Danas se na Sveučilištu u Dubrovniku, u bivšoj Staroj bolnici održava Javno izlaganje Prijedloga Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika (PPU), na kojem građani imaju priliku upoznati se s predloženim planskim rješenjima, postavljati pitanja stručnim izrađivačica i predstavnicima Grada Dubrovnik te izlagati svoje prijedloge i primjedbe. Nakon izlaganja PPU-a, od 17 sati građanima će biti predstavljen Prijedloga Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika.
Uz brojne sugrađane na izlaganju su prisutni i gradonačelnik Franković i predsjednik Gradsko vijeća Marko Potrebica.
Gradonačelnik Franković kazao je kako će biti zadovoljnih i manje zadovoljnih, a da su stručni suradnici tu da odgovore na pitanja i zabilježe primjedbe.
“Poučeni iskustvom dosadašnjih PPU-ova i GUP-ova mogu reći samo jedno, na sve je njih utjecala politika, a struka je bila tu samo da odradi ono što je trebalo. Izrađivači su planove napravili sukladno struci i smjernicama stručnih tijela. Je li savršeno? Uvijek postoji prostor za bolje. Zato ste vi danas tu. Zahvaljujem i mom stručnom savjetu, ljudima s integritetom koji su preuzeli ovu dužnost. Dosadašnji PPU-ovi i GUP-ovi su samo proširivali zone gradnje, a današnji ih smanjuju. To je ono što treba gradu, ako znamo s čime raspolažemo i kakva nam je infrastruktura. Hoće li to povrijediti neke i hoće li nekima smanjiti vrijednost zemljišta? Hoće. O samom prostornom planu i GUP-u znam onoliko koliko me informirao resorni odjel i stručnjaci. Ovo će biti prvi Prostorni plan Grada Dubrovnika od demokracije do danas kojeg je definirala struka, a usvojit će politika”, uvodno je kazao gradonačelnik.
Pročelnik Benić podsjetio je da je javni uvid započeo u ponedjeljak 29. lipnja a trajat će do 28. srpnja ove godine te podsjetio na način na koji se mogu iznijeti primjedbe. Pojasnio je da prostorni plan određuje granice građevinskih područja, obuhvaća cijelo administrativno područje Grada Dubrovnika. Razjasnio je da se GUP odnosi na uže područje Grada.
“Oba prostorna plana naglasak stavljaju na buduće detaljno planiranje, što je u prošlosti izostalo”, pojasnio je te dodao kako se radi o trećim velikim izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika. Pojasnio je i kako su za izradu ovog plana izuzetno bitne bile Krajobrazna studija i Konzervatorska podloga. Podsjetio je da formalno postupak izrade započeo u rujnu 2022.
“Na samom početku gradonačelnik je imenovao Savjet za urbanizam čiji su članovi pratili cijeli postupak. Upravni odjela je na samom početku pozvao zainteresiranu javnost da se u ranoj fazi dostave prijedlozi. Od 451 zahtjeva kojeg smo zaprimili čak 83 posto se odnosio na prenamjenu zemljišta u građevinsko. U drugoj fazi izrađena je preliminarna koncepcija u sklopu koju je Filozofski fakultet izradio opsežnu sociološku studiju koja nam je bila relevantan izvor za sve ono što se događalo kasnije. Građani su tražili gospodarske aktivnosti bez turizma, naprimjer. Prije godinu dana započeo je proces izrade Studije utjecaja na okoliš”, kazao je to pojasnio hodograma usvjanja.
“Iznimno smo zadovoljni i ponosni na ono što smo učinili, a vodeći se interesima građana i Grada Dubrovnika”, kazala je Jasminka Pilar Katavić, direktorica tvrtke Urbanistica, izrađivača Plana.
Ana Putar iz tvrtke Urabnistica potom je započela s predstavljanjem PPU-a.
