Danas se održava 10. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika na čijem dnevnom redu se nalazi 28. točaka. Gradski vijećnici tako će danas raspravljati o prvom rebalansu proračuna u ovoj godini, uvjetima ulaza, prometovanja i izlaza rent-a-car vozila iz Zone posebnog prometnog režima, osnivanju javne ustanove “Sklonište za nezbrinute životinje Dubrovnik”, o davanju suglasnosti za izmjenu Općih uvjeta isporuke komunalne usluge parkiranja na uređenim javnim površinama, prijedlogu dvaju zaključaka o prihvaćanju ponude i kupoprodaji nekretnina.
Sjednici je prisutno 18 vijećnika i utvrđen je kvorum.
Usvojen je zapisnik s prethodne sjednice.
Usvojene su predložene dopune Dnevnog reda kao i Dnevni red.
Izvješće Mandatnog odbora
Viktorija Knežević kazala je da je Mandatni odbor raspravljao o mirovanju vijećnika Antuna Boškovića i Ane Hrnić koje će zamijeniti Emilio Puljizević i Mladen Bečić.
Puljizević i Bečić potom su položili vijećničke prisege.
Prijedlog Izmjena i dopuna proračuna Grada Dubrovnika za 2026. godinu
Ivan Maslać kazao je kako je Odbor za financije usvojio prijedlog rebalansa Proračuna.
Predsjednik Maro Potrebica obavijestio je kako će se pauza danas održati od 11 do 12:15 zbog svečane akademije u Kazalištu Marina Držića povodom obljetnice osnivanja SJP Grof.
Gradonačelnik Franković pojasnio je kako je riječ o tehničkom rebalansu proračuna zbog osnivanja dvaju novih upravnih tijela, ali i da se proračun povećava za nešto više od 5 milijuna eura odnosno s planiranog proračuna od 204.725.187 eura na proračun od 209.812.960 eura.
“Osim same reorganizacije gradske uprave i prilagodbe proračuna, osigurana su i dodatna sredstva od 900 tisuća eura zbog asfaltiranja. Želimo osigurati potrebna sredstva za asfaltiranje do rujna. Uže područje grada smo završili. U postupku smo izrade oborinske odvodnje od Ulice Iva Vojnovića preko parka na Montovjerni do Batale, gdje će se raditi i kružni tok. Treba istaknuti da smo osigurali sredstva koja su nedostajala za više projekata u okviru UO za izgradnju. Osigurana su i sredstva za UO za urbanizam, radi se o 100 tisuća eura. Osigurana su sredstva i za pravne poslove. Grad je izgubio dugogodišnji spor s tvrtkom Razvoj Golf. Grad je putem javnog natječaja zemljište prodao tvrtki Razvoj golf, nakon čega se na to zemljište uknjižila Republika Hrvatska, koja je to zemljište ponovno prodala tvrtki Razvoj Golf. Naša obveza je platiti iznos od 900 tisuća eura. Imali smo mogućnost ulaganja zahtjeva za reviziju postupka što smo i napravili. Zastupa nas odvjetnički ured Branimir Škurla i partneri. Ovaj spor smo nažalost izgubili. Iako imamo objektivne šanse da dobijemo u reviziji postupka. Vjerujem odvjetničkom društvu koje nas zastupa, ali presudu moramo izvršiti. Imamo još jedan pravni postupak koji je u tijeku, u iznosu od 800 tisuća eura. Znate da su spomenici kulture za vrijeme rata bili obloženi drvenom građom iz Luke Dubrovnik. No, za vrijeme rata je Luka izgorjela i izgorjela je drvena građa tvrtke Šipad, uvjereni smo da ćemo taj spor dobiti. Grad niti na jedan način nije mogao sačuvati tu drvenu građu, ali tih 800 tisuća eura je zaplijenjeno do kraja postupka i ona su na posebnom računu Fine i mi s tim sredstvima ne možemo raspolagati”, kazao je gradonačelnik te potom predstavio amandman proračuna koji se odnosi na 100 tisuća eura za potrebe sanacije tribina na stadionu u Lapadu.
Vijećnica Knežević kazala je se građane pita za kreiranje 1 posto proračuna putem participativnog budžetiranja dok se o svemu ostalom odlučuje bez pravog dijaloga s građanima.
“Mandat nije bjanko ček na četiri godine. Smatram da je potreban drugačiji odnos s građanima stoga participativno budžetiranje treba širiti na puno veći dio proračuna, a prije njegovog donošenja treba razgovarati s građanima. Proračuna nije bankomat za prioritete uskog kruga ljudi. Ljudi imaju pravo pitati, predlagati i odlučivati puno više nego što im se danas dopušta”, kazala je Knežević.
Franković je kazao kako u devet godina mandata nije niti jednom pomislio da je proračun bankomat gradonačelnika.
“Ne cvjetaju uvijek ruže. Imali smo i vrijeme korona krize. I u tim teškim vremenima i onim koji su financijski lakša, nikad nisam proračun smatrao bankomatom gradonačelnik, gradske uprave. Proračun je strateški dokument svih građana, a ovogodišnjim proračunom se financira izgradnja škole, doma za umirovljenike, cesta Kineski zid, oborinska odvodnja i sve to u jednoj kalendarskoj godini.Najteža stvar za mene osobno je priča da je Dubrovnik bogat grad. Rekao sam da je Dubrovnik financijski bogat grad po broju stanovnika, ali nije bogat po pitanju infrastrukture. Dubrovnik ima 40 tisuća stanovnika, ali 10 mjeseci godišnje ima i do 160 tisuća stanovnika. Dubrovnika je grad koji je svojim građanima u svemu dao prioritet, od Zone pa nadalje. Dubrovnik je grad u kojem postoje jasna pravila postupanja. U onom trenutku kad se prestanu slijediti pravila nastaje kaos – liberalizacija auto taksi tržišta, 9 tisuća taksi vozila… Na nama je da čuvamo i očuvamo ovaj Grad i nikad ne smijemo dopustiti da ekonomija pobijedi čovjeka. Više su mi puta govorili da moje mjere nemaju veze s logikom i životom. Nije bilo jednostavno smanjivati broj stolova u povijesnoj jezgri, zabraniti suvenirnice na otvorenom na Pilama i Trgu oružja, sve smo to ukinuli. Onaj koji voli voziti može raditi u Libertasu, ali ne mogu svi voziti taksi. Na Pilama kad je lani došla inspekcija cestovnog prometa nije bilo taksi vozila. Čega se svi boje ako rade pošteno? Inzistirao sam da se promijene pravila vezano uz agregatore i sad ide izmjena zakona. Najmanji problem je izbjegavanje plaćanja poreza agregatora”, kazao je Franković.
Potrebica je kazao da proračun nikad nisu shvaćali kao politički plijen.
“Kako se radi proračun, odozdo prema gore, svi gradski kotari su konzultirani. Niti jedna odluka ne ide bez javnog savjetovanja. Građani su u kampanji jasno imali naznačene projekte koje želimo realizirati do kojih smo došli anketama. Zona posebnog prometnog režima je upravo ono što su građani htjeli”, kazao je Potrebica.
Krstulović je podsjetio kako projekt informativnih strata koje su odabrali stanovnici povijesne jezgre još uvijek nije realiziran.
Anita Bonačić Obradović pitala je ima li Grad Dubrovnik još sporova.
“Skidate 10 800 eura s protokola i informiranja za pravne poslove. Moramo znati na što se to odnosi. Moramo znati što se odnosi na protokol, a što na informiranje. Plan pripravnosti i upravljanje rizicima, 50 tisuća eura ide za održavanje zgrada, a 10 tisuća eura ide za intelektualne usluge, na što se to odnosi? Računalni programi gradske uprave, iznos se diže na 150 tisuće eura. Nije jasno na što se to odnosi. Imamo novi projekt Akademija filma, koji će to dobitnici Oscara doći u Dubrovnik? Za to je izdvojeno 150 tisuća eura. Hoće li ovo grad izdvajati jednokratno ili je riječ o dugoročnom projektu? Može li li upravni odjel dostaviti pregled svih dodatnih radova po projektima? U prometu se dodali 50 tisuća eura za dokumentaciju i elaborate za optimizaciju prometa, za što je to točno? Konstantno se izdvaja isti iznos za pojedine projekte, pretpostavljam da se tu radi o participativnom budžetiranju?”, pitala je.
“Svi pravni sporovi su dokumentirani, nema tajnosti. Grad Dubrovnik vodi više stotina pravnih sporova. Možemo i ovom sazivu dostaviti Excel tablicu svih sporova. Prije dvije godine smo izgubili dva spora, jedan za zemljište na kojem je izgrađen hotel Belvedere, radilo se o povratu nacionaliziranog zemljišta i Grad je taj spor izgubio. Što se tiče civilne zaštite, ovo Gradsko vijeće je usvojilo plan pripravnosti i time se obvezalo na izvršenje. Akademija Filma je projekt Sveučilišta u Dubrovniku na kojem smo zamoljeni da budemo partner. Smatrali smo da se radi o jako dobrom prijedlogu. Svaki projekt u kojem je Grad Dubrovnik partner mora biti troškovnički opravdan. Što se tiče informatike riječ je o preraspodjeli. Intelektualne usluge odnose se na Prometni fakultet, zanima nas kako možemo dodatno poboljšati promet. Sve ostale intelektualne usluge, mi naručuje razne studije, recimo za EU projekt. Razgovarat ćemo s informatičkom tvrtkom koja nam radi program Transparentno da tu uključimo i intelektualne usluge. Što se tiče Parka Gradac radi se o zahtjevu konzervatora za rekonstrukcijom kamene plastike. Semafori Lapad dogovorili smo proširenje i na treću traku, za što je potrebno izmijeniti koridor. Što se tiče 60 tisuća eura, to je participativno budžetiranje”, odgovorio je gradonačelnik.
Potrebica je pojasnio tko su dobitnici Oscara koje će sudjelovati u projektu Filmske akademije. Istaknuo je kako nije riječ o glumcima.
Vijećnica Petra Marčinko pozdravila je osposobljavanje pripadnika Civilne zaštite.
“U ovom proračunu nedostaje spojna cesta Vlaha Bukovca i Frana Supila. Ova prometnica ostaje nevidljiva u dokumentima. Je li ova cesta ucrtana u novi GUP u kojem obuhvatu i kojem profilu? Je li ishođena lokacijska dozvola i jesu li osigurana sredstva? Bilo je nekoliko primjera da vozilo Hitne nije moglo doći do ovog dijela grada, a prometnica je na nekim dijelovima statički u slabom stanju. Stanovnici sv. Jakova su me zamolili da postavim pitanje vezano uz kanalizaciju. Dio naselja oko crkve sv. Jakova još nije spojen na kanalizaciju”, pitala je.
