Evo što je zaključeno na okruglom stolu o Prevlaci održanom u Herceg Novom

S okruglog stola održanog danas u organizaciji Vijeća nevladinih organizacija Boke kotorske, u suradnji s hercegnovskim Udruženjem boraca NOR-a, na temu „Prevlaka – pitanje suvereniteta Crne Gore i Boke kotorske“, upućena je poruka da se pitanje rta Oštro i Prevlake ne smije promatrati kao usputna prepreka na putu prema Europskoj uniji, već kao prvorazredno državno pitanje, navodi portal rthn.co.me.

U ime domaćina i pokrovitelja skupa, sudionike je pozdravio zamjenik predsjednika Općine Herceg Novi Ivan Otović. Istaknuo je kako je iznimno važno da se upravo u Herceg Novom raspravlja o ovom pitanju koje, prema njegovim riječima, prije svega predstavlja političko pitanje sposobno oblikovati budućnost ne samo te općine nego i cijele Crne Gore.

„Pitanje granica temelj je države i oko njega se mora postići nacionalni konsenzus“, poručio je Otović.

Prema njegovim riječima, aktualni položaj Crne Gore mnogi pokušavaju iskoristiti za političke pritiske, zbog čega je potrebno pokazati državničku odgovornost i mudrost. Zaključio je kako pitanje Prevlake ne bi smjelo biti tema koju promovira samo jedna politička opcija, već pitanje od šireg društvenog i nacionalnog značaja.

Predsjednik Vijeća NVO Boke, Mašan Ercegović, kazao je kako je skup iniciran „kao odgovor na imperativne zahtjeve Republike Hrvatske koji su se intenzivirali nakon davanja suglasnosti na zatvaranje poglavlja 31 krajem 2024. godine“.

Prema njegovim riječima, riječ je o zahtjevima koji se odnose na strateška pitanja državne granice i teritorija, a koji su, kako je istaknuo, posebno opterećujući za stanovnike Boke kotorske. Ercegović je izrazio zabrinutost zbog, kako je naveo, „netransparentnih“ pregovora koji se odvijaju „ispod radara“ javnosti, dok se u medijima istodobno plasiraju informacije o njihovom navodno pozitivnom tijeku, što, smatra, može upućivati na moguće kompromise na štetu državnog integriteta.

Dodao je kako pitanje statusa rta Oštro i razgraničenja na poluotoku Prevlaka predstavlja jedno od najvažnijih aktualnih političkih pitanja državnog značaja u Crnoj Gori.

„Polazeći od tih stavova, smatramo da pitanje statusa rta Oštro i razgraničenja na poluotoku Prevlaka nije kratkoročno pitanje u kontekstu pristupanja Europskoj uniji, već državno pitanje od povijesnog značaja“, zaključio je Ercegović.

Profesor dr. Žarko Leković u svom se izlaganju osvrnuo na stratešku važnost poluotoka Prevlake iz perspektive Hrvatske i Crne Gore, odnosno na prava dviju država na teritorijalni integritet te potrebu za nesmetanim pristupom otvorenom moru.

„Za Crnu Goru ovo je pitanje slobode plovidbe i ekonomske sigurnosti“, rekao je Leković.

U nastavku skupa, profesor dr. Milan Milanović fokus svog izlaganja stavio je na Daytonski sporazum i pregovore koji su uslijedili neposredno nakon njegova potpisivanja, a o kojima se, kako je naveo, u javnosti vrlo malo govori. Prema njegovim riječima, pregovori o Prevlaci i razmjeni teritorija 1996. godine predstavljali su pokušaj da se Daytonski principi zaokruže kroz izravne teritorijalne kompenzacije. Srž tih razgovora, istaknuo je, bio je neformalizirani sporazum o načelima razmjene teritorija koji je predviđao tri strateška pravca.

Prvi se odnosio na ustupanje dijelova zaleđa Dubrovnika iz sastava Federacije BiH i Republike Srpske Republici Hrvatskoj. Drugi je predviđao omogućavanje izlaza Republike Srpske na more kroz dogovoreni teritorijalni pojas koji bi ustupila Hrvatska. Treći element odnosio se na razmjenu teritorija Prevlake, odnosno područja rta Oštro, između Republike Srpske i Crne Gore, uz suglasnost Bosne i Hercegovine. Prema Milanoviću, Slobodan Milošević zagovarao je takvu razmjenu kao „logično i obostrano korisno rješenje“, dok je Franjo Tuđman bio usmjeren na demilitarizaciju i slobodu plovidbe, uz otvorenost za daljnje razgovore o mogućim teritorijalnim korekcijama.