“Plansko rješenje predstavlja iskorak i u našoj praksi. Gradsko vijeće je to koje nama daje mandat da nešto radimo i usmjerava nas. Glavni ciljevi su konkretizirani u postupku izrade plana. Cijelo vrijeme smo sa stručnjacima diskutirali o rješenjima. Ciljevi su usmjereni na zaštitu prostora i javni interes. Koncept se temelji na sustavu središnjih funkcija, prometnoj mreži i prostorno-funkcionalnim cijelima jer smo shvatili da ne može na isti način tretirati Grad i Elafite”, pojasnila je.
“Planski smo umjerili razvoj Gromače kao ruralnog pod centra i Komolca kao novog urbanog centra. Lokalni plan može malo reći o trasama cesta. Kao preferiranu varijantu autoceste smo odabrali trasu 2.”
“U gradu je sve koncentrirano. I tim prostorom se bavi GUP. Za svaki smo prostor rekli način na koji će se razvijati. Za grad je to planska urbanizacija. Za priobalje planski kontroliramo razvoj. Ovdje treba više ograničavati i kontrolirati razvoj, dok je za Gornja sela druga priča. Njih treba oživjeti koliko god je to moguće. Elafite i dalje želimo konzervirati da ostanu takvi kakvi jesu i da se ne unište”, pojasnila je Putar.
“Plan razlikuje građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja izvan naselja. Ta područja imaju svoja pravila. Shvatili smo da održivo trebamo razvijati grad, ali ne ravnomjerno. Granica tih građevinskih područja određuje se ovim planom, priobalju kriterije određuju Zakon i Prostorni plan DNŽ. Dvije prostorne cjeline možemo proširiti to su Gornja sela i Grad. Korekcije na Elafitima i u probijaju su moguće ako se negdje ukine građevinsko područje. Mogućnost planiranja izdvojenih građevinski područja dana nam je kroz županijski plan, ali ih nismo se preuzeli. Za te zone koje ne planiramo, mi smo ih rezervirali za budućnost, ali ih ne planiramo”, pojasnila je.
“Što se tiče planske urbanizacije Grada, prepoznali smo Komolac kao jedino područje gdje se grad može širiti. Planiramo zone koje se mogu odmah upogoniti, ali tu moramo raditi preraspodjelu prostora. Smanjili smo građevinsko područje Grada Dubrovnika za područje Male i Velike Petke za koje smo rekli da nisu građevinska područja i nikad to neće ni biti. Opredijelili smo se za Srđ kao zelenu jezgru grada, koja služi građanima za rekreaciju. Ukinute su zone Bosanka Sjever i Bosanka Jug, a na Srđu nema više turističkih kapaciteta. Na Pobrežju Sjever imamo plan, a na Pobrežju Jug smo pokrenuli plan da se može realizirati Par n Ride.”
“Smanjili smo kamp Konjevac i ukinuli dvije zone”.
“Za Gornja sela osim prostora za stanovanja potrebni su sadržaji poput vrtića, škole, trgovine kako građani sa svaku sitnicu ne bi dolazili u Grad. Odabrali smo Gromaču kao novi podcentar jer je u centru Gornjih sela i najlakše ju je prometno najlakše povezati. Propisali smo detaljne smjernice za otoke. Što se tiče izdvojenih zona ovdje je jedna zona smanjenja, a ostalo je manje više isto”.
“Prometna mreža je jako složena. Korigirali smo trasu autocestu koju smo dobili od Hrvatskih cesta. Kao povoljniju varijantu brze ceste odabrali smo Varijantu 2 koja prolazi padinama Srđa, a za drugu varijantu smo napravili rezervaciju prostora. Sugerirali smo da bi se južna točka trebala nalaziti na području Župe dubrovačke i da smo tako odvojili lokalni promet od tranzitnog, na način da bi Jadranska magistrala od Zatona postala gradska ulica. Komolcu moramo osigurati prometnu dostupnost, a to smo zamislili kao kružni promet oko Srđa, tako da smo redefinirali tunel ispod Srđa. U pomorskom prometu naglasili smo luku Brsečine, koja bi se trebala rekonstruirati. Što se tiče željezničko prometa trasu su definirali tako da ona ne bude prepreka razvoju prostora. Mapirano je i postojeće stanje infrastrukture i ostalih sustava”, pojasnila je.