“Ova cesta je jedan od strateških projekata Grada Dubrovnika. Projektant kada je predao projekt, tijekom procedure ishođenja lokacijske dozvole, imali smo određene zahtjeve za izmjenom od strane građana. Projekt je predan na novo ishođenje lokacijske dozvole. Nakon toga krenut će se u postupak izvlaštenja i ishođenje građevinske dozvole. U tom trenutku ćete vidjeti i sam projekt u proračunu Grada Dubrovnika. Idemo korak po korak. Uvest ćemo zonu kružnu toka, odnosno jednosmjerno prometovanje u tim ulicama, a to će omogućiti i više parking mjesta i bolju dostupnost. Što se tiče kanalizacije, projekt cijelog sustava Aglomeracije je nešto smo naslijedili i nismo imali dovoljno vremena za noveliranje projekta. Zadnji smo grad koji je dobio projekt Aglomeracije. Bili smo svjesni manjkavosti dokumentacije i da će Vodovod u nekim slučajevima morati ići u izgradnju dodatne kanalizacijske mreže. To nam se dogodilo u Orašcu. Sve one kuće koje nisu bile obuhvaćene projektom Aglomeracije bit će obuhvaćene sekundarnim projektom. Jedini kanalizacijski sustav koji je sv. Jakov imao je bio oko hotela Belvedere, ostalo je sve bilo na septičkim jamama.
Što se tiče GUP-a meni nitko ne vjeruje niti predsjednik gradskog vijeća. Prepustio sam ga stručnim službama jer sam mislio da je tako najbolje. Ja GUP nisam još uvijek vidio. Naš politički input bio je da maksimalno zaštitimo uže središte grada od Orsule do Kantafiga i da izvan ovog obuhvata proširimo grad – prema Pobrežju, Orašcu, Gornjim selima. Po prvi put su članovi gradskih kotareva sudjelovali u izradi GUP-a. Imat ćemo javno predstavljanje GUP-a i svi oni koji ne budu zadovoljni mogu iznijeti svoje mišljenje i stav i to će stručne službe obraditi. Najveći dokument koji će Gradsko vijeće u ovom sazivu usvojiti je GUP Grada Dubrovnika i prostorni plan, a ujedno će to biti i najveći izazov za ovo Gradsko vijeće. Ja kao gradonačelnik nisam želio znati sudbinu bilo koje čestice. Ne želim da nam se više događa “Neum” iznad kontaktne zone. To je dio grada s najgorom infrastrukturom. Tamo nema ništa osim pogleda. Cesta koja od Bajkersa ide u brdo je jedna od najgori u gradu. Izrađivačima smo rekli da želimo ono što struka misli da je najbolje za budućnost grada. Svaka politika mora o budućnosti grada na području od Kantafiga do Orsule razmišljati na temelju konzervatorske podloge koja jasno propisuje što i gdje može, a što ne može”, kazao je gradonačelnik.
“Mi u modernoj hrvatskoj državi smo pali. Struka je kriva za nered, svaka kuća ima građevinsku dozvolu. Važno je da se politički stav pretoči u GUP. Grad koji se ne gradi i razvija je grad osuđen na propast. Strateški je bitno koje ćemo ceste napraviti, kojih profila prema Pobrežju, Gornjim selima, kako ćemo urediti javni gradski prijevoz do tih područja”, kazao je Potrebica.
“Godina je 2017. i poštovani gradonačelnik dolazi na vlast. Prošlo je devet godina. Ako imate oči pogledat ćete Ploče, Babin kuk i što je tamo izraslo. Na vam je da promijenite odnos prema prostoru”, kazao je Krstulović.
“Jako dobro znate da se i do prije par godina gradilo prema prostorno-planskim dokumentima iz Jugoslavije. Ništa što se gradilo prema prostorno-planskim aktima usvojenima u ovih devet godina nije išlo na štetu prostora. Smanjili smo katnost, ukinuli smo onu štetu odredbu po kojoj se može platiti kazna za parking mjesta koja nedostaju, osim ako se radi o građevini koja nema kolni pristup. Moraju se graditi garaže. Ne možemo zaliječiti prostor u kojem se dogodila devastacija. Devastacija Ploča započela je u vrijeme bivše države i nastavila se u ovoj. To je prostor, a vidi se okom, kojim nije planiran. Za zaštitu tog prostora se sad bore oni kojma je đede tamo izgradio kuću. Napravilo smo sve što možemo da zaštitimo prostor, to nam je omogućila upravo konzervatorska podloga po kojoj se za svaki projekt treba izraditi HIA studija. Neki su kupovali, neku kupuju i dalje, ali njihove želje i njihovi milijuni su ništa, jer je iznad toga konzervatorska podloga koja propisuje gdje što može biti. Za prostor Babinog kuka, još 2000., je prostornim-planom taj prostor određen kao građevinski prostor. Grad Dubrovnik je u doba gradonačelnik Bogdanovića na Babinom kuku dodjeljivao zemlju za stambeno zbrinjavanje branitelja koji su potom ta zemljišta prodali”, kazao je.
“Komolac je kroz vrijeme pretvorio u servisnu zonu grada. Komolac je gradski kotar koji nema vrtić, koji domalo nije imao niti jedno dječje igralište. Drago mi je da je gospar Bečić u Gradskom vijeću jer je bio protiv trase brze ceste koja je trebala dodatno to područje devastirati. Uskoro kreće gradnja vrtića, a nakon toga i uređenje ceste kojom će se ulaziti u servisnu zonu. Tamo se događa veliki komunalni nered. Došlo je vrijeme da se ta cesta uredi, da se označe dvije trake i da se više tamo ne parkiraju automobili”, odgovorio je gradonačelnik Franković na izlaganje vijećnika Bečića o Komolcu.
Anitra Bonačić Obradović pitala je mogu li vijećnici vidjeti novi GUP prije javnog izlaganja, na što joj je odgovoreno da ne može.
“Mineri su pobjegli iz Bokeljske nakon što je policija došla napraviti očevid. Što je s moratorijem na gradnju, možemo li to napraviti? Mi dijelimo građevinske dozvole šakom i kapom, pa i za zgrade na pomorskom dobru, a najavljene su i nove zgrade”, kazala je.
“Sukladno zakonu nije moguće uvesti moratorij. Mi ne izdajemo građevinske dozvole šakom i kapom. U slučaju Bokeljske ulice, lokacijska dozvala je izdana 2015. godine. Vi znate, kad se izda lokacijska dozvala, građevinska dozvola je formalnost. Onog dana kad me kontaktirala gospođa iz Bokeljske ulice osobno sam prijavio gradnju, a potom smo i službeno zahtijevali da dođe građevinska inspekcija. Komunalno redarstvo je izlazilo na teren desetak putak, oni se nisu htjeli odazvati na očevida. Ni meni nije jasno kako je definirana granica pomorskog dobra. Županijski odjela i pročelnik Klaić jasno su rekli da se navedena parcela na nalazi u pomorskom dobru. Kako je to tako ja ne zna. Napravio sam svoj maksimum u ovom slučaju”, kazao je gradonačelnik.
Određena je pauza.
Vijećnik Krstulović kazao je da je gradonačelnik u prethodnoj raspravi kazao kako čestica nije u pomorskom dobru.
“U dokumentu je gospar Klaić napisao da građevina nije u pomorskom dobru. Ako je lokacijska dozvola izdana 2015. godina imali ste dvije godine za pretvoriti je u građevinsku. Nama se stalno događa nam dozvole koje nisu konzumirane prolaze. Kontrolirajte izdane građevinske dozvole, sve su odavno izašle iz rokova”.
“Smatram da je danas za nas ključno pitanje što možemo napraviti. Bitno je spomenuti dinamiku, brzinu donošenja ovog GUP-a. Danas sam kao temu htio otvoriti pitanje UPU-a povijesne jezgre i ostatka grada. Pitanje koje se javlja je koliko ćemo ozbiljnih problema imati. Hoće li ovdje doći do pitanja stečenih prava ljudi koje koriste određene prostore?”, pitao je vijećnik Deraković.
Gradonačelnik je kazao da je ustavno pravo jedinica lokalne samouprave određivati namjenu zemljišta.
“Jedan gospar iz Mokošice je kupio građevinsko zemljište 80-ih godina, a ono je potom postalo zeleno. Nije sudjelovao u raspravama i nije pazio što se događa. Grad Dubrovnik ima kvotu zemljišta koju može imati u prostoru, a ako nekome povećaš, drugome moraš uzeti. Pravo jedinica lokalne samouprave je urbanističko uređenje prostora na način na koji to jedinica smatram bitnim. Što se tiče UPU-a povijesne jezgre, mi smo započeli postupak. Ove godine ćemo imati neke aktivnosti u Gradskom vijeću. Cilj je da se detaljno propiše uporaba prostora u povijesnoj jezgri. Moramo razmišljati koliko suvenirnica može biti, koliko trgovina mješovitom robom. Taj dokument i akt je stavljen van snage ranih 2000.-ih godina. Tim se omogućilo da svi prostori postanu komercijalni prostori. Brojni prostori koji su tada služili kao skladišta, danas ih nema, jer su se pretvorili u komercijalne prostore. Skladišni prostoru su potrebni gradu kako bi se kvalitetno vršila opskrba i dostava, a potrebe su velike”, pojasnio je gradonačelnik.
“Postoji i opcija da se građevinska dozvola može u roku od 2 godine povući ako dođe do novih saznanja, a novo je saznanje da se granica mjerila kad se nasula šetnica. Osobno sam to prijavila Državnom inspektoratu. Da je sve čisto, mineri ne bi bježali kad policija dolazi na očevid. Slomila se i cijev kanalizacije. Poslala sam upite upravnim odjelima, ali odgovore nisam dobila”, kazala je Bonačić Obradović.
“Ako mi nekome to u određenom prostoru ima restoran, sad kažemo da tu treba biti mesnica to će biti teško ostvariti”, kazao je Deraković.
Potrebica je odgovorio Bonačić Obradović da je skandalozno da državni inspektorat po prijavi gradonačelnika ne izlazi na teren.
“Apeliram na građevinsku inspekciju da pogledaju svoju arhivu i provjere sve prijave gradonačelnik. Investitor će za 6 mjeseci reći ma kakav gradonačelnik, kakvo komunalno redarstvo, ja sam u pravu”, kazao je Potrebica.
Bonačić Obradović kazala je da su se susjedi parcele u Bokeljskoj prvenstvo pobunili zbog sigurnosti.
“Kad je policija na moj poziv došla na teren mineri su pobjegli. Bitna je sigurnost stanara susjedne zgrade koja će se urušiti. Oni mjere decibele glasnoće miniranja, a ne jačinu.”
