30.8 C
Dubrovnik
Ponedjeljak, 22 srpnja, 2024
NaslovnicaPolitikaBorbena Korčulanka, kandidatkinja za dožupanicu: ljudi vide da smo konkretni, iskreni i...

Borbena Korčulanka, kandidatkinja za dožupanicu: ljudi vide da smo konkretni, iskreni i solidarni

Igra Šain Kovačević, diplomirana pravnica s Korčule i članica Izvršnog odbora Nove ljevice, kandidatkinja je koalicije njene stranke, te stranaka Možemo i Srđ je Grad za zamjenicu župana dubrovačko-neretvanskog. Izlazi na lokalne izbore 16. svibnja zadovoljna dosadašnjom kampanjom, pa iako kaže kako se ne osvrće pretjerano na ankete koje su im blagonaklone, poručuje kako će Županijska skupština dobiti s njima ljude koji će se srčano boriti za svaki dio naše Županije podjednako.

Kada je došlo do Vašeg prvog susreta sa srđevcima i što Vas je u toj grupaciji ljudi najviše zaintrigiralo u smislu da se odlučite na zajednički izlazak na lokalne izbore i da pristanete biti kandidatkinjom za dožupanicu?

Sa srđevcima smo se upoznali prije nešto više od godinu dana, kada Srđ je Grada kao politička stranka još nije postojao, a lokalni su izbori bili daleko. Razgovarali smo o ideji da pokušamo okupiti ljude iz cijele županije koji su u svojim sredinama angažirani ili to žele biti, a kako bismo povezivanjem na lokalnoj razini stvorili uvjete za promjene.  Mislim da od tada nikad nije prošlo više od 10 dana bez da se čujemo ili vidimo. U ovom kratkom vremenu izgradili smo zaista čvrsto prijateljstvo, na čemu se i temelji cijeli naš angažman. Upravo zbog toga ni u jednom trenu nije bilo mjesta dvojbi o izlasku na izbore i mojoj kandidaturi.

Po prirodi sam optimista, zato i jesam oduvijek društveno angažirana i mislim da se radom sve može postići. To su samo neke od vrijednosti koje dijelimo. Vjerujem da zajedno s ljudima koji su dokazali da je u borbi za zajedničko dobro pobjeda moguća, zaista možemo sve. 

Koje su to vrijednosti i interesi koje dijelite, koji su zajednički  ciljevi pred vama?

Naši su susreti zabavni, ali i puni oštrih i glasnih rasprava, ne razmišljamo svi isto i mislim da je to dobro. Svih nas povezuje želja da djelujemo u općem interesu. Svjesni smo da kao pojedinci možemo svi doprinijeti, ali i da promjene možemo postići samo ako djelujemo zajedno, zajedništvo i solidarnost temelj su našeg angažmana.

Ovi su lokalni izbori samo početak. Pred nama je težak zadatak. Politika i političke stranke danas u Hrvatskoj imaju izrazito negativnu konotaciju,  a građani ne vjeruju da oni koji su izabrani na izborima djeluju u općem interesu i to je općeprihvaćeno. Mi to želimo promijeniti. Neprihvatljivo je da se iz središnjica velikih stranaka šalju poruke što građanima treba. Želimo građane potaknuti na sudjelovanje u kreiranje politika, da građani sami kažu što im treba. Svjesni smo da to neće biti lako, ali nama se ne žuri.

Vi ste članica izvršnog odbora Nove ljevice, prije ste bila članica SDP-a, što Vas je odbilo od politike SDP-a i privuklo Novoj ljevici?

Dugo sam čekala da SDP pokrene nekakve društvene promjene. Danas znam da sam bila u zabludi. SDP je bježao od ljevičarskih ideja kad god su to smatrali praktičnim, izdali su sve koji nastoje živjeti od vlastitoga rada i nisu učinili ništa da nas zaštite od najgore vrste izrabljivačkog kapitalizma koji vlada u Hrvatskoj. Na koncu su se, unatoč dobrim ljudima koji su još u SDP-u, prepustili u potpunosti ideološkim vrludanjima.  Stranka bez ideologije je ništa, jednako kao i čovjek bez ideja, bez obzira da li se ja s njima slažem ili ne. Zato sam se i učlanila u Novu ljevicu odmah po osnivanju 2016. jer su  jasno istaknuli svoje ideje i ciljeve koji uključuju dostojanstven život i socijalnu sigurnost hrvatskih građana i očuvanje javnih prostora i resursa.

Što bi za vas bio uspjeh vaše koalicije na predstojećim lokalnim izborima i kako je, po regionalnoj zastupljenosti složena lista za Županijsku skupštinu?

Iako ima istine u tome da svi mi u DNŽ-u imamo iste ili slične probleme, to je ipak floskula.  Kao što netko iz Zagreba ne zna naše probleme u Korčuli, tako ni ja, nažalost, nisam znala za veliki dio konkretnih problema, primjerice, Opuzena. U tom dijelu mogu reći da smo već uspjeli. Lokalno povezivanje temelj je za pozitivne promjene, a naša je lista za Županijsku skupštinu  i složena tako da su ravnomjerno zastupljeni svi dijelovi Županije. I to nije samo formalno – zajedno smo radili na programu, razmjenjujući iskustva i uzimajući u obzir specifičnosti svih dijelova županije.