Stratešku strudija utjecaja na okoliš PPU-a izradila je tvrtka Ires Ekologija.
“Neke zone su se povećavale, neke smanjivale, neke ukidale. Mi smo sve izmjene grafički prikazali tako da se može pratiti što se dogodilo kod svake zone i zašto je neka bila predmetom analize, a druga nije. Ključno je bilo prikazati koje su promjene planirane ovim u odnosu na važeći plana. Koristili smo princip predostrožnosti, odnosno najgori mogući scenariji utjecaj na sastavnice okoliša, a koristili smo više kategorija utjecaja na okoliš od značajnosti, put djelovanja, vremenskog trajanja, ukupnog djelovanja”, pojasnio je jedan od izrađivača studije.
Utvrđeni su potencijalno značajno negativni utjecaji na okoliš.
Navedene su određene mjere zaštite okoliša, kao i smjernice za obje varijante autoceste.
“Na području Grada nalazi se 25 područja ekološke mreže, područja značajna za očuvanje staništa. Kao mogući značajni negativni utjecaj označeni su među ostalim dalekovod 2×220 kV Plat – Pelješac – Nova Sela, željeznička pruga, varijanta 2 autoceste za koju su propisane mjere ublažavana, obilaznica Zatona, no u međuvremenu je trasa izmještena iz područja ekološke mreže, kamp Konjevac, i ispust Suđurađ gdje su također propisane mjere ublažavanje. Nismo mogli isključiti značajne negativne kumulativne utjecaja. Došli smo da je gubitak za šišmiše oko 4,90 posto na području Omble, gdje smo propisali mjere te gubitka ciljanog stanišnog tipa od 2.98. Napravljeno je sve što se moglo da bi se pritisak smanjio i tu će možda biti usko grlo oko projekata. U ovom prostoru mora će se pristupiti razumnom planiranju. No izmjene i dopune plana prihvatljive su za okoliš”, kazao je jedna od izrađivača studije.
Raspravu je započeo predsjednik gradsko vijeća Marko Potrebica, koji je istaknuo kako nastupa kao građanin i da bi volio da su građani imali više dana da se pripreme za raspravu.
“Viziju Dubrovnika trebaju dati građani i Gradsko vijeće. Bio sam sretan kad sam vidio da su Mala i Velika Petka zaštićene. No, nisam vidio razvojni potencijal. Nisam vidio ni poduzetničku zonu, ni stambene zone. Grad koji se ne razvija i ne gradi propada. Žao mi je što ste kao stambenu zonu prepoznali samo Komolac. Nisam zadovoljan ni valorizacijom Gornjih sela. Čestice ljudi niste pretvorili u građevinske a kako bi oni mogli izgraditi kuće za svoju djecu”, kazao je.
U jednu trenutku iz publike se začula buka. Izgleda je da Đuro Capor na taj način pokušao ukazati Potrebici da mu je predloženo vrijeme koje je sugerirao pročelnik Benić od dvije minute isteklo.
“Trebamo razmisliti i o ulazu Grad. Zašto ne razmislimo o prostoru Radeljevića i prijedlogu Vlaha Alamata. Kao građanin ću uputiti primjedbe na PPU s naglaskom na zaštitu naših sela i da se tim ljudima omogući na djedovini izgrade kuće za djecu. Ako se vi gospodine Capor, i vi kolegice s Nove TV, nestrpljivi, a usput ste stanovnica Konavala, prošećite se i vratite za uru vremena”, kazao je.
Gradečki je kazao da se čestice mogu dati samo ako se negdje drugdje nekome uzme.
“Zbog ekološke mreže koja je na području Osojnika, Ljubač, Petrova Sela mi ne može širiti zone prema tim dijelovima grada. Tu smo imali jako puno zahtjeva za prenamjenu čestica, ali zakonski nismo mogli. Gospodarske zone moramo planirati prvo županijskim planom”, odgovorila je.
Maro Čoro, iz Mjesnog odbor Osojnik kazao je da na Osojniku ima jako puno djece i mladih.
“Kakva se poruka njima šalje ako tamo ne mogu graditi, da idu negdje drugdje? Niti jedna cesta ne zadire niti ne ulazi u selo. Ne shvaćam tu rezervaciju prostora na Osojniku”.