„U konkretnom slučaju, čak i dogovorena razmjena teritorija, kao izgledno i za sve strane prihvatljivo rješenje, propada kada glavna sila od toga odustane. Strateško rješenje iz Daytona 1995. zamijenjeno je privremenim Protokolom Savezne Republike Jugoslavije i Hrvatske o privremenom režimu uz južnu granicu iz 2002. godine“, zaključio je Milanović.

Milanović je naveo kako je Prevlaka, odnosno rt Oštro, i u Daytonskom sporazumu i u kasnijim dokumentima označena kao sporno područje.

Predstavnik Matice Boke, Drago Šerović, podsjetio je na aktivnosti koje su Općina Herceg Novi i ova nevladina organizacija vodile tijekom pregovora o Prevlaci 2002. godine, istaknuvši kako je lokalna zajednica inzistirala na uključivanju u proces kako se to pitanje ne bi rješavalo na štetu Boke i Crne Gore.

Dodao je i kako su, zahvaljujući Matici Boke, tadašnji članovi Savezne vlade došli u Herceg Novi kako bi lokalnoj zajednici podnijeli izvještaj o pitanju Prevlake.

Šerović je podsjetio kako su tada nadležni obavijestili predstavnike lokalne zajednice da je za sva neriješena pitanja s Republikom Hrvatskom zadužena Ekspertska komisija sastavljena od članova savezne administracije i Vlade Crne Gore.

Prema njegovim riječima, komisija je u vezi s Prevlakom održala dva sastanka s odgovarajućom komisijom Republike Hrvatske. Na prvom sastanku dogovorena su proceduralna pitanja i utvrđena dinamika rada, dok su na drugom svaka strana iznijela svoje prijedloge rješenja. Treći sastanak bio je planiran za kolovoz, kada je bilo predviđeno da obje strane dokumentiraju svoje prijedloge.

Šerović je istaknuo i da je 6. rujna u općini izrađena i distribuirana informacija o osnovama za rješavanje razgraničenja Savezne Republike Jugoslavije s Hrvatskom u zoni Prevlake, koja je sadržavala analizu dokumenata iz mletačkog i austro-ugarskog razdoblja, razdoblja Kraljevine Jugoslavije te Federativne Republike Jugoslavije. Izradi tog dokumenta, kako je naveo, značajno su doprinijeli članovi Matice Boke, među kojima su pukovnik Miroslav Telebak, dr. Ilija Pavlović i drugi stručnjaci.

Podsjetio je i da je Protokol iz prosinca 2002. godine uspostavio privremeni režim na tom području, uz jasno naglašavanje da se njime „ni na koji način ne prejudicira razgraničenje između dviju država“.

„Prevlaka ne može biti predmet trgovine“, poručio je Šerović.

Profesor međunarodnog prava Branko Rakić ocijenio je kako pitanje Prevlake nije riješeno Protokolom iz 2002. godine, već je njime uspostavljen privremeni režim koji ne prejudicira konačno razgraničenje između Crne Gore i Hrvatske. Govoreći o europskim integracijama, upozorio je kako članstvo u Europskoj uniji nije pravo koje se automatski ostvaruje ispunjavanjem uvjeta, budući da svaka država članica može blokirati prijem kandidata.

Rakić je istaknuo kako Protokol iz 2002. godine predstavlja privremeno rješenje koje ne prejudicira konačan ishod, te da bi se u slučaju ponovnog otvaranja pregovora o trajnom režimu trebalo vratiti na točku na kojoj su pregovori stali u trenutku uvođenja privremenog režima.

Sudionici okruglog stola jasno su naglasili kako zahtjevi Republike Hrvatske, prema njihovom tumačenju, ne predstavljaju dio reformi definiranih pristupnim pregovorima s Europskom unijom, već izražavaju autentičan državni interes susjedne države proizašao iz disolucije bivše SFRJ. Istaknuto je i kako bilateralni odnosi ne bi smjeli utjecati na status budućih članica Unije, uz pozivanje na ranije primjere poput spora oko Piranskog zaljeva između Hrvatske i Slovenije.

U zaključcima skupa sudionici su naglasili da su zaštita suvereniteta, teritorijalnog integriteta i državnog dostojanstva Crne Gore vrhovni prioritet svake vlasti, te da pitanje razgraničenja s Republikom Hrvatskom, uključujući status rta Oštro i Prevlake, predstavlja ključno državno i sigurnosno pitanje. Zaključeno je i da bi, u slučaju izostanka pravednog rješenja kroz bilateralne pregovore, trebalo zadržati postojeći privremeni režim, uz protivljenje prenošenju spora na međunarodnu arbitražu ili sudske instance.

Cjeloviti tekst pročitajte ovdje.