17.8 C
Dubrovnik
Nedjelja, 24 listopada, 2021
NaslovnicaVijestiŠto nas čeka u budućnosti?

Što nas čeka u budućnosti?

Podržavam kritičko mišljenje u akademskoj zajednici, jer kakav je to znanstvenik koji ne propitkuje? Ali namjerno širenje dezinformacija smatram nedopustivim. Također je potrebno znati da svi liječnici nisu znanstvenici i neki ponekad svoje stavove temelje na empiriji, a ne znanosti. Upravo je zbog velikog javnog interesa za cjepiva za COVID-19 Europska agencija za lijekove (EMA) osigurala najvišu razinu transparentnosti. Cijepljenje je vrlo osjetljiva tema, a zdravstveni djelatnik igra ključnu ulogu u pružanju kvalitetne informacije vezane za cijepljenje – kazala je, između ostalog za dubrovniknet.hr doc.dr.sc. Ljiljana Betica Radić, prim.spec.infektologije iz dubrovačke opće bolnice.

Procijepljenost u našoj zemlji nije za pohvalu, nevjerojatno su jake teorije zavjere i antivakseri u čije priče o štetnosti ljudi vjeruju više nego u znanstvenike koji su zagovornici cjepiva kao jedinog izlaza iz ove korona situacije. Ali, i u drugim zemljama procijepljenost nije (pre)visoka što svjedoči o globalnom problemu. Obzirom na to, što možemo očekivati?

U svim zemljama u kojima je procijepljenost nedovoljna možemo očekivati snažan četvrti val epidemije, to će biti „pandemija necijepljenih“ koji će trebati bolničko liječenje ili će rezultirati smrtnim ishodom. Niske stope prihvaćanja cjepiva zabrinjavaju diljem svijeta pogotovo u razvijenom svijetu, a s druge strane nedostatak cjepiva aktualnost je za nerazvijene zemlje, koje su zahvalne da će putem UN-ovog COVAX programa dobiti cjepivo u gotovo 200 zemalja za 20% stanovnika i tako omogućiti najsiromašnijim zemljama da dobiju dragocjene doze do kraja 2021. Iako postoji velik dio populacije voljan da se odmah cijepi i puno manja skupina koja se protivi cijepljenju, postoji veći srednji dio koji je neodlučan i koji treba motivirati za cijepljenje. Nažalost u određenim sredinama, tako i u našoj zemlji, jačaju antivakcinalni pokreti, prisutno je nepovjerenje u cijepljenje, u zdravstveni sustav. Mnogi traže informacije na internetu (raznim forumima, društvenim mrežama) i kao takve uzimaju za točne. Nažalost mreže su preplavljene lažnim informacijama. Predsjednik Biden nedavno je izjavio „Društvene mreže ubijaju ljude dezinformacijama o cjepivu“. Unatoč opskrbi cjepivom, ne mali problem je i dostupnost cjepiva. Rizičnim kategorijama starih i nemoćnih i kroničnih bolesnika treba osigurati bolju dostupnost cjepiva, angažirati mobilne timove koji će cijepiti u domovima, kolektivima, osigurati cijepljenje u ljekarnama.

Svi strepe od naglog prekida turističke sezone… jesu li jedina rješenja zatvaranja ili bi se ipak trebalo početi drukčije “računati” pa iznositi brojeve težih slučajeva i hospitaliziranih, nego zaraženih, jer dosta ljudi ipak završi s blagim korona simptomima? Kakva je razlika u simptomima između oboljelih od delta soja za razliku od ovih dosadašnjih?

Sa zdravstvene perspektive glavni cilj kontrole pandemije je zaštititi ljude od težeg oblika bolesti i prevenirati smrt u čemu su nam najvažnije oružje cijepljenje i pridržavanje epidemioloških mjera. Za zaustavljanje širenja zaraze ključni su superširiteljski događaji, a to su masovna okupljanja, noćni klubovi, partiji, koncerti. Zeleni, narančasti ili crveni status zemlje je promjenjiva kategorija, vidjeli smo nedavne primjere Španjolske i Portugala. Kad zemlja dođe na crvenu listu gubi kontrolu nad turističkom sezonom, tada ovisimo o vladama drugih zemalja. Jasno je da ukoliko turisti budu trebali provesti u karanteni 7 do 10 dana, da neće doći. Već je Francuska svojim građanima preporučila da ne idu u Španjolsku i Portugal, USA da ne putuju u Veliku Britaniju, mi uvodimo obavezno testiranje za turiste iz Velike Britanije.

U mnogim zemljama širenje delta varijante je zbog izrazite zaraznosti postalo ili će postati dominantno. Širenje zaraze se događa među mladima u onim zemljama koje su procijepile starije. Težina korona bolesti ovisna je o dobnoj strukturi i komorbiditetima koji prate starije, tako u situaciji kada oboljevaju mlađi infekcija je u pravilu blaga ili asimptomatska, više su prisutni simptomi infekcije gornjeg dišnog sustava i u pravilu ne trebaju bolničko liječenje.

Upravo iz navedenog razloga parametar broja zaraženih neće biti dovoljan za procjenu stanja korona epidemije, već će uz epidemiološke podatke broja cijepljenih po dobnim skupinama, značajan parametar biti broj hospitaliziranih, broj osoba koje zahtijevaju primjenu kisika, broj osoba na respiratoru i broj umrlih.

S obzirom da situacija nije jednaka u svim regijama Hrvatske i neke županije su u zelenoj zoni, naša zemlja je pokušala da Europski centar za kontrolu bolesti (ECDC) prati stanje korone po županijama, što nije usvojeno jer smo mala regija, ali još uvijek nas po županijama prati njemački institut Robert Koch.

Kako gledate na potez Velike Britanije i najavljeno otvaranje te njihov dolazak u Hrvatsku?

Velika Britanija prednjači u cijepljenju stanovništva, procijepila je starije i širenje zaraze se događa među mladima koji imaju blagi oblik bolesti ili su asimptomatski. Temeljna je pretpostavka kako kod visoke procijepljenosti neće doći do značajnog porasta hospitaliziranih i umrlih, zato je postavljen cilj znatno popustljivijeg režima, bez restrikcija. Prema službenim izvješćima, epidemiološke mjere dovele su do šokantnog porasta nasilja u obitelji i negativno su utjecale na mentalno zdravlje brojnih pojedinaca. Tako je Velika Britanija od 19. srpnja ukinula mjere fizičke distance, no i dalje su ostale mjere detekcije, izolacije i odgovornog ponašanja kada se druži više ljudi, u javnom prijevozu itd. Hoće li neki članovi nositi maske o tome će odlučivati sami građani, a ne vlada, bit će to stvar osobnog izbora. S obzirom da Velika Britanija bilježi veliki broj novozaraženih osoba i među cijepljenima, a država smo sa slabom procijepljenošću, Hrvatska uvodi obavezno testiranje turista koji dolaze iz Velike Britanije što će biti za nas dodatna sigurnosna mjera. Studije u tijeku su optimistične i ukazuju da je prijenos virusa sa zaraženih cijepljenih osoba minimalan.

Nakon godinu i nešto dana, može li se već govoriti o postotku nuspojava koje cjepiva izazivaju kod cijepljene populacije… treba li cijepiti djecu, trudnice, dosta je tu straha. Postoje li znanstvene podloge koje upućuju da je strah od neplodnosti opravdan?

Kao prvo cjepiva protiv COVID-19 su vrlo sigurna i učinkovita i namijenjena su za prevenciju teže bolesti ili smrti. Svjesni smo činjenice kako ne postoji niti jedno cjepivo koje je 100% učinkovito s 0% nuspojava. Također je važno napomenuti da je sva stručno-znanstvena literatura u svezi COVID-a besplatno dostupna. S obzirom da se određene nuspojave mogu javiti tek kada se cijepe milijuni ljudi, europsko zakonodavstvo zahtijeva praćenje sigurnosti svih lijekova i cjepiva dokle god su u primjeni. Cjepivo Pfizer Comirnaty naknadno je registrirano i za dob od 12 godina, a ispitivanja na trudnicama i dojiljama nisu pokazala štetnih učinaka. Također nema dokaza da cjepivo negativno utječe na plodnost.

U Hrvatskoj, nuspojave prati Agencija za lijekove HALMED u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo. Većina nuspojava blaga je do umjerena i nestaje u roku od nekoliko dana nakon cijepljenja, kao što su bol i oticanje na mjestu primjene injekcije, umor, glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, zimica, vrućica i proljev (javlja se u više od 1 na 10 osoba), crvenilo na mjestu primjene injekcije, mučnina i povraćanje (javlja se u manje od 1 na 10 osoba), svrbež na mjestu primjene injekcije, povećani limfni čvorovi, poteškoće sa spavanjem, malaksalost i alergijske reakcije (javljaju se u manje od 1 na 100 osoba). Klijenut mišića jedne strane lica (akutna periferna paraliza lica ili pareza) javlja se rijetko nakon primjene cjepiva Pfizer Comirnaty. Zabilježene su alergijske reakcije uključujući vrlo mali broj slučajeva teških alergijskih reakcija (anafilaksije).

Povjerenstvo za ocjenu rizika na području farmakovigilancije (PRAC) pri Europskoj agenciji za lijekove (EMA) također je objavilo dodatna upozorenja za vektorska cjepiva Janssen i Astra Zeneca Vaxzervia o sindromu tromboze (nastanak ugruška u krvnim žilama, uključujući trombozu na neuobičajenim mjestima poput tromboze venskih sinusa mozga i tromboze splanhnične vene, te arterijske tromboze) praćene trombocitopenijom (niska razina krvnih pločica)  i također potvrdilo kako koristi primjene ovih cjepiva u sprječavanju bolesti COVID-19 nadmašuju rizike od mogućih nuspojava cjepiva. Nažalost neki su slučajevi imali smrtni ishod. Većina tih slučajeva javila se unutar prvih 14 dana nakon cijepljenja i nastupila je većinom kod žena mlađih od 60 godina. EMA je izvijestila o vrlo rijetkim slučajevima miokarditisa (upala srčanog mišića) i perikarditisa (upala ovojnice oko srca), koji su većinom prijavljeni nakon primjene cjepiva Pfizer Comirnaty kod mlađih osoba muškog spola.

Jeste li razočarani dijelom akademske medicinske zajednice koja podržava raznorazne teorije o štetnosti i nedovoljnoj istraženosti cjepiva? Kako gledate na slabu procijepljenost i u našoj bolnici med. sestre i tehničari ni 50 %.

Različita stajališta možda zbunjuju javnost, ali znanost nije dogma. Podržavam kritičko mišljenje u akademskoj zajednici, koji je to znanstvenik koji ne propitkuje? Ali namjerno širenje dezinformacija smatram nedopustivim. Također potrebno je znati da svi liječnici nisu znanstvenici i neki ponekad svoje stavove temelje na empiriji, a ne znanosti. Upravo je zbog velikog javnog interesa za cjepiva za COVID-19 Europska agencija za lijekove (EMA) osigurala najvišu razinu transparentnosti. Cijepljenje je vrlo osjetljiva tema, a zdravstveni djelatnik igra ključnu ulogu u pružanju kvalitetne informacije vezane za cijepljenje. Odbijanje zdravstvenih radnika da se cijepe daje vrlo loš primjer javnosti i potiče u pučanstvu nepovjerenje u zdravstveni sustav.

Kako gledate na najavu o obaveznom cjepivu u prosvjeti, zdravstvu i socijali? Je li to zadiranje u privatnost osobe, vaše mišljenje kao iskusnog infektologa koji se cijeli život educira?

U svakom slučaju dok traje pandemija u određenim situacijama potrebno je hitnim zakonskim rješenjima ograničiti kretanje osobama koje nemaju potvrdu o cijepljenju ili negativan test,  to ne mora biti obavezno cijepljenje. Navedena mjera obaveznog cijepljenja izaziva otpor u demokratskom svijetu, vidimo prosvjede na ulicama u Francuskoj. Znamo kakvu muku imamo i s obaveznim cijepljenjem djece, koje u mnogim europskim zemljama nije obavezno. Najvažnija je dobra zdravstvena prosvijećenost, vjera u institucije, to se ne može narediti, događa se kao rezultat dugotrajnog i upornog rada. U hitnosti se ponekad zbog zaštite života i zdravlja pribjegava i nepopularnim mjerama ukoliko nema drugih rješenja.

Postoje li razlike o učinku različitih sojeva korone kod osoba hospitaliziranih u našoj bolnici?