“Ne pričamo o malim gubicima staništa, to je negdje oko 6 posto. To građevinsko područje koje vi spominjite, jedna čestica se ne čini puno, ali sa svim što je planirano, recimo samo željeznička pruga je 1 posto, što je zakonski kriterij. Veliki su problemi s ekološkom mrežom. Može se svašta ucrtati, ali realno je da se neće moći izgraditi. Na razini zahvata se mogu raditi kompenzacijske mjere, ali to nikad u Hrvatskoj nije napravljeno. Bolje je da se ljudima ne mažu oči. Nismo htjeli davati lažne nade”.
“Ovo nas je osobno i ljudski dotaknulo. Pokušat ćemo iznaći neko rješenje kako bi se ljudima koji žele ostati gore omogućilo da izgrade obiteljske kuće”, kazala je direktorica tvrtke Urbanistica.
Božo Goravica iz Suđurđa kazao je da je potrebna luka, no umjesto predviđene u Brsečinama predložio je da se razmišlja o luci prema Velikim Žalim. Postavio je i pitanje vezano uz Čemprijese, parka prirode, ambulante i odvoza smeća.
“Zona Čemprijesi sada ima 400 kreveta. Što se tiče Parka prirode Elafiti mi može zaštitu ugraditi u plan, ali to ne možemo riješiti ovim planom. TT blok Osojnik, tamo je planirano zbrinjavanje građevinskog otpada. Bilo bi dobro da nam to sve pismeno napišete. Ambulanta je pitanje UPU-a Suđurađ. Luka Brsečine je dio prostornog plana Županije, ali razmotrit ćemo i to”, odgovorila je Gradečki.
Nikša Matić sa Šipana kazao je kako mu fali 800 metara asfalta do rodne kuće.
“Što se tiče jedan posto izgrađenosti to nije Sveto pismo. U mom selu ima 19 čestica, a kad ja za koju godinu umrem, neće u selu biti nikoga. Je li problem da se tih 800 metara spoji. 2005. godine sam molio gospođu Šuici za trafostanicu, ali od toga ništa”, kazao je.
Viktorija Knežević pohvalila je Upravni odjela za provedeni postupak i rekla da se uistinu radi o nadstandardu u odnosu na ono što zakon propisuje.
“Više puta se govorilo da će plan biti redukcijski i da će smanjiti krevete u turizmu. Je li to točno i kako ste odredili koji ćete broj ukinuti? Hoće li ljudi u Primorju dobiti prenamjenu čestica. Kad bi se iz planova višeg reda izbrisala željeznica bi to omogućilo da ljudi iz Primorja grade obiteljske kuće?”, pitala je.
“Broj kreveta unutar naselja bit će objašnjen kad budemo govorilo o GUP-u, u naseljima dolazi do smanjenja gustoće”, odgovorila je Putar.
“Pomoglo bi da se makne željeznica, da se sve makne i da je sve resetira. Treba vidjet tko ima prednost, država, grad ili stanovnici. Na određenoj razini će se trebati odlučiti pri davanju dozvola je li nešto ide ili ne ide”, kazao je Stojak.
Paolo Pulitika s Bosnake pitao je što će biti s poljem na Bosanci.
Nikola Violić ispred MO Oršac kazao je kako su i prenamijene u Orašcu mahom odbijanje i da se stekao dojam da je bitniji krupni interesi.
“Mi apeliramo da se domaćim ljudima omogući da ostanu u Orašcu. Konjevac su vile i luksuz i pogledajte tko je sve podnio zahtjeve za dozvole za Orašac pa se zapitajte i tko je od tih ljudi zadnju godinu dana tamo živio”, kazao je.
“Gledali smo stupanj izgrađenosti, a ne tko je domicilni stanovnik ili ne. U Orašcu ima još puno neizgrađenih površina. Dok god izgrađenost ne dođe do 80 posto ne možemo širiti građevinsko područje. U suprotnom moramo nekome skinuti, da bi drugome dali. Ne možemo proširiti područje jer nam to ne omogućava zakon”, kazala je direktorica Urbanistice, te dodala kako je novi zakon koji je stupio na snagu 1. siječnja još restriktivniji jer je jedan od uvjeta širenja naselja da se ono prethodno komunalno opremi.
I Mario Curić iz Orašca kazao je kako je tražio prenamjenu zemljišta, no da mu je zahtjev odbijen.
“Otac sam troje djeca, s tim da jedno dijete ima autizam i život na devetom katu je rizik. Imam sve infrastrukturne uvjete. Širimo se prema Trstenom a ne prem Gromači. Ne tražim vile, luksuz, tražim obiteljsku kuću. Orašac se spaja prema Trstenom, a ne s Gromačom koja bi trebala biti novi centar”, kazao je.
Pročelnik Benić kazao je kako će se prijedlog još jednom razmotriti.
Marin Krstulović pitao je koliko je bila kumulativna šteta prema starom i novom PPU. Pročitao je dio iz sociološke studije koji govori da je potrebno spriječiti novu gradnju, osim one na korist stanovnika te pitao je li za Čemprijese predviđena izrada detaljnog plana uređenja.
Josip Stojak kazao je kako su se zone smanjile, no da ne zna za koji broj. Dodao je da su gubici veliki i da pri tome nekoliko hektara ne znači veliku razliku.
Pilar Katavić kazala je kako je za Čemprijese potreban detaljan plan uređenja te da je po novom zakonu potrebno donijeti i usvojiti prostorne planove nove generacije za što je zakonom propisan rok od 7 godina te da Dubrovnik čeka jako puno posla.
Katarina Šilje zamolila je da se planira groblje za kućne ljubimce te kazala kako je i prije postojao stavak zakona koji brani gradnju 100 metara od mora i da joj se to pojasni jer u prostoru vidi da se unutar te granice gradi. Osvrnula se i na porast razine mora te istaknula da se o tome ne govori u prostornim planovima.
Putar je kazala da će se podići razina mora i da su za sva obalna područja, uključujući i Rijeku dubrovačku propisana obveza detaljnog plana koji će se morati pobrinuti o tome. Kad je pak riječ o gradnji 100 metara od mora rekla je da se to odnosi na turistička naselje u kojima smještaj ne smije biti unutar te granice.
“Naši stručni izrađivači nisu preuzeli odgovornost za dizanje određenih građevinskih područja kako bi dali onima koji nemaju. Ovim prostornim planom se ne omogućuje niti jedan novi kvadrat građevinskog područja. U sažetku ste napisali da je nova gradnja u Gornjim selima ograničena zbog Krajobrazne studije, a da je prostor rezerviran. Koje je to područje Grada Dubrovnika od sv. Jakova do Brsečina gdje se grad Dubrovnik može širiti? Nemojte mi reći da je to Tamarić, Obuljeno jer je tamo propisan arhitektonsko urbanistički natječaj. Propisali ste 37 UPU-ova i 9 arhitektonsko- urbanističkih natječaja. Gradskom vijeću će trebati 20 godina. Niste omogućili nove zone, ograničili ste postojeće zone i propisali UPU-ove. Mladim ljudima ste rekli tko nema svoj stan neka se odseli. Zanima me tko je postavio ciljeve?”.
Izlganje Orlande Tokić poraćeno je pljeskom publike. No, odgovora nije bilo.
Antun Perčin kazao je kako je gradonačelnik kazao da će biti novih zona i da smo grad preizgradili a kvadrat je 15 tisuća eura.
“Ovaj grad smo uništili legalizacijom. Neće ni Nepalci spavati u garažama od 5 tisuća eura. Na koji način građani Orašca, Zatona, Primorja mogu graditi, ako ste limitirani zakonima? O čemu ovdje pričamo?”.
Direktorica Urbanistice pojasnile je da je država u priobalju zabranila spajanje naselja duž obalne crte.
Jedan gospar pitao je zašto je zemljište u Brsečinama prenamijenjen iz K1 u poljoprivredno, na što mu je pročelnik Benić odgovorio da se tako postupilo sukladno smjernicama Krajobrazne studije.
