijedlog povećanja donje granice paušalnog poreza za iznajmljivače u 1. i 2. skupini razvijenosti kažu kako je nužno sagledati stvarne posljedice takve odluke na obiteljski smještaj, posebno u aktualnim tržišnim okolnostima:
– Obiteljski smještaj već duže vrijeme posluje pod pritiskom rasta troškova – od režija, održavanja i čišćenja do ulaganja u kvalitetu i prilagodbe sve strožim zakonskim okvirima. Istovremeno, veliki broj domaćina nije povećavao cijene smještaja u mjeri u kojoj su rasli troškovi, upravo kako bi ostali konkurentni na tržištu.
Posebno zabrinjava što se ponovno stvara dojam da se mali iznajmljivači promatraju isključivo kroz fiskalni aspekt, a zanemaruje se činjenica da obiteljski smještaj u Hrvatskoj čini važan dio ukupne turističke ponude i značajno doprinosi lokalnom gospodarstvu, posebice u destinacijama koje nemaju snažnu hotelsku infrastrukturu – kaže Ante Glavaš, dopredsjednik HUOS-a. – Smatramo da svaka izmjena poreznog opterećenja mora biti donesena uz ozbiljan dijalog sa sektorom, jasne analize učinaka i dovoljno vremena za prilagodbu. Potrebno je voditi računa o razlikama među destinacijama, sezonalnosti poslovanja te činjenici da nisu svi iznajmljivači u istoj tržišnoj poziciji.
HUOS kontinuirano zagovara uređen sustav, borbu protiv neregistriranog rada i jasna pravila za sve sudionike tržišta, ali jednako tako smatramo da legalni i odgovorni domaćini ne smiju biti dovedeni u situaciju dodatne nesigurnosti i financijskog pritiska – navodi dopredsjednik HUOS-a Ante Glavaš.
Vladine mjere o turističkim paušalima koje bi uskoro trebale biti detaljno objavljene trebale bi stupiti na snagu početkom 2027. godine, a o njima posebne odluke donose jedinice lokalne samouprave. Kad je Dubrovnik u pitanju povećani paušalni porez po osnovnom krevetu ovim će mjerama sigurno poskupjeti u trećoj gradskoj zoni, prigradskim naseljima gdje porez sada iznosi minimalnih 100 eura po krevetu godišnje, a hoće li Gradsko vijeće ići s više od 250 eura paušala koliko sada iznosi u prvoj zoni, u povijesnoj jezgri, ili više od 150 eura po krevetu koliki je paušal sada na užem gradskom području ostaje vidjeti. Svakako će novim minimumom paušalnog poreza biti najviše pogođeni turistički manje razvijeni dijelovi Grada, ali i cijele obale općenito. Grad Dubrovnik je podijelio područje zona visine paušala po ulicama i naseljima, pa će točan iznos ovisiti o adresi objekta i odlukama Gradskog vijeća. Uže područje grada, napose povijesna jezgra ima najdulju turističku sezonu pa će popunjenost ‘pokriti’ još 50 eura poreza više, no biti mali iznajmljivač u Konavlima, na Pelješcu, ili otocima gdje je sezona ograničena na dva ljetna mjeseca sada će biti još teže.
