Danas se održava 10. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika na čijem dnevnom redu se nalazi 28. točaka. Gradski vijećnici tako će danas raspravljati o prvom rebalansu proračuna u ovoj godini, uvjetima ulaza, prometovanja i izlaza rent-a-car vozila iz Zone posebnog prometnog režima, osnivanju javne ustanove “Sklonište za nezbrinute životinje Dubrovnik”, o davanju suglasnosti za izmjenu Općih uvjeta isporuke komunalne usluge parkiranja na uređenim javnim površinama, prijedlogu dvaju zaključaka o prihvaćanju ponude i kupoprodaji nekretnina.
Sjednici je prisutno 18 vijećnika i utvrđen je kvorum.
Usvojen je zapisnik s prethodne sjednice.
Usvojene su predložene dopune Dnevnog reda kao i Dnevni red.
Izvješće Mandatnog odbora
Viktorija Knežević kazala je da je Mandatni odbor raspravljao o mirovanju vijećnika Antuna Boškovića i Ane Hrnić koje će zamijeniti Emilio Puljizević i Mladen Bečić.
Puljizević i Bečeić potom su položili vijećničke prisege.
Prijedlog Izmjena i dopuna proračuna Grada Dubrovnika za 2026. godinu
Ivan Maslać kazao je kako je Odbor za financije usvojio prijedlog rebalansa Proračuna.
Predsjednik Maro Potrebica obavijestio je kako će se pauza danas održati od 11 do 12:15 zbog svečane akademije u Kazalištu Marina Držića povodom obljetnice osnivanja SJP Grof.
Gradonačelnik Franković pojasnio je kako je riječ o tehničkom rebalansu proračuna zbog osnivanja dvaju novih upravnih tijela, ali i da se proračun povećava za nešto više od 5 milijuna eura odnosno s planiranog proračuna od 204.725.187 eura na proračun od 209.812.960 eura.
“Osim same reorganizacije gradske uprave i prilagodbe proračuna, osigurana su i dodatna sredstva od 900 tisuća eura zbog asfaltiranja. Želimo osigurati potrebna sredstva za asfaltiranje do rujna. Uže područje grada smo završili. U postupku smo izrade oborinske odvodnje od Ulice Iva Vojnovića preko parka na Montovjerni do Batale, gdje će se raditi i kružni tok. Treba istaknuti da smo osigurali sredstva koja su nedostajala za više projekata u okviru UO za izgradnju. Osigurana su i sredstva za UO za urbanizam, radi se o 100 tisuća eura. Osigurana su sredstva i za pravne poslove. Grad je izgubio dugogodišnji spor s tvrtkom Razvoj Golf. Grad je putem javnog natječaja zemljište prodao tvrtki Razvoj golf, nakon čega se na to zemljište uknjižila Republika Hrvatska, koja je to zemljište ponovno prodala tvrtki Razvoj Golf. Naša obveza je platiti iznos od 900 tisuća eura. Imali smo mogućnost ulaganja zahtjeva za reviziju postupka što smo i napravili. Zastupa nas odvjetnički ured Branimir Škurla i partneri. Ovaj spor smo nažalost izgubili. Iako imamo objektivne šanse da dobijemo u reviziji postupka. Vjerujem odvjetničkom društvu koje nas zastupa, ali presudu moramo izvršiti. Imamo još jedan pravni postupak koji je u tijeku, u iznosu od 800 tisuća eura. Znate da su spomenici kulture za vrijeme rata bili obloženi drvenom građom iz Luke Dubrovnik. No, za vrijeme rata je Luka izgorjela i izgorjela je drvena građa tvrtke Šipad, uvjereni smo da ćemo taj spor dobiti. Grad niti na jedan način nije mogao sačuvati tu drvenu građu, ali tih 800 tisuća eura je zaplijenjeno do kraja postupka i ona su na posebnom računu Fine i mi s tim sredstvima ne možemo raspolagati”, kazao je gradonačelnik te potom predstavio amandman proračuna koji se odnosi na 100 tisuća eura za potrebe sanacije tribina na stadionu u Lapadu.
Vijećnica Knežević kazala je se građane pita za kreiranje 1 posto proračuna putem participativnog budžetiranja dok se o svemu ostalom odlučuje bez pravog dijaloga s građanima.
“Mandat nije bjanko ček na četiri godine. Smatram da je potreban drugačiji odnos s građanima stoga participativno budžetiranje treba širiti na puno veći dio proračuna, a prije njegovog donošenja treba razgovarati s građanima. Proračuna nije bankomat za prioritete uskog kruga ljudi. Ljudi imaju pravo pitati, predlagati i odlučivati puno više nego što im se danas dopušta”, kazala je Knežević.