Lenka Ivanović kazala je kako 10 godina podnose zahtjeva za zemljište u Brsečinama, a da je u međuvremenu 100 metara od njihove čestice izgrađen hotel.
Mario Krka odvjetnik društva Valeta d.o.o. koja je u Brsečinama planirala turističku zonu koja je sad izbrisana iz plana kazao je kako će se osvrnuti na diskriminaciju i protuzakonite radnje.
“Radi zaštite vizure, protuzakonito se ukida ova zona. Vaše postupanje prema ovoj zoni je diskriminatorno prema nekim drugima. Ovdje je previđeno oko 300 kreveta, a ne štiti se vizura Babinog kuka gdje se planira 1000 kreveta. Babin kuk je naznačena kao jedan od 84 lokaliteta kulturnog krajolika. Generacije urbanista su zonu u Brsečinama doživjele kao turističku zonu. Na kojem propisu ste utemeljili rezervaciju prostora na zemljištu privatnog vlasnika? Ostali komentari će doći pisanim putem. Smatramo da se radi o grubom kršenju plana i protuzakonitoj samovolji”,, kazao je odvjetnik na što je pročelnik Benić kazao da će Ministarstvo dati konačno odobrenje.
Putar je kazala kako se kapaciteti na Babinom kuku neće povećavati i da je to prepušteno detaljnom plan uređenja.
Emilio Pulijizević, predsjednik MO Zaton kazao je da mjesni odbor tražio da se ukine zona T2 na Batu.
“Molim da tih 20 tisuća kvadrata preraspodijelite na žitelje Zatona na njihove egzistencijalne potrebe. Što se tiče pomorskog prometa, Zaton je jedno od sigurnijih sidrišta, ali tražili smo da se od ponte Gaj do dna vale ukine sidrište. Kad netko sidrom ošteti kabele veliki dio Europe neće imati telefon. Nemojte zbog Rafove špilje raditi obilaznicu. Niko neće ići na Osojnik da bi se spustio na most. Osim ako mojim prijateljima na Osojniku ta cesta nešto ne znači.”
Paolo Mage pitao je do koje je čestice prošireno građevinsko zemljište u Vrbici i postoji li mogućnost da se to proširi.
Kristina Ćurčija pitala je za 10 tisuća kvadrata u Orašcu, za koje je firma njezina supruga podnijela zahtjev za prenamjenu zemljišta, a kako bi riješili stambeno pitanje svoje djece.
“Prije 16 godina smo se prvi put žalili.”
Nikola Vatović pitao je kako je Park n Ride prošao ekološke kriterije. Naveo je i da je bilo obećano da će čestice na Pobrežju parcelizirati za kuće za mlade obitelji, ali da toga sada nema.
“Kako se može parking za auta, a ne obiteljska kuća?”.
“Otvorili smo zonu za priuštivo stanovanje, ali zbog ekološke mreže smo morali to negdje već uzeti. Gospodarska zona Pobrežje je i u danas važećem plan”.
“Imamo brzu cestu, autocestu, željeznicu, ali nemamo obiteljsku kuću, o tome će politika u sljedećih 30 morati izjasniti”, kazao je Potrebica.
Vlasnika broda Sveti Ivana, otvorio je pitanje malih brodara.
“Nemamo gdje raditi na našim brodovima. U Rožatu Donjem, postoji firma Barka mala, pola parcele je već škver. Taj bi se škver mogao proširiti jer bi to nama brodarima bio spas. Većina ovih brodova ne može doći do škvera u Betini”.
Đuro Capor pitao je kako je preživjela turistička zona Čemprijesi na Šipanu u kojoj se planira 400 kreveta, kad je toliko stanovnika na samom otoku.
“Varijante razvoja za Elafite koju predviđate je neodrživa. Predviđate 5 turista na jednog stanovnika. Naš gradonačelnik sve što može trpa na Pobrežje i onda nema mjesta za obiteljske kuće. Ne sviđate mi se što se niste izjasnili koje stvari tamo pripadaju, a koje ne. Niste se osvrnuli ni na golf na Srđu”, kazao je Capor.
Gradečki je kazala da su se vodili Krajobraznom studijom po pitanju turističke zone na Šipanu i interesima Grada i da je ona smanjena za pola.
Stojak je kazao kako su imali ulazne elemente, od koji je jedan dio planiran županijskim planom, dok su drugi u važećem gradskom planu.
“Postojeće građevinske zone se nisu do kraja izgradile. Nama ulazni podatak nisu bila proširenja. Park n Ride je prošao je nema pojedinačnog negativnog utjecanja, ali kumulativnog ima. Bit će tko je izgradio prvi, izgradio je”, kazao je.
Davor Lucianović kazao je kako smatra da nedostaje definicija kakav mi grad želimo.
“U zadnjih 100 godina turizam je postao dominantna poslovna aktivnost i nema više sklada. I ako želimo grad sukladan današnjim razmišljanjima, onda ćemo se usmjeriti na turizma. Ali kakav grad u budućnosti želimo. Vidjeli smo što je bila s turizmom za vrijeme rata, za vrijeme korone? Turizam kao isključiva gospodarska aktivnost je opasan. Svaka čast za zaštitu prirode, no trebalo bi razmišljati o štetnom utjecaju turizma na ljude”, kazao je.
Gradečki je kazala kako je upravo iz toga razloga smanjen broj turističkih kreveta.
Ivo Lučić pitao je za koliko su posto povećane građevinske zone u Gornjim selima.
Gradečki je kazala kako je Gromača značajno proširena, da je Kliševo u jednom dijelu prošireno.
Pilar Katavić kazala je da je rezervacija prostora usko stručno tema i da je to određena premosnica dok Grad ne uputi Županiji zahtjev da se određene zone izbrišu iz županijskog plana.
Paolo Milić pitao je zašto se neizgrađena građevinska zemlja onima koji je nisu izgradili oduzme kako bi se dalo onima koji su uputili zahtjeve.
Ivan Katić iz Dubravice kazao je kako u jednom dijelu mjesta, na površini od 20 tisuća kvadrata, omogućeno gradnja na samo 2 tisuće kvadrata.
“Ispod ceste ništa nije uključeno. Zašto se gradnja koncentirira na samo mjesto, gdje je već kuća do kuće?”.
“Sliku naselja je bilo potrebo očuvati u skladu s Krajbraznom studijom”, odgovorili su izrađivači plana.
“Nisam stanovnica grada Dubrovnika, ali puno radimo kao novinarka za ovaj grad. Kako je donesena odluka da se iz turističkih zona izbrišu Bosanka, Brsečine, a ostane Šipan”, pitala je Paula Klaić Saulačić, novinarka Nove TV.
Gradečki je kazala da su održane fokus grupe s građanima, mjesnim odborima, anketa s građanima, da je napravljena Sociološka studija i da su na temelju toga procijenili koje zone gradu štete, a koje šteta manje ili mu doprinose.
Arhitekt Slobodan Vuković kazao je kako problemtika prostornog planranja grada traje dugi niz godina.
“Koja je projekcija broja stanovnika na kojoj ste donosili odluke? To je elementarno, za koga se gradi. Prof. Marinović je definirao grad teritorijalno i organizacijski. Produktivni i neproduktivni dio grada moraju biti u omjeru najmanje 50:50. Tragedija što se i prije Domovinskog rata izgubilo kako definirati grad. Kad se pogleda teritorijalno, naslijedili smo veliki prostor, na našu sreću i na našu nesreću. Društveno-političke zajednice ne prate logiku urbanističke arondacije. Župa dubrovačku ne sagledavamo, a tamo je glavni radni kontingent. Moramo stvari početi gledati razumno. Arhitektura i urbanizam jednaki su medicini. Bolest se zove da ne znam gospodariti prostorom”, kazao je.
Putar je odgovorila da je napravljena Sociološka studija čija je voditeljica bila Jana Vukić s Filozofskog fakulteta, u sklopu koje je napravljena demografska analiza.
Ovim je završeno javno izlaganje Izmjena i dopuna Prostornog plana. Uskoro slijedi javno izlaganje novog GUP-a.