“Grad je odbio izdati akt o gradnji. Investitor je uložio tada žalbu. Tadašnje resorno ministarstvo je srušilo odluku Grada i dalo za pravo vlasnicima. Na osnovu tog dokumenta ministarstva izdana je građevinska dozvola. Gradnja na pomorskom dobru? Sukladno aktima koje je posla Dubrovačko-neretvanska županije nema gradnje na pomorskom dobru. Što se tiče druge dvije parcele, Grad Dubrovnik je 2022. odbio izdati bilo kakav akt o gradnji. Tamo neće doći do gradnje. Sjećate se slučaja Solinska? Grad je zaštitio svoju imovinu i onemogućio gradnju na način na koji se ona počela izvoditi i od tada tamo stoji rupa. U Solinskoj je utvrđeno da se ušlo u parcelu Grada Dubrovnika i imali smo alate da onemogućimo radove, a to može biti odsada pa do zauvijek. Nažalost, dokumentacija je bila takva, da su investitori mogli izgraditi tu građevinu. Molim one koji misle da su eksperti za pomorsko dobro, da pogledaju utvrđenu granicu pomorskog dobra. Sjećam se slučaja Šulić, kada Grad nije htio raspisati natječaj za koncesiju, jer je bila jako čudno povučena granica pomorskog dobra. Mi smo rekli da je to u povratu. Ovdje može, ovdje ne može. Protiv toga su tad bili članovi Srđ je Grad. Ovo vezano za Bokeljsku je problematično, ali nije bila problematična i ona velika zgrada koja je nastala prije toga. Na kraju Bokeljske koja je formirana na način da su tamo obiteljske kuće, na kraju se grade zgrade. Gospođi koja mi je poslala poruku odgovorio sam da se ne slažem s ovom zgradom, ali ni s njenom. Nisu pucale bombice kad se gradila ta zgrada, ljudima nisu pucali zidovi. Ne budimo licemjerni, neka nam metar uvijek bude isti”, kazao je gradonačelnik.
“Generator nereda je politika zajedno sa strukom”, kazao je Potrebica.
“Dozvola je izdana 2024. godine. Vlasnica je posjekla borovu šumu bez dozvole, tu su svakakve zavrzlame. Pričati o zgradama koje su nikle 1998., ona je barem bila uklopljena u borovu šumu, vidio se samo vrh. Ne znam koja nekretnina u ovom gradu ima takav pristup moru. Golim okom se vidi da je širina 3 metra. Ovdje nije sve čisto i miniranje ugrožava statiku zgrade u kojoj žive ljudi”, naglasila je Bonačić Obradović.
“Netko je morao pogledati dokumente, a da ih je precizno pročitao, shvatio bi da se zakon promijenio. Odluka na kojoj se bazira nije odluka po novom zakonu o pomorskom dobru. Mogli ste čitati Legaza on je sve lijepo objasnio. Vlada je ove godine rekla da nije utvrđena granica pomorskog dobra. Ovdje cijelo vrijeme jašemo na propustu koji se dogodio. Mišljenje Iva Klaića, on se super izvukao iz cijele priče kad je rekao da građevina, a ne čestica nije u pomorskom dobru. Grmoljez piše da se radi o prijedlogu granice pomorskog dobra”, kazao je Krstulović.
Franković je naglasio da je lokacijska dozvola izdana sukladno svim pozitivnim propisima, a što je potvrdilo i resorno ministarstvo. Dodao je i da se građevinska dozvola veže na lokacijsku dozvolu.
“Primjenjuju se zakon po kojem se izdaje lokacijska dozvola, a vi to jako dobro znate. Vi prozivate službenika Grada Dubrovnika, za nezakonitu rabotu. Govorite da je taj službenik bio potkupljen ili da mu je naređeno da izda takvu dozvolu. Spreman sam podnijeti prijavu DORH-u u kojoj ću reći da Marin Krstulović sumnja u nezakonite radnje službenika. Vi i Igor Legaz ste stručnjaci za pomorsko dobro, a pogotovo se pokazao sposobni tamo gdje ga je netko naručio da dođe. Spomenuti gospodin djeluje u javnom interesu, ali na poziv, pogotovo kad onaj koji zove nešto nudi. Netko se potrudio da gospara Legaza zainteresira za Vapor. Kako to da nikad nije bio na plaži u svetom Jakovu ili na Banjama? Isprazne priče takvih ljudi koji su trebali biti hrabri u Domovinskom ratu, a skrivali su se po šupama me ne interesiraju. Zanima me da zaštitim stanare ove zgrade, ali za to se trebaju steći formalno-pravni uvjeti”, kazao je Franković.
“Što god ja rečem vi čujete ono što vam odgovara. Ono što sam rekao da je u procesu poništavanje građevinske dozvole, a kad se ona poništi ili ne poništi, vidjet ćemo tko je bio u pravu vi ili ja. Svima se događaju propusti, kad je propust namjeran onda se zove korupcija, kad nije onda je greška. Koji je od ta dva slučaja ne mogu tvrditi. Žena koja nikad nije bila članica Možemo nego Srđ je Grad, nakon što ste vi krenuli rješavati pitanje Šulića se preselila u Župu”, kazao je Krstulović.
“Čestica do nema lokacijsku dozvolu, ali na njoj je betonirano postolje za budući kran”, kazala je Bonačić Obradović.
“Ispada da se prihodi UO za poslove gradonačelnika povećavaju za preko pola milijuna eura. Nije mi drago da je ovaj spor s kojim sam maltretirao gradonačelnika da povuče granicu pomorskog dobra, završen i da smo izgubili mogućnost južnog prilaska Điovićima. Nema ni vatrogasnog doma, ni sportske dvorane ni pothodnika na Pilama u ovom rebalansu”, kazao je Krstulović.
“Dokapitaliziramo društvo UTD Ragusa, svaki dioničar ima pravo na to. Time se povećava snaga i udio našeg dijela s namjenom povećanja imovine društva UTD Ragusa koje na inicijativu stanovnika povijesne jezgre uređuje javni WC koji će raditi 24 sata na dan s posebnom opremom protiv vandala. Zadnjom sistematizacijom gradske uprave pravna služba će biti u Upravnom odjelu za poslove gradonačelnik”, pojasnio je gradonačelnik.
Emilio Puljizević kazao je da mu drago što se našlo preko 500 tisuća eura za osnovnoškolstvo.
Prijedlog izmjena i dopuna Programa građenja komunalne infrastrukture za 2026. godinu
Prijedlog Izmjena i dopuna Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2026. godini
Prijedlog Odluke o uvjetima ulaza, prometovanja i izlaza rent-a-car vozila iz zone prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni Grada Dubrovnika
Prijedlog Odluke pojasnio je gradonačelnik.
“Odluku donosimo nakon provedenog javnog savjetovanja. Odluku donosimo poučeni lanjskim iskustvom. Među najvećim prekršiteljima su bila rent-a-car vozila. Održao sam nekoliko sastanak s rent-a-car tvrtkama, a naša potraživanja su u ovom trenutku 29 milijuna eura. Da mi to sad aktiviramo sve bi tvrtke završile u stečaju. Tražili smo način kako da im damo uvid u sustav kako bi kazne mogli naplaćivati od korisnika. Tvrtke su se u jednom dijelu pokazale kao partneri, ali većinski nisu. Svi ovi prolazi rent-a-car vozila su se mogli spriječiti detaljnim informiranjem korisnika. Da je svaka rent-a-car kuća isprintala jedan letak vezan uz Zonu posebnog prometnog režima 99 posto prekršaja se ne bi dogodilo. Mi ne želimo da se prekršaji događaju. Na ovaj način, ispruženom rukom,u sinergiji s rent-a-car tvrtkama želimo riješiti ovaj problem. Svatko tko želi ući u Zonu, mogu to napraviti tako da rezervira parking na Žičari ili na Pilama, plati sat 20 eura i to je to. Ovi ljudi nisu platili parking i ušli su u Zonu. Ako su ti ljudi ušli u Zonu, gdje su to parkirali? Na ulična parking mjesta namijenjena građanima, gdje nisu smjeli parkirati. Ovo je ispružena ruka prema rent-a-car kućama, ali očekujemo i naplatu kazni. Jedan značajan dio kazni je i naplaćen, ali postoje i odvjetnički uredi koji pokušavaju srušiti odluku grada Dubrovnika. Naš grad je mali, a onaj tko ide rušiti gradske odluke, a živi od komoditeta Zone i može lako doći do kuće bi se preko kičme grada naplatio. Tražit ćemo izuzeće nadležnosti suda”, kazao je Franković.
Knežević je kazala da odluka ima niz pravnih nedostatak.
“Članak 5. nije dovoljno jasan po pitanju kažnjavanja. Po smislu odredbi kažnjava se korisnik, ali po ovom članku ispada da se i dalje kažnjavaju rent-a-car kuće. Predloženi model odstupa od Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Grad uvodi kraći rok od 3 dana, a zakonski rok je 15 dana. Ne postoji adekvatna zaštita osobnih podataka. Rent-a-car tvrtke bi trebale dostavljati osobne podatke, ali ne navodi se kako će se oni štiti. To su užasne prekršajne kazne za rent-a-car kuće. Došla je jedna primjedba od rent-a-car kuća i ona je uglavnom odbijena. Oni su isticali da oni ne mogu biti odgovori za prolazak kroz zonu. Ako ovo dođe do suda, ovo će pasti. Grad propisuje nešto što je nezakonito”, kazala je.
“Prekršitelj zakona je osoba koja vlastitim činjenjem ili ne činjenjem ili posredstvom drugog počini prekršaj, a ovdje se radi o nečinjenju. Za nas je prekršitelj vozilo, a ne vozač. Naše komunalno redarstvo to ne radi. Njima je vozilo ono koje je krivo. Hrvatske autoceste su u postupku donošenja odluke vezane uz naplatu cestarinu putem online sustave i one su na isti način provele postupak kažnjavanja onoga tko nije platio cestarinu – krivo je vozilo, a onda vlasnik vozila treba utvrditi tko je vozio i od njega se naplatili. Rent-a-car kuće su tražile nagodbu oko plaćanja 29 milijuna eura, rekli smo i da ćemo donijeti ovakvu odluku kako bi svima olakšali posao i omogućili im uvid u sustav. U onom trenutku kada vozilo počini prekršaj ulaskom u Zonu rent-a-car tvrtke će dobiti obavijest i onda se mogu od korisnika naplatiti prilikom vraćanja automobila. Rent-a-car tvrtke su sklone dati vozila u dugoročni najam i onda se tim vozilima preko agregatora obavljao auto taksi prijevoz. Ima tu puno izazova, meni je drago da je odluka svaki put uspješno prošla ispitivanja na svim instancama. Kad smo razmišljali o kažnjavanju korisnika, shvatila smo da ako policija traži od rent-a-car tvrtke informacije o korisniku, oni im to moraju dostaviti, a ako to traži od jedinica lokalne samouprave, oni to ne moraju dostaviti i mogu se jednostavno oglušiti i zato smo se odlučili na kažnjavanje vozila”, pojasnio je gradonačelnik.