Franković je kazao kako u devet godina mandata nije niti jednom pomislio da je proračun bankomat gradonačelnika.
“Ne cvjetaju uvijek ruže. Imali smo i vrijeme korona krize. I u tim teškim vremenima i onim koji su financijski lakša, nikad nisam proračun smatrao bankomatom gradonačelnik, gradske uprave. Proračun je strateški dokument svih građana, a ovogodišnjim proračunom se financira izgradnja škole, doma za umirovljenike, cesta Kineski zid, oborinska odvodnja i sve to u jednoj kalendarskoj godini.Najteža stvar za mene osobno je priča da je Dubrovnik bogat grad. Rekao sam da je Dubrovnik financijski bogat grad po broju stanovnika, ali nije bogat po pitanju infrastrukture. Dubrovnik ima 40 tisuća stanovnika, ali 10 mjeseci godišnje ima i do 160 tisuća stanovnika. Dubrovnika je grad koji je svojim građanima u svemu dao prioritet, od Zone pa nadalje. Dubrovnik je grad u kojem postoje jasna pravila postupanja. U onom trenutku kad se prestanu slijediti pravila nastaje kaos – liberalizacija auto taksi tržišta, 9 tisuća taksi vozila… Na nama je da čuvamo i očuvamo ovaj Grad i nikad ne smijemo dopustiti da ekonomija pobijedi čovjeka. Više su mi puta govorili da moje mjere nemaju veze s logikom i životom. Nije bilo jednostavno smanjivati broj stolova u povijesnoj jezgri, zabraniti suvenirnice na otvorenom na Pilama i Trgu oružja, sve smo to ukinuli. Onaj koji voli voziti može raditi u Libertasu, ali ne mogu svi voziti taksi. Na Pilama kad je lani došla inspekcija cestovnog prometa nije bilo taksi vozila. Čega se svi boje ako rade pošteno? Inzistirao sam da se promijene pravila vezano uz agregatore i sad ide izmjena zakona. Najmanji problem je izbjegavanje plaćanja poreza agregatora”, kazao je Franković.
Potrebica je kazao da proračun nikad nisu shvaćali kao politički plijen.
“Kako se radi proračun, odozdo prema gore, svi gradski kotari su konzultirani. Niti jedna odluka ne ide bez javnog savjetovanja. Građani su u kampanji jasno imali naznačene projekte koje želimo realizirati do kojih smo došli anketama. Zona posebnog prometnog režima je upravo ono što su građani htjeli”, kazao je Potrebica.
Krsutlović je podsjetio kako projekt informativnih strata koje su odabrali stanovnici povijesne jezgre još uvijek nije realiziran.
Anita Bonačić Obradović pitala je ima li Grad Dubrovnik još sporova.
“Skidate 10 800 eura s protokola i informiranja a za pravne poslove. Moramo znati na što se to odnosi. Moramo znati što se odnosi na protoklo, a što na informiranje. Plan pripravnosti i upravljanje rizicima, 50 tisuća eura ide za održavanje zgrada, a 10 tisuća eura ide za intelektualne usluge, na što se to odnosi? Računalni programi gradske uprave iznos se diže na 150 tisuće eura. Nije jasno našto se to odnosi. Imamo novi projekt Akademija filma, koji će to osvarovci doći u Dubrovnik? Za to je izdvojeno 150 tisua eura. Hoće li ovo grad izdvajati jednokratno ili je riječ o dugoročnom projektu? Moželi li upravno odjel dostaviti pregled svih dodatnih radova po projektima? U prometu se dodali 50 tisuća eura za dokumentaciju i elaborate za optimizaciju prometa, za što je to točno? Konstantno se izdvaja isti iznos za pojedine projekte, pretpostavljam da se tu radi o parcitipativnom budžetiranju?”, pitala je.
“Svi pravni sporovi su dokumentirani, nema tajnosti. Grad Dubrovnik vodi više stotina pravnih sporova. Možemo i ovom sazivu dostaviti Excel tablicu svih sporova. Prije dvije godine smo izgubili dva spora, jedan za zemljište na kojem je izgrađen hotel Belvedere, riječ je bila o povratu nacionaliziranog zemljišta i Grad je taj spor izgubio. Što se tiče civilne zaštite, ovo Gradsko vijeće je usvojilo plan pripravnosti i time se obvezalo za izvršenje. Akademija Filma je projekt Sveučilišta u Dubrovniku na kojem smo zamoljeni da budemo partner. Smatrali smo da se radi o jako dobrom prijedlogu. Svaki projekt u kojem je Grad Dubrovnik partner mora biti troškovnički opravdan. Što se tiče informatike riječ i preraspodjeli. Intelektualne usluge odnose se na Prometni fakultet, zanima nas kako možemo dodatno poboljšati promet. Sve ostale intelektualne usluge,mi naručuje razne studije, recimo za EU projekt. Razgovarat ćemo s informatičkom tvrtkom koja nam radi program Transparentno da i to uključimo. Što se tiče Parka Grada radi se o zahtjevu konzervatora za rekonstrukcijom kamene plastike. Semafori Lapad govorili smo na proširenje i treću traku, a što je potrebno izmijeniti koridor. Što se tiče 60 tisuća eura, to je participativno budžetiranje”, odgovorio je gradonačelnik.
Potrebica je pojasnio tko su oscarovci koje će sudjelovati u projektu Filmske akademije. Istaknuo je kako nije riječ o glumcima već o mikserima zvuka, režiserima.
Vijećnica Petra Marčinko pozdravila je osposobljavanje pripadnika Civilne zaštite.
“U ovom proračunu nedostaje spojna cesta Vlaha Bukovca i Frana Supila. Situacija je ova prometnica ostaje nevidljiva u dokumentima. Je li ova cesta ucrtana u novi GUP u kojem obuhvatu i kojem profilu? Je li ishođena lokacijska dozvola i jesu li osigurana sredstva? Bilo je nekoliko primjera da vozilo Hitne nije moglo doći do ovog dijela grada, a prometnica je na nekim dijelovima statički u slabom stanju. Stanovnici sv. Jakova su me zamolili da postavim pitanje vezano uz kanalizaciju. Dio naselja oko crkve sv. Jakova ostaje nespojen na kanalizacijski sustav.”
“Ova cesta je jedan od strateških projekata Grada Dubrovnika. Projektant kada je predao projekt, tijekom proceduru ishođenja lokacijske dozvole, imao smo određene zahtjeve za izmjenom od strane građana. Projekt je predan na novo ishođenje lokacijske dozvole. Nakon toga krenut će se u postupak izvlaštenja i ishođenje građevinske dozvole. U tom trenutku ćete vidjeti i sam projekt u proračunu Grada Dubrovnika. Idemo korak po korak. Uvest ćemo zonu kružnu toka, odnosno jednosmjerno prometovanje u tim ulicama, a to će omogućiti i više parking mjesta i bolju dostupnost. što se tiče kanalizacije, projekt cijelog sustava Aglomeracije je nešto smo naslijedili i nismo imali dovoljno vremena za noveliranje projekt. Zadnji smo grad koji je dobio projekt Aglomeracije. Bili smo svjesni manjkavosti dokumentacije i da će Vodovod u nekim slučajevima morati ići u izgradnju dodatne kanalizacijske mreže. To nam je dogodilo u Orašcu. Sve one kuće koje nisu bile obuhvaćene projektom Aglomeracije bit će obuhvaćene sekundarnim projektom. Jedini kanalizacijski sustav koji je sv. Jakov imao bio oko hotela Belvedere, ostalo je sve bilo na septičkim jamama. Što se tiče GUP-a meni nitko ne vjeruje niti predsjednik gradskog vijeća. Prepustio sam ga stručnim službama jer sam mislio da je tako najbolje. Ja GUP nisam još uvijek vidio. Naš politički input bio je da maksimalno zaštitimo uže središte grada od Orsule i Kantafiga i da izvan ovog obuhvata proširimo grad – prema Pobrežju, Orašcu, Gornjim selima. Po prvi put su članovi gradskih kotareva sudjelovali u izradi GUP-a. Imat ćemo javno predstavljanje GUP-a i svi oni koji ne budu zadovoljni mogu iznijeti svoje mišljenje i stav i to će stručne službe obraditi. Najveći dokument koji je Gradsko vijeće u ovom sazivu usvojiti je GUP Grada Dubrovnika i prostorni plan, a ujedno će to biti i najveći izazov za ovo Gradsko vijeće. Ja kao gradonačelnik nisam želio znati sudbinu bilo koje čestice. Ne želim da nam se više događa “Neum” iznad kontaktne zone. To je dio grada s najgorom infrastrukturom. Tamo nema ništa osim pogleda. Cesta koja od Bajkersa ide u brdo je jedna od najgori u gradu. Izrađivačima smo rekli da želimo ono što struka misli da je najbolje za budućnost grada. Svaka politika mora o budućnosti grada na području Kantafiga do Orsula razmišljati na temelju konzervatorske podloge koja jasno propisuje što i gdje može, a što ne može”, kazao je gradonačelnik.
