Na današnji dan prije 10 godina Gradsko vijeće Grada Dubrovnika velikom je većinom glasova izglasalo zloglasni UPU o Srđu – prisjetili su se srđevci čiji tekst prenosimo u cijelosti.
Bio je to odgovor „mainstream” politike i političara na rezultate prvoga lokalnog referenduma koji je na zahtjev građana bio održan u Dubrovniku tri mjeseca ranije (28. travnja 2013.), a na kojem je 10.051 građana i građanki Dubrovnika reklo jasno NE nekretninskom projektu na Srđu.
Taj referendum, na koji svi građani Dubrovnika mogu biti samo ponosni, rezultat je višegodišnjega rada aktivista građanske inicijative Srđ je naš koju su sačinjavale lokalne udruge Baština, Domovina, Udruga mladih Orlando, Art radionica Lazareti, Kinookus, Čovjek na zemlji, Udruga Grad, Eko-omblići te nacionalne organizacije Zelena akcija, Pravo na Grad i GONG. Podršku Inicijativi pružala su i strukovna udruženja Društvo arhitekata Dubrovnik (DAD) i Udruga hrvatskih arhitekata (UHA).
Taj utorak, 30. srpnja 2013. godine, označio je premijerni nastup tzv. golf koalicije koja je eufemistički nazvana „Dubrovački dogovor“, a koju su sačinjavali tadašnji gradski vijećnici HDZ-a, SDP-a, HNS-a, HSS-a, HSP-a, DUSTRA-e i liste Pera Vićana. Bila je to nakaradna „ad hoc“ koalicija sklopljena upravo radi guranja ovog megalomanskog nekretninskog projekta na Srđu. I pred samu smo tu dramatičnu sjednicu bili svjesni da je izgledno da postoji volja da se predloženi urbanistički plan ipak usvoji i na taj način izigra javni interes, izvrši nasilje nad voljom birača i pogoduje investitoru. Ipak smo se na sjednici borili argumentima i brojnim predloženim amandmanima, a uz hrabru podršku građana koji su pred gradskom vijećnicom prosvjedovali uz kordon policije.
Puni naziv dokumenta usvojenoga uz povike prosvjednika je Urbanistički plan uređenja „Športsko-rekreacijski centar s golfskim igralištem i turističkim naseljem Bosanka – sjever i Bosanka – jug”, a izradila ga je tvrtka URBOS d.o.o. iz Splita za obuhvat od 359 hektara. Zamislimo samo da se ostvarila namjera da se na Srđu izgradi 300.000 m2 vila i apartmana dostatnih za 20.000 novih kreveta u njima! Koliki bi to pritisak stvaralo na ionako zagušenu gradsku infrastrukturu, živote građana i funkcioniranje grada? Za grad bi zasigurno nastupile mnoge neizravne štete: od utjecaja na način života, degradiranja Dubrovnika kao kulturne destinacije, apsolutnoga kolapsa postojeće infrastrukture, a da ne spominjemo ogromne materijalne koristi koje bi investitor stekao špekulacijama zemljištem.
Toj koaliciji i gaženju javnoga interesa u Gradskoj su se vijećnici od 2013. godine do danas nastavili suprotstavljati vijećnici najprije nezavisne liste, a potom stranke Srđ je Grad koji su se u lipnju 2020. godine uspjeli izboriti za raskid koncesijskoga ugovora tvrtke Razvoj golf nad tvrđavom Imperijal. Tome se pridružila i pobjeda izvojevana pred međunarodnim arbitražnim sudištem u Washingtonu u svibnju ove godine; investitor je izgubio spor kojim je našu državu tužio za odštetu od 500 milijuna eura radi navodnoga otežavanja realizacije ove investicije.
Građanke i građani okupljeni u inicijativu Srđ je naš, kao i vijećnici liste Srđ je Grad, već se godinama na raznim poljima svojom upornošću, predanošću i dosljednošću bore protiv ovog projekta apartmanizacije. Sve dosadašnje političke i pravne pobjede trebale bi zapravo voditi prema ukidanju dokumenata koji omogućuju ovaj projekt na platou Srđa. Možemo stoga slobodno reći kako je „Dubrovački dogovor“ (koji bi mnogi željeli zaboraviti) i dalje na snazi dok je god obuhvat golfa ( „športsko-rekreacijskog centra“) u županijskome planu i u GUP-u, dok je sramotni UPU i dalje na snazi, jednako kao i Studija utjecaja na okoliš (lokacijsku je dozvolu 2017. ukinuo Upravni sud u Splitu). Vjerovat ćemo da je „Dubrovački dogovor“ mrtav tek kada svi ovi dokumenti budu pravomoćno ukinuti/izmijenjeni.
Ne budimo naivni i ne vjerujmo kako se na Srđu, ali i u mnogim sličnim projektima u našoj domovini, radi o nekom razvoju – to je pravo parazitiranje na lokalnoj infrastrukturi, na privlačnosti lokacije i na rasprodaji zajedničkih prirodnih resursa – stoji na fb stranici strane “Srđ je Grad”.