“Da je točno sve ovo što ste rekli, da bude vozilo krivo, a ne vozač, onda ne bi imali ovoliko milijuna eura nenaplaćenih kazni. Znam da nemate samostalnih pravnih znanja, ali uvijek se može naručiti mišljenje od Pravnog fakulteta. Treba izmijeniti zakon o prekršajima, da se kažnjava i ako se podaci ne dostave Gradu Dubrovniku”, kazala je Knežević.
“Iako rent-a-car dostavi podatke Gradu, Grad zna tko je vozio, ali i dalje se kažnjava rent-a-car tvrtka. Građani i poduzetnici plaćaju tuđe greške. Postoji li pravno mišljenje da će ovo izdržati sud jer je prema prekršajnom pravu odgovaran onaj koji je prekršaj i počinio. Nije mi jasno kako će to sve skupa funkcionirati. Grad je oštećen od agregatora sa 150 tisuća eura jer se ne nisu plaćale koncesije. Pojedini vozači su i prodali svoja vozila i kartice za Zonu”, kazala je Bonačić Obradović.
“Odluka jasno određuje pojam vozila s reguliranom statusom. I u slučaju neplaćanja parkinga, rent-a-car kuće regresno terete korisnike. Kad unajmljujete vozilo, u tom ugovoru su jasno navedena vaša prava i obveze. Nama nije odgovoran vozač već vozilo jer je ono to koje je prošlo kroz zonu. Onaj koji je povjerio svoje vozilo nekome drugog da ga vozi treba riješiti pitanje kazne”, odgovorio je Franković.
“27.3.2026. Visokom sudu RH podnesen je postupak ocjene ustavnosti ove odluke. 23 milijuna eura su iznose kazne pravnih osoba, a 4 milijuna eura odgovornih osoba u firmama. Predstavnici odvjetničkog ureda su mi rekla da su razgovori započeli, ali da nije bilo dodatnih odgovora. Nismo na vrijeme uspjeli naplatiti ove kazne, jer od koga će se rent-a-car tvrtke nakon mjesec dana naplatiti. 30 tisuća kazni, pa nek sve dođu na sud, neka je 200 eura po izlasku odvjetnika na sud to je 6 milijuna eura. Kazne moraju dolaziti odmah”, kazao je Krstulović.
“Poštovani kolega, vama su iz rent-a-car trebali dati neko priznanje za zastupanja njihovih interesa. Gradonačelnik kaže da mi stojimo dobro, a imamo vas kojeg su kontaktirali odvjetnici i ja sam se sad prepao. Kolega je rekao da nama silni milijuni idu u škinu. Vi ste mene kao lobist rent-a-car kuća zabrinuli i molim gradonačelnika da me sad smiri”, kazao je Potrebica.
“Vama kao stanovniku povijesne jezgre smo osigurali komod i veću kvalitetu života. Vi ste rent-a-car kućama samo alat, brige njih za vas. Njima je cilj da ne plate kazne i da se njihovi mogu voziti Zonom. Zašto ste pristali na tu igru? Ne znam. Vi ste im prvi trebali reći da se trebaju uskladiti s odlukom. Grad se sutra može naplatiti od rent-a-car kuća. Ne bojim se takvih likova. Sjećate se kad smo raskinuli odluku o koncesionaru za opskrbu povijesne jezgre? Prijetilo nam se troškovima, da ćemo Sanitat zaviti u crnu, onda je došla presuda suda. Rent-a-car tvrtke su na drugačiji način razgovarale s nama i onda sastavile taj uradak. Mi smo ih u dobroj vjeri primili, a oni su u lošoj mjeri pokrenuli neke pravne postupke. I mi smo u lošoj mjeri mogli aktivirati se ove kazne. Pa ti ona kume uzmi kratkoročni ili dugoročni kredit za pripremu sezone, e pa nećeš kume jer ti je evidentiran dug. Njih interesira samo novac”, kazao je Franković.
“Za Zonu se zalažem svim srcem, ali ako imamo 29 milijuna eura kazni, znači da smo u toliko puta bili neuspješni, ali ja želim da budemo uspješni. Na nama je da prilagodimo odluku tako da dobijemo pare. Udahnite duboko i vidite postoji li drugi način. Ja sam za to da se svaka kazna naplati”, odgovorio je Krstulović gradonačelniku.
“Prijedlog ove odluke ne mijenja puno toga, čak ništa”, kazao je Deraković.
“Odvjetnici mogu naplatiti 200 eura + PDV za svaki prekršaj koji se izgubi na sudu. To prema zakonu ne pada na proračuna Grada nego na proračun države, ali to je 6 milijuna eura poreznih obveznika. Pa da vidim mog kolegu, pravnika, koji će ovo potpisati”, upozorila je Knežević.
Prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Javne ustanove “Sklonište za nezbrinute životinje Dubrovnik”
Potrebica je kazao da se mijenja jedna odredba u Statutu i da se radi o tehničkoj stvari.
“Ova točka za mene nije administrativna, već otvara pitanje može li Grad osigurati komunalnu uslugu zbrinjavanja životinja. Godinama smo imali Žarkovicu na kojoj su radile sestre Sambrailo,bez struje, bez vode, same, koje su po mom mišljenju neopravdano i lažno optužene. Danas kad vidimo koliko je ljudi, novca, veterinarske skrbi potrebno ima li itko morala…”, započela je Knežević na što joj je Potrebica oduzeo riječ.
“Vi mene diskriminirate. Molim da me se mjeri jednakim metrom i da govorim o ovoj točki dnevnog reda” odgovorila je Knežević Potrebici.
“Uskraćujem vam demokratsko pravo da govorite van točke dnevnog reda. Nemam ništa protiv da cijelu jednu točku, jednu noć govorimo o azilu. Reagiramo sam na vas jer ste bili prvi, isto bi reagirao na gradonačelnika. Ako se mi složimo promijenimo ime točke, onda raspravljajmo o azilu”, kazao je Potrebica.
Potrebica je uskratio riječ i vijećnici Bonačić Obradović zbog govora van teme i kazao da će na idućoj sjednici predložiti točku o stanju u azilu.
Gradonačelnik je kazao kako će ubrzo na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća biti izvješće o radu Azila.
“Ovom izmjenom statuta neće sve dolaziti na Gradsko vijeće, jer Azil ima Upravno vijeće”, kazao je Franković.
“U godinu dana promijenila su se dva ravnatelja, s bivšim ravnateljem troškovi intelektualnih usluga povećali su se za 125 posto. Možemo li napraviti stanku od pet minuta i napraviti sastanak kako bi postavila određena pitanja”, pitala je Bonačić Obradović.
“Mi u ovom trenutku nemamo na klupama nalaz interne revizije. Odredit ću sad stanku, možemo dogovoriti model rada. Nemojte, onda samo stalno povreda poslovnika, replika. Ako vi kao klub Možemo i SDP-a tražite stanku, nema problema”, kazao je Potrebica.
“Traži ste stanka zbog ozbiljnosti situacije? Koje situacije? Nema situacija. Vidio sam izvješće revizije, sve je lege artis. Ne možemo razgovarati o radu azila sada jer nemamo sve dokumente, pa ni mišljenje interne revizije. Možemo razgovarati o azilu na idućoj sjednici, da podvučemo crtu, sve to zahtjeva vrijeme i proceduru i pripremu Ne možemo o tom razgovarati u točki na kojoj usklađujemo rad ove ustanove s ostalim ustanova. Reviziju u azil nije poslao nitko nego ja, kao i u sve druge ustanove”, kazao je gradonačelnik.
Anita Bonačić Obradović pojasnila je razlog traženje stranke.
“Tema nije revizija, broj timaritelja, broj pasa, molim tri minute pauze, da vam rečem o čemu se radi, pa vi onda procijenite je li to važno ili nije”, kazala je.
Određena je pauza kako bi se provele konzultacije.
Potrebica se ispričao vijećnici Knežević zbog oduzimanja riječi i zbog nejednakog tretmana.
Prijedlog Zaključaka o davanju prethodne suglasnosti na Statutarnu odluku o izmjeni Statuta Javne ustanove „Sklonište za nezbrinute životinje Dubrovnik“
Prijedlog Zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Javne ustanove „Sklonište za nezbrinute životinje Dubrovnik”
Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti na izmjenu Općih uvjeta isporuke komunalne usluge parkiranja na uređenim javnim površinama na području Grada Dubrovnika isporučitelja usluge trgovačkog društva Sanitat Dubrovnik d.o.o.
Na odluku je dostavljen amandman vijećnika Srđ je Grad.
“Odluka je nedavno izmijenjena, no dodatno smo odlučili da našim sugrađanima omogućimo unutar PPK kartice sat vremena besplatnog parkiranja. Sustav poslovne zone je osmišljen tako da svatko može doći u tu zonu i lako naći parking. Prije bi oni koji imaju PPK a u toj zoni rade automobil parkirali na šest, sedam sati. Naša namjera je da što veći broj naših sugrađana može koristiti ovo područje. Drugi će reći što neki iz Lapada i Gruža, ne mogu doći, pješke ili autobusom. PPK nije u ovom trenutku poskupio ali hoće iduće godine kad završimo Park ‘n Ride susta i kad sva ulična parking mjesta postanu parking mjesta za građane. PPK je najjeftinija kartica u Hrvatskoj. U drugim gradovima se takva kartica može kupiti za svoju ulicu, a na drugim mjestima se parking plaća po satu. Moramo što prije uvesti sustav kontrole naplate parking putem automobila. U Zagrebu sam uzeo rent-a-car i namjerno sam pogrešno parkirao. Taj samo automobil idući dan vratio u Dubrovniku i odmah sam dobio tu kaznu. Toliko brzo taj sustav funkcionira. Na takav način i mi moramo povećati i postrožiti kontrolu. U Sanitatu imamo jednog vrlo vrijednog čovjeka, koji uvijek nosi uniformu, vrlo je vrijedan i kada je on prije godinu dana došao u poslovnu zonu ljudi su se pobunili jer piše kazne, zato i mi moramo imati automobil sa vozačima koji će pisati kazne. Uzalud je ova naša odluke ako neće ona uroditi efektom – a to je da se s PPK parkira u poslovnoj zoni besplatno sat vremena, nakon toga plaća se po satu, a ako ne onda plaćaš kaznu”, kazao je gradonačelnik.
Vijećnik Krstulović pojasnio je amandman.
“Prijedlog je i da stanovnici Elafiti imaju u ovoj zoni pravo parkirati automobil”.
“Ne prihvaćamo navedeno jer bi to derogiralo ovu odluku. To bi stanovnicima Šipana omogućilo da recimo na placi u Gružu ostave auto 2 mjeseca. Stanovnici Šipana koji imaju PPK mogu parkirati na SSG-u, na Montovjerni, u Lapadu, na Gradcu i ostaviti tu auto i sjesti na autobus i poći tamo. Parking nije socijalna kategorija. Imati automobil nije socijalna kategorija. Grad omogućuje javni gradski prijevoz kojeg subvencionira. Stanovnici Šipana pitali su može li se mjesečni parking koji plaćaju u luci Gruž uključiti u PPK”, odgovorio je gradonačelnik.
“Žao mi je da svijet gledate iz te pozicije. Netko na Kalamoti je i dalje građanin ovog grada. Ajde parkiraj kod robne kuće, uzmi deset kila spenze i vuci do broda”, kazao je Krstulović.
“Mi s cijenom PPK od 8 euro potičemo korištenje automobila, a nauštrb javnog prijevoza. Ozbiljan broj ljudi bavi se čišćenjem apartmana i onda te parkirane automobila par mjeseci koriste kao skladište. I tu zonu grada bi na neki način trebao limitirati jer to ide na uštrb stanovnika povijesne jezgre”, kazao je Maslać.
“Mjesečna cijena parkiranja u luci je 45 eura”, kazao je Krstulović.
“Cijena parkiranja za stanovnike poslovne zone je 12 eura. Ako smo iti jednu odluku pisali zajedno ja, gradonačelnik i kolege iz Srđ je Grad,to je ova odluka. Kolega Viđen se toga može sjetiti. Ova odluka je rezultat naše političke suradnje i rezultirala je najboljim modelom parkinga u Hrvatskoj. U poslovnoj zoni stanovnici se parkiraju uz cijenu od 12 eura. Mi sad vraćamo ovu odluku. Imali smo 2 sata, jer smo tada išli za tim da napravimo poslovnu zonu prometnom, jer nismo računali na ljudski faktor. Imali smo odluku od 2 sata koja se nikad nije poštivala. Mi smo plaćali skuplji parking nego sugrađani, ali nismo ga mogli konzumirali. Sud, katastar, ALH, tu bi parkirali. Znam neke sugrađane iz auta, oni znaju kad ja odlazim s autom i parkiraju se na moje mjesto. Dobar čovjek taj zaposlenik Sanitata, ali piše kazne svima pa i stanarima. Neki dan vidim Poljak, a revni kolega ga kaznio sa 17 eura. I onda mi klinke, u Dubrovniku je najbolje i najjeftinije ilegalno parkirati. Prijedlog je da podignemo cijenu satnu karte. Svi naši sugrađani imaju za PPK. U Dubrovniku je najbolje parkirati u poslovnoj zoni za 17 eura. Moramo napraviti sustav koji će prepoznati naše sugrađane koji tamo rade. Kad uvedemo ovo vozilo mi ćemo imati višak radnika na putu”, kazao je Potrebica.
“Mi kad donesemo odluku na Sanitatu je da se toj odluci prilagodi. Ako Sanitat nema dovoljno dobar sustav da prepozna vas od onih koji nemaju PPK, to je problem. Sad ću na tjednoj bazi tražiti izvješće pa da vidimo koji je djelatnik Sanitata koliko kazni naplatio. Vezano uz istup vijećnika Krstulović koji je kazao kako otočani plaćaju mjesečni parking u luci 45 eura, ja u Mokošici plaćam 100. Da je PPK 40 eura nitko se ne bi bunio. Imati parking i automobil je luksuz. Mi ćemo graditi parkirališta, ali to nije naša zadaća već raditi škole, domove umirovljenika, a parkirališta kad dođu na red. Mi smo ovom odluku o cijeni PPK išli u škinu Libertasu, što je pogrešno. Djelatnici Sanitata moraju raditi svoju posao, a kad dođe auto sigurno će se stvoriti višak radnika na ovim pozicija, ali ne zaboravimo da Sanitat ima i opskrbu povijesne jezgre, oni će samo biti prebačeni na neku drugu dužnost”, kazao je Franković.
“Pravi problem je Sanitat i način na koji je ovaj grad 20 godina tretirao pitanje parkinga. Sanitat naplaćuje parking mjesta koja nisu izgrađena, nego su naslijeđena. Sanitat je lani zaradio 3.5 milijuna eura, a građani ne vide nova parking mjesta i garaže, nego vide rampe, kazne, kruže po gradu. Ljudima koji su plaćali za nedostajuća parking mjesta ne možemo reći da parking nije njihovo pravo. Ovaj problem ima povijest, ima ime i prezime. Ne mogu podržati odluku kojom se još jednom problem pomiče s jedne na drugu ulicu. Građanima trebaju nova parking mjesta”, poručila je Knežević.
Vijećnik Viđen kazalo je ne smatra suradnju na odluci PPK političkim brakom nego programskom suradnjom s kojom se i Srđevci hvale i da bi bilo dobro da postoji više takvih točaka kojima se dvije strane mogu hvaliti.
“Mi toliko dobro surađujemo da nam niti jedan amandman nije prihvaćen, osim jedan Petrin. Toliko je dobra da nema ni Pera Vićana ovdje. Ja sam predlagao da se mora vratiti sat. Isto se tako nadam da ćete na idućoj sjednici shvatiti da moramo riješiti pitanje stanovnika Elafita. Fali nam parking mjesta. Sanitat nosi projekt izgradnje garaže iza zgrade DTS-a. Pitam ravnateljicu kakvi su joj planovi po pitanju povećanja parking mjesta. Apeliram ovdje i na Željka Raguža”, kazao je Krstulović.
“Kolega, onda možete apelirati na kolegu Maslaća zbog cijena parkiranja na aerodromu. Od iduće sezone mi idemo s tržišnim cijenama. Imamo na dnevnoj bazi toliko upita za mjesečni parking da ljude odbijamo, tako da moramo ići s povećanjem cijena. Mi možemo biti socijalna ustanova, ali i mi nekom odgovaramo”, kazao je Raguž.
Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Plana korištenja javnim površinama izvan Povijesne jezgre
“Javna površina je tvornica novca, nemojmo nešto uniformirati, ako to nešto valja. Nitko ne zove znači dobro je”, kazao je Potrebica.
Doršner je kazala da bi voljela da se u ovu odluku uključi i povjerenstvo stručnjaka npr. arhitekata kako bi na taj način odlučili što želimo od određenih javnih površina i parkova, a ne da se govori samo o tome koliki je koridor za prolaz.
“Što će se dogoditi kad se poljana Ruđera Boškovića uredi? Želimo li tamo kafić do kafića?
“, pitala je.
“Sve to lijepo zvuči, ali sve to vodi jednoj teškoj birokraciji, zašto ne neki pravilnik? Ubojica poduzetništva je birokracija. Niti jedan objekt ne bi mogao dobit dozvolu. Imamo ovdje jednostavan plan upravljanja i načela kojih se držimo”, kazao je Maslać.
Vijećnik Krstulović složio se s vijećnicom Doršner i istaknuo da su u pitanju načela.
“Na 10 godina samo zamrznuli sustav koji je na nekim mjestima bio dobar, na nekima loš. Sad je u pitanju Gruž. Jesmo li postali takvi da ćemo iznajmiti svaku javnu površinu za ugostiteljstvo ili javna površina može imati i drugu namjenu?”.
Točka je usvojena.
Prijedlog Pravilnika o poticanju ugradnje foto naponskih elektrana do10 kw u obiteljskim kućama na području Grada Dubrovnika
Amandman na odluku uložila su Viktorija Knežević i Marin Krstulović ispred Srđ je Grad.
Resorna pročelnica Skopljaković pojasnila je pravilnik.
“Prošireno je razdoblje prihvatljivosti troškova na cijelu kalendarsku godinu u kojoj je poziv objavljen, povećan je i maksimalni iznos subvencije na 90 posto prihvatljivih troškova odnosno do 5 tisuća eura, a prihvaćeno je i avansno plaćanje”.
Vijećnica Knežević pojasnila je svoj amandman.
“Amandman podržava mjeru, ali postojeći pravilnik nije dobro pravno-tehnički napisan. Akte vašeg odjela najviše kritiziran, a u međuvremenu sam saznala da nemate zaposlenog pravnika. Ovaj amandman je fiskalno neutralan, ali njime pravno zatvaramo otvorena pitanja. Predlažem da se kućom smatra objekt s najviše tri stambene jedinice. Drugi se tiče kuća u kojima su apartmani, navodi da one moraju ostati u pretežnoj namjeni obiteljskog stanovanja, a amandman se odnosi i na potrošnju, tj. ako se kući obavlja djelatnost to se mora prijaviti, tako da apartmanska potrošnja ne utječe na bodovanje. Različiti suvlasnici u istoj kući ovim mogu aplicirati na poziv. Predlaže se veća transparentnost postupka jer u pozivu stoji da Grad može poništiti i zatvoriti poziv bez obrazloženja. Amandmanom predlažemo objavu privremenih lista i prigovor na pogrešno bodovanje prije konačne odluke”.
“Predlažemo da se izmijeni dio vezan za subvencije tako da glasi da subvencija iznosi minimalno 5 tisuća eura ili da u slučaju da imamo manje prijavitelja da proračuna podijelimo s brojem prijava i prijaviteljima tako damo više para”, pojasnio je Krstulović amandman.
Gradonačelnik je djelomično prihvatio amandman vijećnice Knežević. Prihvaćene su 7. i 8. točka amandmana, točke 9. i 12. se djelomično prihvaćaju, dok ostale točke nisu prihvaćene. Odbijen je i amandman Srđ je Grad.
Vijećnik Deraković kazao je da se ova odluka mora proširiti i na stambene zgrade kao i na gospodarske objekte.
Emilio Puljizević kazao je kako je protiv panela na našim “lijepim dubrovačkim krovovima” i da ga veseli da će se paneli morati ugraditi na pomoćne objekte.
“U Pompejima se ugrađuju fotonaponske ćelije u oblik naših kupa. Inovativno je opet skuplje, ali sve je bolje od ovih ružnih panela koji jesu korisni. Dobit ćemo ono što nam treba s takvim kupama, a nećemo uništiti naše vizure”, kazao je.
“U Splitu su fotonaponske kupe već ugrađene, a naša odluke ne definira izgled”, kazao je Krstulović.
Prijedlog Zaključka o prihvaćanju Financijskog i opisnog izvješća o radu Centra za za djecu, mlade i obitelj Dubrovnik za 2025. godinu
Vijećnica Bonačić Obradović čestitala je Centru za djecu, mlade i obitelj na dobrom radu.
“Ne mogu naći iti jednu zamjerku. Osnovna djelatnost samog centra je pružanje psiho-socijalne pomoći djeci, mladima i obiteljima. Fenomenalna je stvar što radite kulturni dio, od slikanja, sviranja itd., ali bi voljela više da se pojača ovaj dio psiho-socijalne pomoći. Simpatičan mi je bio i rad dječjeg Gradskog vijeća. Mislim da bi bilo korektno da idući put kad djeca budu u Gradskom vijeću da ih dočekaju i oporbeni vijećnici da ih naučimo pluralizmu”, kazala je.