“Mi u modernoj hrvatskoj državi smo pali. Struka je kriva za nered, svaka kuća ima građevinsku dozvolu. Važno je da se politički stav pretoči u GUP. Grad koji se ne gradi i razvije je grad osuđen na propast. Strateški je bitno koje ćemo ceste napraviti, kojih profila prema Pobrežju, Gornjim selima, kako ćemo urediti javni gradski prijevoz do tih područja”, kazao je Potrebica.
“Godina je 2017. i poštovani gradonačelnik dolazi na vlast. Prošlo je devet godina. Ako imate oči pogledat ćete Ploče, Babin Kuk i što je tamo izraslo. Na vam je da promijenite odnos prema prostoru”, kazao je Krstulović.
“Jako dobro znate da se i do prije par godina gradilo prema prostorno-planskim dokumentima iz Jugoslavije. Ništa što se gradilo prema prostorno-planskim aktima usvojenima u ovih devet godina nije išlo na štetu prostora. Smanjili smo katnost, ukinuli smo onu štetu odredbu po kojoj se može platiti kazna za parking mjesta koja nedostaju, osim ako se radi o građevini koja nema kolni pristup. Moraju se graditi garaže. Ne možemo zaliječiti prostor u kojem se dogodila devastacija. Devastacija Ploča započela je u vrijeme bivše države i nastavila se u ovoj. To je prostor, a vidi se okom, kojim nije planiran. Za zaštitu tog prostora se sad bore oni kojma je đede tamo izgradio kuću. Napravilo smo se što možemo da zaštitimo prostor, to nam je omogućila upravo konzervatorska podloga po kojoj se svaki projekt treba izraditi HIA studija. Neki su kupovali, neku kupuju i dalje, ali njihove želje i njihovi milijuni su ništa, jer je iznad toga konzervatorska podloga koja propisuje gdje što može biti. Za prostor Babinog kuka, još 2000., je prostornim-planom taj prostor određen kao građevinski prostor. Grad Dubrovnik je u doba gradonačelnik Bogdanovića na Babinom kuku dodjeljivao zemlju za stambeno zbrinjavanje branitelja koji su potom ta zemljišta prodali”, kazao je.
“Komolac je kroz vrijeme pretvorio u servisnu zonu grada. Komolac je gradski kotar koji nema vrtić, koji domalo nije imao niti jedno dječje igralište. Drago mi je da gospar Bečić u Gradskom vijeću jer je bio protiv trase brze ceste koja je trebala dodatno to područje devastirati. Uskoro kreće gradnja vrtića, a nakon toga i uređenje ceste kojom će se ulaziti u servisnu zonu. Tamo se događa veliki komunalni nered. Došlo je vrijeme da se ta cesta uredi, da se označe dvije trake i da se viđe tamo ne parkiraju automobili”, odgovorio je gradonačelnik Franković na izaganje vijećnika Bečića o Komolcu.
Anitra Bonačić Obradović pitala je mogu li vijećnici vidjeti novi GUP prije javnog izlaganja, na što je odgovoreno da ne može.
“Mineri su pobjegli iz Bokeljske nakon što je policija došla napraviti očevid. Što je s moratorijem na gradnju, možemo li to napraviti. Mi dijelimo građevinske dozvole šakom i kapom, pa i za zgrade na pomorskom dobru, a najavljene su i nove zgrade”, kazala je.
“Sukladno zakonu nije moguće uvesti moratorij. Mi ne izdajemo građevinske dozvole šakom i kapom. U slučaju Bokeljske ulice, lokacijska dozvala je izdana 2015. godine. Vi znate, kad se izda lokacijska dozvala, građevinska dozvola je formalnost. Onog dana kad me kontaktirala gospođa iz Bokeljske ulice osobno sam prijavio gradnju, a potom smo i službeno zahtijevali da dođe građevinska inspekcija. Komunalno redarstvo je izlazilo na teren desetak putak, oni se nisu htjeli odazvati na očevida. Ni meni nije jasno kako je definirana granica pomorskog dobra. Županijski odjela i pročelnik Klaić jasno su rekli da se navedena parcela na nalazi u pomorskom dobru. Kako je to tako ja ne zna. Napravio sam svoj maksimum u ovom slučaju”, kazao je gradonačelnik.
Određena je pauza.