Za mene bi najveći uspjeh koalicije bio da neovisno o izbornom rezultatu nastavimo raditi istim entuzijazmom i intezitetom i da budemo poticaj ljudima da nam se priključe. 

Ankete su vam dosad blagonaklone, s kakvom kampanjom nastavljate, što ćete isticati kao osnovne zadaće koje bi se trebale rješavati da naša županija bolje profunkcionira ili na drugi način, kvalitetniji za naše žitelje?

Na ankete se ne obazirem previše. Jasno je da ulazimo u Županijsku skupštinu i da ćemo neovisno  o broju mandata koje osvojimo biti glas cijele županije – neka se svi pripreme na četiri borbene godine. 

Kampanja nam odlično ide, ljudi vide da smo solidarni, iskreni i konkretni i tako ćemo i nastaviti.

Veći dio programa već smo predstavili. Velikim dijelom nam je u fokusu gospodarenje otpadom, s posebnim naglaskom na probleme koji nam slijede, s obzirom na to da je ovo pitanje u našoj županiji u potpunosti zanemareno. 

Cjelokupno gospodarstvo naše županije orijentirano je na  turizam, stoga on mora biti pokretač razvoja, a ne uništivač prostora. Moramo uvesti red na pomorskom dobru i koncesijama kako bismo očuvali obalu kao naš najvrjedniji resurs. U tom smislu nam je obaveza baviti se i prostornim planiranjem, i to na način da zadnju riječ mora imati lokalna zajednica. Odabir projekta, njegove lokacije i odabir investitora mora biti utemeljen na dugoročnim interesima lokalne zajednice. A kod nas, nažalost, stvari gotovo u pravilu funkcioniraju po principu da se prilagođava interesima investitora koji baci oko na bilo koju atraktivnu lokaciju. Investicije moramo podržavati, ali pod uvjetima javnog interesa.

Istovremeno nam je ova kriza pokazala koliko je monokultura turizma loša i iskreno se nadam da smo osvijestili važnost razvoja ostalih djelatnosti. Mi nemamo djelatnosti koje bi solidarno sada potpomogle onima koji su se našli u problemima.

Moramo skinuti negativne konotacije sa Zadruga i poticati njihovo osnivanje jer one mogu biti generator razvoja. Danas se u svijetu ljudi udružuju u poljoprivredne, radničke, ribarske, obrtničke i dr. zadruge jer zadružno poslovanje ima određene prednosti, kao što su stvaranje dodane vrijednosti za zajednicu, poboljšanje kvalitete života, stvaraju se bolja radna mjesta i podiže životni standard i na koncu bolje i učinkovitije se odupire krizama od ostalih poslovnih modela.

Poslovni modeli poput zadruga koje se temelje na solidarnosti, gdje radnici dijele profit, doprinose većoj ulozi lokalnog stanovništva u odlučivanju i razvoju zajednice, u protivnom ćemo zauvijek ostati  pasivni promatrači stranih investitota i jeftina radna snaga.  

Županija mora staviti u fokus na dugoročne interese svojih građana i tek će tada imati smisla.

Kao otočka bolje osjećate nedaće života na našim otocima, što ljude u tim izoliranim sredinama najviše muči i koliko otoci mogu funkcionirati kao samodostatne zajednice sada?

Otoci možda jesu izolirane sredine, ali su istovremeno vrlo specifične, otvorene i životopisne sredine koje bi mogle funkcionirati kao samodostatne zajednice da ima razumijevanja od strane politike. Naši problemi su zdravstvena skrb, stručna pomoć djeci s posebnim potrebama, nedostatak kadrova u zdravstvu, školstvu, kulturi, komunalni vezovi, previsoka cijena stanova za mlade, gospodarenje otpadom, mrtvilo koje uslijedi nakon turističke sezone i nedostatak sadržaja, ne samo za mlade, već za sve generacije.

Vratila sam se živjeti na otok jer otok volim. Županije i općine moraju svoje politike prilagoditi specifičnostima otoka i otočana sa ciljem očuvanja otočkog identiteta.

Naše probleme rješavaju pokušavajući smanjiti razliku između otoka i kopna, kao da je otok nešto loše, pokušavajući nas učiniti manje otocima i otočanima. Umjesto da se ulaže u otočku samodostatnost i potiče razvoj pomorstva, na otocima su kapitalne investicije ogromne količine asfalta i betona, što dovoljno govori o razumijevanju lokalne politike u otočki identitet.

Kako postići ravnomjerniji razvoj županije?

Sada se čini da Županija ne služi ničemu osim interesima velikih  stranaka i  po toj se vertikali ulaže novac i razvijaju projekti umjesto da se uvaže specifičnosti različitih dijelova županije i u skladu s time postave prioriteti. Za početak bi to bilo sasvim dovoljno.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA