Danas se održava 6. sjednica Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije, a dnevni red je otvoren vijećničkim pitanjima. Župan Pezo odgovarao je na brojna pitanja o lučkoj infrastrukturi, o situaciji vezano uz još uvijek nerazriješenu situaciju oko koncesije na plaži u Uvali Lapad, pretovarnoj stranici na poziciji Dubovo na Korčuli protiv koje su nedavno protestirali stanovnici Korčule, kao i o ciljanim izmjenama Prostornog plana Županije te o projektima koji se planiraju preko granice, na Ivanici.
Teo Andrić pitao je župana Peza koji su najvažniji projekti energetske obnove javnih zgrada na području županije i pohvalio novu mjeru Županije, uskrsnicama za umirovljenike.
“Ministar Bačić u zadnjih mjesec dana dva je puta posjetio našu županiju i obišao radove energetske obnove javnih zgrada i provjerio kako napreduju investicije i ide li sve sukladno rokovima. Obišli smo radove na Vili Palmi, radove na OB Dubrovnik, a za čiju je energetsku obnovu Županija pripremila potrebnu dokumentaciju. Mislim da je to ono što će biti najvidljivije i što se naši građani odmah osjetiti. Odradit ćemo i zahvate na Odjelu pedijatrije, za što će Županija osigurati sredstva. Energetski je obnovljena i ambulanta u Kuni. Povučeno je oko 14 milijuna eura za 11 projekata na području županije, a u tijeku su i pripreme za nove javne pozive. Što se tiče uskrsnica, to je mjera koju smo obećavali u kampanji. Osigurali smo 350 tisuća eura za preko 2 300 korisnika”.
Vijećnica Marina Jurišić postavilo je županu pitanje vezano uz koncesiju na plaži u Uvali Lapad.
“Ovo je staro i vječno pitanje. Opet imamo neriješenu situaciju što me žalosti. Pokušali smo doći do ljudi koji trebaju poduzeti mjere da se ova priča razriješi. Naša pozicija u tom sporu je dobra i neće biti posljednica za županijski proračun. Mene ta situacija frustrira. Ovim putem zahvaljujem Gradu Dubrovnika na svemu što poduzima kako bi taj prostor bio čist. Cijela priča traje preko 3 godine. Ne smijemo utjecati na državne institucije. Mi kao Županija dobro stojimo u sporu, a u rukama smo institucija koje trebaju donijeti presudu. Županija i Grad i država tu gube značajna sredstva. Proći će još jedna sezona, a mi nećemo razriješiti tu situaciju. Određene firme koje su tamo postojale su otišle u stečaj, to komplicira cijelu priču. Imali smo više sastanaka u Zagrebu, kako bi što prije došli do presude”, odgovorio je Pezo.
Krešimir Vejić kazao je da Ministarstvo poljoprivrede ukida tehniku steriliziranih mužjaka pri borbi protiv voćne muhe na mandarinama. Župana je pitao je li svjestan te odluke i je li što učinio po tom pitanju. Pitao je što sve uključuje projekt nadogradnje škole u Pločama.
“Nismo u dobroj situaciji, ispalo je da ostajemo bez ove tehnike za suzbijanje voćne muhe na mandarinama. Ministarstvo je napravilo analizu u kojoj smo uočili neke nelogičnosti, a potom smo održali sastanak Povjerenstva za mandarine na kojem je sudjelovao i ministar poljoprivrede. Sad se prelazi na lovke. Ministar je u javno savjetovanje pustio odluku koja nije bila s nama usuglašenje. Reagirali smo u tom javnom savjetovanju i iznijeli ponovno sve kritike. Ministarstvo nam je kazalo, a smatram da je to podcjenjivanje, da mi provedemo nabavu za lovke koje ne podržavamo. Išli smo sa zaključkom prema Vladi se nastavi s ovom tehnikom i da ćemo mi to preuzeti ako već ministarstvo neće. Nismo se našli na istoj razini s ministrom. Ne razumijemo gdje je nastao šum u komunikaciji i čije je to mišljenje važnije od mišljenja ljudi iz Neretve. Uspjeli smo osigurati bespovratnih 5 milijuna eura za OŠ Vladimir Nazor, a Županija to prati s oko 2.5 milijuna eura. Dogradit će se postojeća zgrada, doći će nove učionice, kuhinja s blagovaonicom”, pojasnio je Pezo.
Vijećnik Antun Bašić osvrnuo se na javnu raspravu o ciljanim izmjenama i dopunama Prostornog plana DNŽ.
“Odaziv javnosti bio je slab. Izlagač je kazao ako se realiziraju dva projekta, projekt dalekovoda i vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava Komolac – Brgat – Ivanica da se gubi preko 40 posto staništa u obuhvat zone, a tu su i zahvati koje na tom području planira Grad Dubrovnik. Nitko ne uzima u obzir projekte koji se planiraju na Ivanici: od golf terena, do velikog broja vila, konjičkog kluba”,kazao je Bašić.
“Moramo biti proaktivni kad su u pitanju projekti koji se planiraju na Ivanici. Čudno je da nitko nas preko granice nije ništa pitao. Vidio sam neslužbeno taj prostorni plan i to jest megalomanski. Mi ćemo se sigurno s jednim opširnim dokumentom osvrnuti na sve što se gore planira. Mislim da je dobro da budemo s njima partneri na projektu vodoopskrbe i kanalizacije. To je u zajedničkom interesu. Dalekovod – svi smo svjesni koliko je Ombla usko grlo i postoji golema infrastruktura koje se tamo trebala provući, a već imamo problema sa strujom. Tu priču s dalekovodom ne smijemo više zbog nas odgađati. Prostorni plan Općine Ravno mogu staviti u kategoriju buduće opasnosti.Sve što smo mi iz naših planova izbacili oni su stavili. Pokušat ćemo to s kolegama preko granice na neki način riješiti. S dalekovodom moramo ići jer će sve drugo inače stati”, odgovorio je župan.
Drago Sršen pitao je župana Peza vezano uz cestu koja povezuje Klek i općinu Zažablje za koju je kazao da je neadekvatna i da njome se može proći autobus. Župana je pitao i je li svjestan problema otpada koji nastaje u poljoprivrednoj proizvodnji, za koji je kazao da poljoprivrednici u Neretvi bacaju u kanale i potom pale, a da se većinom radi o plastici.
“Veliki su novci u tu cestu utrošeni, a nismo dobili cestu kakvu smo očekivali, dosta je uska. Kad bi bila u pravom profilu ta cesta bi se sigurno više koristila. U ovom trenutku nemamo osigurana sredstva za tu cestu, ali nakon 13 godina bi mogli iskoristiti priliku i nešto po pitanju te ceste napraviti. Primit ću ovo na znanje. Ako naši poljoprivrednici u Neretvi taj otpad odlažu u kanale, mislim da je to problem pojedinca i njihovog odnosa prema zemlji od koje traže plodove. Upoznat sam s problemom. Rapisan je komunalni poziv za naše općine i gradove, koje su pitale da dio sredstava ulože u saniranje ili sprječavanje ovog problema. To govori o našoj nekulturi”, odgovorio je Pezo.
Vijećnik Igor Miošić postavio je pitanje vezano uz pretovarnu stanicu Dubovo na Korčuli za koju je izdana dozvola i odabrani su izvođači. Konkretno ga je zanimalo na temelju kojih prostornih planova je ta građevinska dozvola izdana. Pitao je i kad se planira nastavak projekta obilaznica Orebića, luka Perna i Polačište jer radovi kako je kazao tamo stoje..
“U narednih desetak dana trebali bi imati izvođača radova za luku Perna, za obilaznicu Orebića u tijeku je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, bilo je žalbi na procjenu zemlje, nakon toga bi se makle sve zapreke kako bi radovi mogli započeti. Situacija na Polačišću je specifična. To je jedan od rijetkih primjera gdje se nositelj jedne takve investicije, ravnatelj Županijske lučke uprave, nije bio u strahu muški se obračunati sa stvarima koje se događaju u javnoj nabavi. Dovedu vas u situaciju da pod izlikom da će propasti novci da se posao neće odraditi vi pristanete na neke trule kompromise i nastavite s tom investicijom za koju unaprijed znate da neće biti dobra. Vodstvo Lučke uprave se ovdje ispravno postavilo i na tome im čestitam. Sad zatvaramo financijsku konstrukciju, imamo ponude, i potom ćemo nastaviti radove s izvođačem koji će to dobro napraviti. Ova tri projekta imaju za cilj bolje povezati Korčulu s kopnom.