Vijećnica Marčinko kazala da je posljednje sustavno istraživanje o potrebama mladih provedeno 2014.
“Javne politike za mlade kreiramo a da ne znamo kako mladi žive. Dubrovnik tu nosi i neke svoje specifične terete, a primijećen je osjećaj isključenosti iz procesa donošenja odluka. Mnogi mladi, pogotovo oni deficitarnih zanimanja propituju mogu li ostati u Dubrovniku. Mladima treba pomoći kako bi odabrali Dubrovnik kao mjesto u kojem žele živjeti”, kazala je.
“Istraživanje nije bilo moguće provesti u prvoj godini rada Centra, u tijeku je procedura za izbor Savjeta mladih. Cijeli niz tema koje ste nabrojali ne tiču se samo Centra, već Grada Dubrovnika i lokalne zajednice. Vjerujem da će u budućim godinama Centar i njegovi programi samo rasti. Bitno nam je da u doglednom vremenu dobijemo i titulu grada za mlade”, odgovorio je pročelnik Brčić.
Ravnatelj Žarko Dragojević odgovorio je vijećnici Bonačić Obradović da u suradnji s Crvenim križem unutar Centar djeluje psihološko savjetovalište, koje ima 50 korisnika, no da tu djelatnost ne ističu medijski zbog zaštite privatnosti onih kojima je takvo savjetovanje potrebno. Dodao je i da će Centar od jeseni udomiti i Centar za sigurniji internet.
“Imali smo preko 7 tisuća korisnika i preko 150 programa. Nadam se da ćemo do kraja mandata vidjeti sve ove rezultate o kojima danas govorimo”, kazao je.
I vijećnik Deraković pohvalio je rad ustanove.
“Od Grada Dubrovnika dobivate 268 tisuća eura, a hladni program vam odlazi preko 160 tisuća eura. Uz takvo skromno financiranje uspjeli ste ostvariti veliki i bogati program. Kako ste to uspjeli?”, pitala je Knežević.
Prijedlog Odluke o načinu ostvarivanja prednosti pri upisu djece u javne ustanove dječjih vrtića Grada Dubrovnika
Vijećnica Knežević predložila je amandman.
“Radi se o usklađivanju sa zakonom. Međutim, ova odluka ima određene formalne nedostatke. Preambula nije složena kako treba. Nedostaje i završni dio – rok u kojem stupa na snagu. Te sam odredbe dodala. Dodala sam i da su nakon stupanja na snagu ove odluke vrtići dužni donijeti svoje odluke. Nejasno je što znači područje dječjeg vrtića, pa sam razradila da se to odnosi na područje Grada Dubrovnika, jer teško možemo prihvatiti da različiti vrtići na području grada imaju razne kriterije. Ispravila sam akt koji je bio loše pripremljen”.
Pročelnik Brčić kazao je kako odluka stupa na snagu 8. dana od objave u službenom glasniku Grada Dubrovnika i da se odnosi na sve gradske vrtiće. Istaknuo je da su na snazi dva pravilnika dječjih vrtića.
“Da smo išli na sve što ste vi predložili moramo ići na javno savjetovanje i odluka ne bi došla na Gradsko vijeće do srpnja. Na temelju ove odluke ustanove će izmijeniti pravilnike”, kazao je Brčić te pojasnio da ne prihvaća amandman.
“Proteklih šest godina sam od vam sramežljivo govorio da ima jedna odredba koja nije normalna: da prvo dijete 100 posto plaća, drugo 50 posto, a treće besplatno, ako idu u vrtiću. Ako dijete više ne ide u vrtić, ono ide u školu, nije nestalo. Donesite nam odluku na Gradsko vijeće, da treće dijete u obitelji ne plaća vrtić”, zatražio je Potrebica.
Gradonačelnik je rekao da bi komercijalna cijena vrtića bila 560 eura.
“Najveća cijena koju plaća dijete je 70 eura. Slažem se s predsjednikom Gradskog vijeća, da treće, četvrto i peto dijete bude besplatno, ali se i isto slažem kad se svi vrtići obnove i kad sve bude po pedagoškom standardu da vrtići budu besplatni za svu djecu. Prije toga treba osigurati uvjete za odgajateljice. Sve to pratiti nije nimalo financijski jednostavno. U jednom ćemo trenutku trebati razmišljati na osnovi imovinski cenzusa, pa netko neće plaćati ništa, a netko će plaćati 20, 30, 40, 50 posto cijene. U ovoj godini gradimo dva vrtića Biskupski dvor i Komolac”, kazao je gradonačelnik.
“Kad kažemo svako treće i starije dijete, tu trebamo imali malo zadrške jer što ako je najstarije dijete zaposleno i radi, jer i ono je dijete u toj obitelji. Nije to baš tako lako reći. Načelno da, ali je tu jako puno detalja na koje treba paziti”, kazao je Brčić.
“Moje dijete je danas otišlo na ekskurziju. To se danas zove terenski rad, nije da moraš, ali moraš. To je 520 eura. S današnjim plaćama i porastom troškova ne možete više financirati djecu. Nešto se treba napraviti kako bi se olakšalo roditeljima” kazala je Bonačić Obradović.
“Ono što možemo napravit odmah je izjednačiti svako dijete na području grada i svakom djetetu po rođenju dodijeliti isti iznos, jer nema djece prvo ili drugog reda”, poručio je Krstulović.
Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na tekst Aneksa 2. Ugovora o kreditu između društva UTD Ragusa d.d. i ERSTE&STEIRMARKISCHE BANK d.d.
Gradonačelnik je kazao da se radi o obvezama koje ispunjavaju a koje su dio ugovora o kreditu te da se konkretno ovdje radi o založnom pravu.
“Nekretnine ex TUP su uknjižene na UTD Ragusu kako bi mogli osnovati založno pravo, a rok je ispunjenje je 31. 12. 2026. Nakon ovog aneksa, to smo se već dogovorili s direktoricom, a s obzirom na to da smo radili novu procjenu vrijednosti nekretnina TUP-a koja je sad veća, ići ćemo u refinanciranje kredita. U postupku smo u pronalaska bolje i financijski kvalitetnije ponude. Dubravka na Pilama vrijedila je nekih 5,5 milijuna eura, a sada vrijedi nekih 8 milijuna eura. A TUP smo kupili za 9,2 milijuna. TUP sada vrijedi dva TUP. Treba založiti samo jednu nekretninu. Samo Dubravka može pokriti to””, kazao je gradonačelnik.
Prijedlog Zaključka o stavljanju van snage Zaključka Gradskog vijeća KLASA:940-01/25-01/197, URBROJ: 2117-1-09-26-11 od 26. veljače 2026.g. i sklapanju Ugovora o osnivanju prava služnosti zemljišta sa društvom HEP Ods d.o.o. na nekretninama 220/4, 315, 346/4, 377/15, 377/38, 407/2, 410/2, 452/6, 452/8, 454 i 466, sve k.o. Komolac, za potrebe izgradnje trafostanice TS 10(20)/0,4 kV Libertas na kčbr. 317/3 k.o. Komolac s priključnim 10(20) kV kabelom
“Može nam se dogoditi da i treći put glasamo o istom ugovoru, jer bi nam HEP mogao vratiti ugovor”, kazala je Knežević te dodala kako je njen amandman tehničke naravi.
Pročelnica Hladilo kazala je da se radi o projektu elektrifikacije koji je vezan za Libertas.
“Prihvaćamo vaš amandman u cijelosti”, kazala je pročelnica.
Prijedlog Zaključka o prihvaćanju ponude i potpisivanju Ugovora o kupoprodaji nekretnina katastarskih oznaka kčbr. 205, 206/2 i 208 sve k.o. Obuljeno
Gradonačelnik Franković kazao je da se radi o nastavku kupoprodaje zemljišta u Mokošici.
“Kupoprodaju je inicirao Grad Dubrovnik, riječ je o 4 čestice jer ćemo tako riješiti pitanje parkinga zgrada POS II, Ulice Marina Kneževića i Ulice od Izvora. Time bi se taj kritični problem riješio. Ostaje nam Ulica Bartola Kašica gdje ćemo ići na montažnu garažu. Mi sklapamo ugovor o kupoprodaji s kćerima vijećnice Olge Muratti, ponavljam to smo mi inicirali. Ove parcele bi bile bezvrijedne bez da smo se prethodno dogovorili s Marko, Ilijom i Krstom Šilje. Nakon ovoga idemo u projektiranje parkinga i najkasnije početkom iduće godine u gradnju. Time ćemo riješiti veliki problem stanovnika Mokošica. Konzuma je u postupku ishođenja lokacijske dozvole za izgradnju manjeg prodajnog centra s parkingom pod naplatom. Oni će urediti i jedan dio zidova koji će nam trebati. Ovom investicijom bi Fortenova riješila nekih 70 posto potpornih zidova”, pojasnio je.
Vijećnik Krstulović pitao je smije li vijećnica Muratti glasati o ovoj odluci, a kako ne bi došlo do sukoba interesa.
Prijedlog Zaključka o prihvaćanju ponude i potpisivanju Ugovora o kupoprodaji nekretnina katastarskih oznaka kčbr. 207, 371/1, 371/2, 371/3 i suvl. dio 312/384 dijela prava vlasništva kčbr. 372, sve k.o. Obuljeno
Prijedlog Zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio nekretnine zemljišnoknjižne oznake kčbr. 407/2 k.o. Komolac u površini 155,00 m2
Prijedlog Odluke o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na području Grada Dubrovnika
Prijedlog Zaključka o imenovanju Povjerenstva za izravnu dodjelu financijskih sredstava
Imenovani su: Romana Malohodžić, Nikola Đurić, Ružica Marković, Ružica Savić i Pavo Jančić.
Prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Mandatnog odbora Gradskog vijeća Grada Dubrovnika
Umjesto Hrnić imenovan je Puljizević.
Točka je usvojena.
Prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Odbora za izbor i imenovanje Gradskog vijeća Grada Dubrovnika
Umjesto Antuna Boškovića imenovan je Emilio Puljizević, a umjesto Hrnić Ilija Lučić.
Prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Odbora za proračun i financije Gradskog vijeća Grada Dubrovnika
Emilio Puljizević imenovan je umjesto Antuna Boškovića.
Točka je usvojena.
Prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Odbora za statut i poslovnik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika
Umjesto Antuna Boškovića imenovan je Mladen Bečić.
Prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Odbora za određivanje imena ulica i trgova u naseljima Grada Dubrovnika
Umjesto Antuna Bošković imenovan je Emilio Puljizević.
Prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Odbora za predstavke, pritužbe i prigovore Gradskog vijeća Grada Dubrovnika
Umjesto Ane Hrnić imenovan je Antun Bečić.
Prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Odbora za javna priznanja Gradskog vijeća Grada Dubrovnika
Umjesto Pera Vićana kao član imenovan je Krešimir Marković.
Vijećnička pitanja
Jasmin Deraković je gradonačelnik pitao hoće li Dom umirovljenika imati mjesta za 205 korisnika i koja će biti cijena?
“Što se tiče Centra to će biti 205 korisnika plus dodatnih 400, koji će moći živjeti u vlastitim stanovima, a obilazit će ih se doma, imat će i medicinsku skrb. Dubrovačko-neretvanska županije imala je namjeru privremeno smjestiti korisnike doma ispod stare bolnice u novi dom, to neće zakonski biti moguće. Mi imamo parametre vezane uz europska sredstva koja moramo ispuniti. 40 korisnika Therotherapije prijeći će u novi centar i oni će plaćati istu cijenu. Svi ostali korisnici, njihov smještaj će jednim dijelom financirati država, a drugim Grad, cijena ne bi trebala biti veće nego u Domus Christi. U završnoj smo fazi, kroz mjesec dana se očekuje tehnički pregled doma”, odgovorio je gradonačelnik.
Katarina Doršner pitala je gradonačelnika što se događa na Donjoj Buži.
„Više stvari se posljednjih mjeseci događalo i na jednoj i na drugoj Buži. Mi konstantno radimo i nadzor i pregled svega što se događa. Poslali smo i određena upozorenja kao koncesionarima i jedne i druge Buže i nadležnim državnim institucijama. Grad Dubrovnik je dao dozvole sukladno zakonskim uvjetima i postoje prava i obveze. Tu se umiješali i elementi treće zainteresirane strane gdje jasno vidimo da oni koji nisu dobili koncesiju angažiraju određene osobe da vrše određene protupravne radnje pod okriljem noći, a sve s pozivom krik za slobodu. Ne radi se tu ni o kakvom kriku za slobodu, ni o kakvoj brzi za javno dobro, tu se radi isključivo o tercijarnim interesima pojedinaca koji imaju ime i prezime i koji itekako izdašno financiraju te i takve aktivnosti”, odgovorio je gradonačelnik.
Vijećnica Marčinko pitala je gradonačelnika je li proveden nadzor nad radovima u Sustjepanu i je li prometna regulacija vraćena u prvobitno stanje.
“Prema posljednjim informacijama iz Vodovoda nema problema s cijevima, ali mi kao Grad imamo određene primjedbe. Rekli smo im da postave cijevi do stope mosta, a da će se onda vratiti i ponovno asfaltirati dionicu koju su asfaltirati. Mi smo spremi asfaltirati drugu stranu dionice. Nismo ih vraćali sada jer želimo da se ovo konačno završi. Odgovornost izvođača je da zaštiti gradilište, ako se nekome nešto dogodi odgovornost je na izvođaču radova. Uvjeti im je da u jutarnjim i popodnevnim satima ručno reguliraju promet, ali oni to nikako ne rade. Nekako se nazire kraj toj silnoj muci”, odgovorio je gradonačelnik.
Bonačić Obradović pitala je po kojim kriterijima Park ‘n’ Ride na Pobrežju ne zahtijeva građevinsku dozvolu kao i jesu li riješeni svi imovinski-pravni problemi na česticama obuhvaćenima projektima. Citirala je i gradonačelnikovu izjavu vezano uz Vis 2 i osobe koje tamo borave. Pitala je u kojoj je fazi prihvatilište za beskućnike.
“Projekt se radi po pravilniku o jednostavnim građevinama, riječ je o projektu koji se financira EU sredstvima i koji je prošao sve provjere. U manjem opsegu je protiv grada Dubrovnika pokrenut spor. Grad je zemlju kupio bez ikakvog tereta ili spora. Određene osobe su inzistirale na prolasku preko naše parcele, mi smo rekli da to nije moguće, jer je zemlja kupljenja bez tereta, bez prava služnosti, a ono što je Grad tvrdio je potvrdio Općinski sud, stranke su se žalile i sad se čeka odluka Županijskog suda. Desetljećima nikoga nije bilo briga za beskućnike. Našli smo lokaciju, prijavili se na fondove, ali nismo prošli. Sad nam se otvara cilj niz financiranja i smatram da ćemo u to krenuti ove godine”, odgovorio je gradonačelnik.
Vijećnik Lučić pitao je hoće li se Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdoblje završiti prije nego se zatvori Grabovica i što će biti sa zgradom Atlantske plovidbe?
“Što se tiče Grabovice i Centra za gospodarenje otpadom volio bih vam reći da će Grabovica izdržati do otvaranja Centra, međutim objektivno je da neće. Mi moramo organizirati razvrstavanje otpada na lokaciji Grabovice, a onda i odvoz otpada u neko od zato registriranih odlagališta otpada. Grabovica ulazi u posljednju fazu sanacije i zatvaranja i to je to. Tu ćemo dobiti možda još godinu dana ako i toliko i onda ide zatvaranje. Sretan sam što ćemo zatvoriti Grabovicu, ali nisam sretan što neće niti završen CGO. Postojao je tu cijeli niz objektivnih okolnosti s kojima se Županija suočila prilikom gradnje i koje nisu još sve otklonjene. Još će se uzeti neko vrijeme za izgradnju centra, a mi ćemo sukladno uputstvu resornog ministarstva morati pronaći centar koji će prihvatiti naš otpad koji će morati biti u potpunosti razvrstan u trenutku odvoza u taj centar. Mi kao grad morao provesti razvrstavanje otpada.Onoliko koliko je meni poznato na rješenje o rušenju, koje je napisao Državni inspektorat, za oba objekta, i objekt A i objekt B, je uložena upravna tužba od strane investitora i sad se čeka rješavanje Upravnog sud u Splitu po toj pravnoj stvari. Onda ćemo znati što je dalje za raditi. Ne mi, jer mi niti smo dali rješenje o rušenju, niti smo u tome sudjelovali, niti je to naša nadležnost, to je nadležnost Državnog inspektorata. Što se tiče Grad Dubrovnika, Grad Dubrovnik je sukladno zakonu izdao akte vezane za gradnju. Državni inspektorat je utvrdio da se nije gradilo sukladno navedenim aktima. Investitor tvrdi da se gradilo i sad postoji nesuglasje između jednih i drugih. Mi čekamo rješenje toga. I za nas su ti postupci gotovi”, odgovorio je gradonačelnik.
Vijećnik Maslać postavio je gradonačelniku pitanje vezano uz radove na Aglomeraciji tijekom sezone. Zanimalo ga je hoće li osim radova između Sustjepana i Kantafiga biti radova koji bi mogli utjecati na promet. Drugo vijećničko pitanje odnosilo se na turističku sezonu. Pitao je gradonačelnika kakva su njegova očekivanja od nadolazeće sezone.
“Što se tiče Aglomeracije, osim radova između Sustjepan i stopa mosta, ne bi se tijekom sezone trebali odvijati veći radovi. Ima dosta posla i na području Tenturije i Komolca, radovi su na 70 posto završenosti,a potrebno je ukloniti nedostatke. Ima tu još 6 mjeseci posla. Vodovod je pri kraju ishođenja građevinske dozvole za UPOV Petka, i kad se dozvola ishodi, odmah se kreće s radovima. Tu očekujemo početak radova na jesen. Postojeći sustav je pri kraju životnog ciklusa. Ja sam pomalo oprezan po pitanju turističke sezone. Već neko vrijeme se na Dubrovnik i Hrvatsku stavlja pečat da smo preskupi zbog činjenice da ne dajemo u potpunosti vrijednost za novac. Nije problem kad je hotel vrhunske kategorije skup niti vrhunski restoran. Problem je kad je restoran srednje kategorije skup pa to onda gosti uspoređuju s Portugalom i sličnim zemljama. Lani smo imali značajni pad Britanac, koje su nadomjestili Poljaci. Iznimno nam je važno da američko tržište ostane stabilno. Postoji objektivna mogućnost da dođe do pada od 10 posto u broju noćenja. Nama na booking do sada nije negativno utjecao rat na Bliskom istoku, utjecao je pozitivno po pitanju broj noćenja. Muči nas hoće li biti dovoljno kerozina. Moramo dati kvalitetu za novac, ne može pizza iz Metroa biti 17 eura, nisu gosti ludi”, odgovorio je Franković Maslaću.
Olga Muratti pitala je kad će biti završen spomenik poginuloj djeci i kad će započeti zaprimanje prijava za smještaj korisnika u Centar za starije Ragusa.
“Ponosi smo što je spomenik došao svom kraju. Pripremamo u dogovoru s roditeljima djece poginule u ratu program svečanog otvaranja spomenika. Najveća žrtva u borbi za slobodu ovoga grada su upravo ti dječji životi. Intencija je premještanje svih korisnika Thermotherapije u novi dom, koji ćemo otvoriti korak po korak. Što se tiče prijava nismo htjeli trčati pred rudo. Za mjesec dana idemo na izdavanje uporabne dozvole. Bit će sigurno zahtjeva za ispravkom. Potom idemo u zapošljavanje ljudi, pa opremanje doma. Onda na teren izlazi Županija koja daje dozvolu za rad. Moja je intencija da objekt otvorimo segment po segment ili kat po kat. Kad bi mi tamo odjednom zaposlili 170 ljudi i doveli brojne korisnike to bi bio kaos. Proces prijem korisnika uzet će 4 do 6 mjeseci. Korak po korak ćemo primati prijave za skrb i ovih 450 korisnika izvan doma”, kazao je gradonačelnik.
Vijećnik Banovac pitao je što je s igralištem poviše Ulice Bruna Bušića, kad će se projekt nastaviti. Pitao je i hoće li ove godine započeti izgradnja nogostupa od TUŠ-a do Viktorije i što je plažom u Uvali Lapad.
“Igralište se nastavlja, iako se radi o jako skupom projektu. Taj je prostor primjer loše urbanizacije grada, cesta nikakva, kuće do granice, a igralište na vrhu. Imamo cestu, imamo sve, a nema nogostup do Viktorije. Nadam se da ćemo uskoro to početi raditi. Mi ne možemo raspisat natječaj za ležaljke i suncobrane, to je na Županiji, a mi prostor samo održavamo čistim i urednim. Ista instanca suda donijela je dvije različite odluke u istom predmetu. Po mom mišljenju tu nema više koncesionara. Županije je bila stava da koncesionar postoji i da mi trebamo izdati račun koncesionaru koji županiji ne plaća za koncesiju. Koncesionar je trebao ishodavati uporabnu dozvolu, to nije učinio i moje je stav da je tada trebalo raskinuti koncesiju”, kazao je gradonačelnik.
Vijećnik Krstulović kazao je kako je u tijeku javni poziv za subvencioniranje placara na placi u Gradu i da su predviđena sredstva od 500 eura po prodavaču koji je prodavao više od 15 dana. Zatražio je da se placarima sufinancira upotreba Sanitatovih električnih karića. Istaknuo je je isto bilo obećano građanima na zboru građana, ali da se još uvijek na to čeka.