Gotovo isključivo su hospitalizirani necijepljeni pacijenti srednje dobi, i to oni koji imaju jače opće simptome ili potrebu za kisikom putem nosnog katetera ili maski, za sada nema slučajeva koji zahtijevaju respirator. Dobar indikator je što nema oboljelih korisnika domova za starije.

Ako se postigne procijepljenost od 80 % možemo li se vratiti u normalan život? Je li vodimo krivu kampanju da cijepljenje promoviraju popularne osobe, umjesto liječničkih autoriteta?

Nažalost s novim izrazito zaraznim varijantama kao što je Delta varijanta, bit će izrazito teško postići optimalan postotak procijepljenosti za postizanje kolektivnog imuniteta, isto ovisi o reprodukcijskom broju (R0) varijante virusa. Znamo da je R0 za originalni Wuhanski soj 2,4-2,6, za varijantu koja je izazvala prvi val pandemije u Europi je 3, za Alfa varijantu je 4-5, a za Delta varijantu je 5-8. Dok je za originalni soj bilo dovoljno postići 70% procijepljenosti za postizanje kolektivnog imuniteta, za novu varijantu će trebati 80-90%. Zato je važno kao glavni cilj procijepiti rizične skupine, posebno sve osobe starije od 80 godina, po mogućnosti optimalni postotak osoba preko 65 godina, sve korisnike domova za starije i sve kronične bolesnike, a naravno i sve one koji skrbe o njima, to su zdravstveni radnici, radnici u zdravstvu i socijali.

Iz osobnog iskustva mislim da ljudi odluku o cijepljenju donosu prema ponašanju svoje grupe kojoj pripadaju, promatraju tko se u njihovoj sredini cijepio, je li bilo nuspojava, manje će biti ovisni o tome je li se cijepila neka poznata osoba. A naravno odlučujući je podatak je li se cijepio vaš doktor i je li cijepio svoju obitelj. Na nama zdravstvenim radnicima je velika odgovornost.

Ima li zapravo cijelo čovječanstvo ikakvog rješenja za koronu osim cjepiva?

Cjepivo je dokazano učinkovita preventivna mjera i višestoljetna je doktrina kako je bolje spriječiti infekciju nego liječiti. Koncept kolektivnog imuniteta se odnosi na stjecanje imuniteta cijepljenjem, a ne izlaganju virusu. Svjesno izlaganje virusu je znanstveno i etično problematično. Ukoliko bi ostavili virusu da slobodno cirkulira to bi značilo izlaganje nepotrebnim infekcijama i smrtnim ishodima. Za one koji ne razviju imunitet još uvijek nema na tržištu učinkovitog lijeka, premda je nekoliko supstanci u fazi kliničkog ispitivanja, lijekovi iz reda proteaza inhibitora, kojima se vrlo učinkovito liječe ili kontroliraju neke druge virusne bolesti poput hepatitisa C, hepatitisa B i AIDS-a.

Protupepidemijske mjere fizičke distance, nošenje maski i pranje ruku korisne su mjere i za druge infektivne bolesti koje se prenose zrakom, kapljicama ili kontaktom. Upravo zato od početka korona pandemije bilježimo značajno smanjenje i svih drugih respiratornih infekcija, uključujući gripu. To je dio zdravstvene kulture i trebat ćemo promijeniti neke naše navike. Fizička distanca je dio kulture nekih naroda, među razvijenim zemljama naprimjer u Japanu, pri susretu se ljudi ne rukuju već koriste primjereni naklon, u SAD-u češći je „zagrljaj“ dok je za Europu tipično rukovanje i ljubljenje koje ćemo trebati kontrolirati.

Moramo znati da je COVID dio naših života i nakon što je osigurana dostupnost cjepiva i dovoljna procijepljenost rizičnih skupina, odgovornost će biti na pojedincu, a nažalost korona neće biti jedina prijetnja koja može ugroziti zdravlje ljudi. Čovjek je svojim aktivnostima u dramatičnim razmjerima promijenio okoliš i pridonio izbijanju mnogih novih bolesti, posebice onih koje se prenose sa životinja na ljude. Zbog posljedica današnjega modernog načina života i klimatskih promjena, trendovi pojave novih, kao i širenje postojećih emergentnih i re-emergentnih zoonoza, neminovno će se nastaviti.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

Komentar tjedna by Lidija Crnčević

Put oko Svijeta

Slatki život Alise Nenadić