Dubovo je tema koja je nejasno iskomunicirana u medijima. Radi se o poziciji pretovarne stanice, logističkog objekta koji je u funkciji sustava gospodarenja otpadom. Ciljanim izmjenama prostornog plana iz 2020. svi načelnici s Korčule podržali su tu poziciju za pretovarnu stanicu. Bili su svjesni da rješavanjem te pozicije imamo mjesto gdje će se otpad zadržavati na otoku možda 24 sata, možda 48 sati, možda 15 dana, ovisno o sirovini. Alternativa tome je da postojeća odlagališta ostanu živa i da Korčulani i dalje tamo odlažu otpad koji ostaje na otoku. Između dileme da zatvorimo dva gradilišta i da otpad ne ostaje na otoku imamo poziciju pretovarne stanice gdje će se taj otpad prebacivati i odnositi sa otoka. Ne znam tko je to ljude izmanipulirao i preplašio da će se tamo događati neki ekocid, da će tamo biti novo odlagalište smeća, tko zna što su ljudi mislili. Kome je u interesu da takve informacije dijeli dalje? Nema potreba za UPU-om, izvođač nije odabran. Ne možemo me nitko uvjeriti da ne činim pravu stvar zatvaranjem dva odlagališta na kojima se smeće baca u krš”, odgovorio je župan.
“Ne možete tek tako otpisati zabrinutost stanovnika Korčule. Vaša je dužnost da ih bolje informirate pa ne bi bilo takvih krivih informacija”, odgovorio je Miošić.
Marinko Pažin postavio je pitanja o ulaganjima u lučku infrastrukturu vrijednima preko 2 milijuna eura i o ulaganjima u Dom zdravlja Korčula i Kalos vrijednima 1.5 milijuna eura
“Županija je od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture dobila sredstva za tri projekta: izgradnju luke u Brijesti, uređenje lukobrana u Trstenom na kojem postoje određene pukotine i ta komunalnu luku u Knežama na Korčuli. Vesele me ovakvi projekti, životniji su i bliži ljudima. Čekaju nas manji zahvati u i dolini Neretve gdje je sve više brodica i morat ćemo tamo rješavati pitanje komunalne vezove. Kao Županija nositelji smo projekta za fotonaponske ćelije na krovu Doma zdravlja na Korčuli, a uspostavit ćemo i odjela za brigu za oboljele od Alzheimera u domu za starije u Vela Luci”, odgovorio je.
Vijećnica Nika Silić kazala je da se na Dubovu deponira mineralna sirovina, no da neće ulaziti u to već je iznijela sugestiju.
“Jeste li spremni pomoći Gradu Korčuli da se ubrza rješavanje pitanje materijala sa Zlopolja, ako Grad Korčula još ima interes za to pitanje. Zlopolje je reciklažno dvorište za građevinski otpad koje ima građevinsku dozvolu, ali funkcioniranje ometa materijal u prošlosti ilegalno deponiran, uz blagoslov pretprošle vlasti. U prošlom mandatu materijal je legaliziran i prijavljen državi koja ga je dala gradu na korištenje za gradske projekte. Krajnje je vrijeme da se iskoristi. No, grad ne može dovoljnom brzinom taj materijal koristiti. Pozivam vas da za sve županijske projekte koristite materijal sa Zlopolja, koji je za vas besplatan, a riječ je o kamenu i zemlji i mljevenom kamenu. Drugo pitanje vezano je za drugu fazu škole Petra Šegedina u Korčuli, koja nije važna samo za srednju već i za osnovnu školu koja bez nadogradnje škole ne može uvesti produljeni boravak”, kazala je.
“Spremni smo pomoći Gradu Korčuli, ali mi imamo u Županiji problem, i vi niste jedini. Znam da je pozicija Zlopolja iskorištena do kraja i taj materijal bi trebao iskorištavati do maksimuma. U tomu svemu nam je važan pozicija Dubova, to su povezane posude. To nije problem jedne ili druge vlasti, ili jedne ili druge općine na Korčuli. Ta priča s odlaganjem mineralnih sirovina nas proganja. Što se tiče škole, do kraja godine očekujem izmjenu dozvole, imamo projekt. Ako to ne bude moglo drugačije, mi kao županija ćemo osigurati sredstva, jer smo svjesni povezanosti srednje i osnovne škole”, odgovorio je Pezo.