Potom je zatražio da se prikaže fotografija skice parcele u Bokeljsku ulici, na kojoj je žutom bojom označena parcela u vlasništvu Grada Dubrovnika koju je investitor uzurpirao.
“Komunalno redarstvo je 30. 4. 2026., sljedeći objavu Igora Legaza ispred Udruge Divlja liga postavilo tablu zatvoreno gradilište jer je investitor ukrao katastarsku česticu u vlasništvu Grada Dubrovnika, a bez suglasnosti Gradskog vijeća. Sve ovo žuto je vlasništvo Grada Dubrovnika. Nakon četiri dana komunalno redarstvo uklanja tablu koju je isto postavilo, a Grad Dubrovnik podnosi zahtjev građevinskoj inspekciji da se gradilište zatvori. Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj samoupravi gradonačelnik je nositelj izvršne vlasti u gradu i odgovaran je za upravljanje i zaštitu gradske imovine, upravlja nekretninama i pokretninama i imovinskim pravima grada pažnjom dobrog gospodara. Ovo je citat iz zakona. Moje je pitanje kako tabla zatvoreno gradilište nije uspjela ostati do dolaska građevinskog inspektora nego je netko iz Grada Dubrovnika naložio komunalnom redarstvu skidanje table zatvoreno gradilište iako je čestica Grada Dubrovnika ostala ograđena i nedostupna za Grad Dubrovnik iako je u isto vrijeme dostupna za bagere, nasip i eksploziv investitora. Tko je naredio micanje table i kako je ostvarena pažnja dobrog gospodara na na čestici koja je i dalje nedostupna Gradu?”, pitao .
“Ako dođu na placu 15 dana i prodaju mi damo 500 eura jer ih se motivira. Većina placara nije s područja grada Dubrovnika, ali mi želimo živi grad. Što se tiče odnosa sa Sanitatom to moramo vidjeti kako to urediti. Što se tiče Bokeljske, molim vas da prestanete govoriti neistine da je komunalno redarstvo djelovalo po naređenju gospodina Legaza. Komunalno redarstvo djeluje po prijavama građana, ponajprije po prijavama građana Bokeljske ulice koji su sve prijavljivali. Dostavit ćemo vam izvještaj koliko je put komunalno redarstvo izašlo na tren, koliko puta je radilo nadzor postupka i koje je sve prijave podnijelo prema građevinskoj inspekciji isto kao što sam ih podnio i ja. To sam već sve rekao. Vezano uz ovu parcelu, vi očito niste slušali ono što sam vam rekao. Komunalno redarstvo je izašlo na teren i nedvojbeno utvrdilo da koristi čestica u vlasništvu Grada Dubrovnika bez pravne osnove i zatražilo obustavu radova zbog toga što se koristi javna imovina bez pravne osnove. To sam napravio i ja kao gradonačelnik. Pisao sam državnom inspektoratu i u Splitu i u Zagrebu i tražio momentalnu obustava radova jer se bez pravne osnove koristi čestica u javnom vlasništvu. Tko je maknuo tu tabelu, ja iskreno nemam pojma. Poslao sam poruku šefu komunalnog redarstva, još je nije vidio. Ali vaš stava da je to komunalnom redarstvu to naredio netko iz Grada Dubrovnika…Pa tko je taj netko? Recite! Da i ja znam tko je taj netko i tko može narediti komunalnom redarstvu. To je apsolutna neistina. I ono što je važno, iza svega što sam sad izrekao postoji dokumentacija. I nikakvi Legazi i ostala ekipa koja djeluje na poziv. Shvaćate? Nisu utjecali na redovni rad komunalnog redarstva, niti hoće? Jer parcijalno promišljanje o određenim stvarima i nekad ti nešto smeta, nekad ti nešto ne smeta jer ti je netko rekao da zažmiriš ne funkcionira u komunalnom redarstvu. Komunalno redarstvo je prema svima jednako i jednako postupa. Žao mi je što ovu vijećnicu koristite za prozivanje gradskih službenika, nazivali ih uvijenu, u rukavicama kriminalcima, korumpiranima, lošim ljudima i tako dalje. Pa kad ste već toliko hrabri izvadite rukavice i recite: „Osoba ta i ta je prema mojim spoznaja kriminalac. Osoba ta i ta je naredila komunalnom redarstvu da digne tablu, prema mojim spoznajama.“ To recite. Kako ja nemam problema u životu javno govoriti, prozivati kad nešto nije dobro. I spreman sam snositi pravne posljedice za sve ono što rečem. Pa recite i vi, da vidimo tko su ti ljudi koje vi sumnjičite pa ću ja sam zatražiti nadzor svih mogućih tijela nad radom tih ljudi koje vi sumnjičite da su radili protiv propisa. Tko iz Grada može narediti nešto komunalnom redarstvu? Može aktualna pročelnica, a ona nije. Mogu ja, ja nisam. Tko je treći? Nema ga. Vi sad recite tko jest. Pa da ja znam tko je u Gradu Dubrovniku iznad te dvije osobe, a vi očito znate. Znam da sam osobno prijavio prvi put kroz online sustav i drugi put putem moje službene email adrese i zatražio zaustavljanje svih radova jer se ušlo u gradsku imovinu bez pravno valjanog akta“, odgovorio je gradonačelnik.
“Da je bilo tko od nas ušao u imovinu Grada Dubrovnika što bi se dogodilo? Izletio bi vanka odmah. Netko bespravno koristi gradsku imovinu i demolira je minama. Svaki dan ste dobivali predstavke građana, ali odjednom više nema table. Nije se poslao zaštitar niti postavila ograda na ono što je gradsko”, komentirao je gradonačelnikov odgovor Krstulović.
Vijećnik Marković pitao što je s otpadom poviše Knežice, iznad crkve sv. Kuzme i Damjana.
“Naloženo je uklanjanje deponiranog građevinskog materijala s naveden lokacije”, odgovorio je gradonačelnik.
Vijećnik Bečić kazao je kako je izvođač radova na Aglomeraciji na području Komolca na pojedinim dionicama ostavio popriličan nered, pogotovo na onim lokacijama koje graniče s privatnim parcelama. U starom dijelu Komolca dogodila se i devastacija suhozida koji nisu vraćeni u prvobitno stanje. Pitao je gradonačelnika kada će izvođač vratiti se u prvobitno stanje. Pitao je i kakva je situacija s brzom cestom i istaknuo da su stanovnici Komolca, kao i Rijeke dubrovačke za to da se ta cesta i Hidroelektrana Ombla izbrišu iz županijskih prostornih planova.
“Izvođač radova ima obvezu ukloniti se nedostatke, a ako to ne napravi Vodovod ima bankovnu garanciju i istu može aktivirati i time može uvesti drugo izvođača u posao koji će ukloniti nedostatke koje izvođač radova prethodno nije otklonio. Tu smo sigurni. Svi radovi koji nisu napravljeni sukladno normama, mora se se popraviti, ako se to ne napravi aktivirat će se bankovna garancije. Glavno je izvođač radove sve privodi kraju. Vidjeli se najavu direktora Hrvatskih cesta koji je najavio da će brza cesta ići preko Mosta dr. Franja Tuđmana, pa stranom od Sustjepana, većinski tuneli kako je to i bilo previđeno prostornim planom kao druga trasa. Slažem se s vama i sigurno je da ćemo mi kao Grad uputiti Županiji zahtjev za brisanjem varijante broj 1, ako u prostornom planu i dalje stoji, a vjerujem da stoji da se i HE Ombla izbriše iz prostornog plana. Ovo Gradske vijeće je donijelo dvije deklaracije. Prvu u kojoj se protivilo izgradnji HE Ombla i taj je projekt zaustavljen i drugu u kojoj je protivilo izgradnji brze ceste i to je zaustavljeno”, kazao je gradonačelnik.
“Nakon tragedije u Zagrebu u škole smo uveli čuvare, ali i dalje imamo zaštitare, a u vrtićima nemamo niti jedno niti drugo. Ova opasnost je bila opasnost formalnog karaktera. Djeca su u trenutku evakuacije bila u obuhvatu vrtića, a prijetnja je bila, lažna, bombom. Imamo terorističku prijetnju, a sva djeca su na kupu. Napravili smo prekrasan i dostojanstven spomenik djeci poginuloj u ratu, na Srđ smo doveli MIG. Kad ćemo napraviti spomenik braniteljima na Pilama?”, pitao je Potrebica.
“Radili smo sigurnosnu procjenu za škole, ne i za vrtiće, a sad ćemo naručiti sigurnosnu procjenu i za vrtiće. Neki vrtići imaju zaštitare. Živimo u čudnim vremenima. Policija je u kratkom razdoblju pronašla one koji su sijali paniku. Radi se o starijoj djeci koja su se igrala s psihom i zdravljem druge djece. Po meni oni bi trebali biti kažnjeni s deset godina zatvora. Napravit ćemo sigurnosnu procjenu svih vrtića. Zaboravili ste Spomenu sobu u koju sam nedavno odveo i češkog predsjednika koji je bio za vrijeme rata u Hrvatskoj. Bio je dirnut Spomenom sobom koja priča sjajnu priču. Rekli ste da sad postoji jasan konsenzus vezano uz spomenik poginuloj djeci. Kad smo odabrali drevne bojice kao rješenje, par ljudi mi je nakon toga rekao: “Pa nećete valjda stavljati te gay boje?” Pa do kuda ide ljudska zloća! Niti jedna od tih bojica nije prekinuta na istom mjestu, jer netko je izgubio život ranije u životu netko kasnije. Svaka ta bojica je ljudski život. Zamolio sam pročelnicu da se stavi tabla na kojoj stoji da je to spomenik i da se po njemu ne vere, to nije igračka. Pri otvaranju spomenika svaki će roditelji stajati kraj bojice, jer to su njihova djeca. Na taj ćemo način napraviti spomenik na Pilama. Jedna dubrovačka arhitektica mi je predložila novo mjesto za spomenik – na Peskariji gdje su prije bile stolice. Lokacija je dostupna svima, s nje se vidi Srđ, Strinčjera. Lokacija je zanimljiva o njoj treba raspravljati. Ne znam da je ta lokacija na Pilama najbolja. Ljudi tamo čekaju autobus, vješaju bicikle…nova lokacija treba biti izabrana konsenzusom.. To treba biti spomenik svim dubrovačkim braniteljima i na preminulima i onima koji su još živi. Mi ne možemo formalno-pravno raspisati isti natječaj za spomenik kao ovaj za spomenik poginuloj djeci zbog autorskih prava”, odgovorio je gradonačelnik.
Završena je današnja sjednica Gradskog vijeća.
FOTO: Grad Dubrovnik
