Dubrovnik je grad na moru, živi s morem i moramo ga ponovo koristiti za transport onako kako su ga koristili i stari Dubrovčani. Preusmjeravanjem dijela gostiju na morski prijevoz smanjile bi se izrazite prometne gužve koje redovito opterećuju Dubrovnik i okolicu u vrhuncu sezone. Vođena ovom idejom, Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Dubrovnik, odnosno Strukovna grupa putničkih agencija pri HGK Dubrovnik ponovo je aktualizirala svoju staru inicijativu kojom predlažu uvođenje sezonskog odobrenja za pristajanje transfer brodica duž dubrovačke obale.
Inicijativa, kojom se traži omogućavanje ukrcaja i iskrcaja putnika ispred dubrovačkih hotela i plaža, odnosno svugdje gdje postoje mulovi, pristaništa, manje operativne obale, lukobrani, postoji već odavno, a sve u cilju rasterećenja dubrovačkih prometnica. Sada je upućena Gradu Dubrovniku na razmatranje sve uz podršku Turističke zajednice Grada Dubrovnika, potvrdio je predsjednik Strukovne grupe putničkih agencija Daniel Marušić.
-Mi smo jedini grad koji je na moru, a koji nema u funkciji popratne male lukobrane koje je izgradila još Austro Ugarska i bivše Jugoslavije koji su se nekad koristili za takve ukrcaje i iskrcaje, a danas je to administrativno zabranjeno zbog sigurnosti. Svjedoci smo danas da bilo koja destinacija koja je na moru ima mogućnost ukrcaja i iskrcaja kod objekata koji imaju neku vrstu mula, lukobrana i slično. Naravno, treba poštivati sigurnosna pravila i uvjete i to ne bi trebao raditi baš svatko, ali mi želimo naglasiti da je to krajnje nužno i potrebno, a na kraju i dubrovački tradicionalno, da je Dubrovnik grad na moru i da more mora koristiti za transport. Da ne forsiramo samo asfalt – ističe Daniel Marušić.
– Sve manje ljudi želi voziti po Dubrovniku jer su nam ceste opasne, uske, zagađene i zakrčene, a na kraju i gosti nam se čude. Borave u hotelu koji je na moru, a ne možete ih povesti na izlet brodom ispred hotela, već ga morate voziti autom u Gruž ili Lapad na brod, i na povratku ponovo autom u hotel iz kojega vidi i hotelski mul koji se ne koristi. To je jedan od naših apsurda – govori Marušić.
-Ovo je stara ideja i inicijativa koju smo sa sastanka Strukovne grupe uputili prema Gradu Dubrovniku da se pokuša naći neko rješenje za pristaništa na gradskom području gdje je najveća koncentracija prometa i najveći problem. Znamo da je obalni pojas u nadležnosti Županije i države, ali želimo da Grad preuzme ovu inicijativu da se nešto pokrene i napravi jer ne razumijemo kako mogu drugi gradovi to imati, a mi ne možemo? Uvala Lapad, Hotel President, Palace, Villa Dubrovnik, Excelsior, Mandrač, Copacabana, nadamo se jednoga dana i Belvedere, sva ta pristaništa ljudi već privatno koriste, ali je njihovo komercijalno korištenje zabranjeno. Zalažemo se za maksimalnu sigurnost, ali ne želimo da se na prijevoz morem u Dubrovniku zauvijek zaboravi. Dubrovnik je grad na moru, živi s morem i moramo to vratiti, onako kako su stari Dubrovčani koristili more za transport, za svih, ne samo za turiste nego i za domaće ljude. Ako bi postojala neka linija da se ljudi mogu ukrcati na brod pa iz Lapada brodicom doći u Grad, kada bi se nešto sustavno napravilo i lijepo reguliralo prema svjetskim i visokim standardima, vjerujem da bi se pojavili kandidati, prijevoznici brodari koji bi preuzeli taj posao, a nama putničkim agencijama to bi znatno olakšalo posao. Ne bismo trebali goste tramakavat’ kroz grad da bi ih ukrcali na neki brodić nego bi ih u brod ukrcali direktno ispred hotela i izbjegli gužvu i prometnu zagušenost te malo rasteretili prometnice. Neka je rasterećenje i dva posto pa smo nešto napravili. Deseci kombija i taksija svako jutro preuzimaju izletnike iz Hotela Palace i President i voze ih u Gruž, i isto tako vraćaju. To su samo dva velika hotela, a što će biti kada se otvore Argentina i Petka i kada se na postojeće hotele doda sve planirano? To će biti ogroman broj vozila na cesti samo da bi gosti otišli na jedan izlet brodom, a hotel im je na moru – govori Marušić.
Predloženi model predviđa izdavanje sezonskih odobrenja za šire područje Dubrovnika, a ističu se njegova prometne i ekološke prednosti jer morski transferi nude bržu i gostima privlačnu alternativu klasičnom cestovnom prijevozu.
Druge vodeće hrvatske destinacije, poput Splita i Hvara, već godinama uspješno primjenjuju slične modele pomorskog prijevoza zbog čega Strukovna grupa agencija traži da mjerodavne vlasti, lučke uprave i kapetanije osiguraju administrativne uvjete za realizaciju ove inicijative već za nadolazeću turističku sezonu.
