Danas se na Sveučilištu u Dubrovniku, u bivšoj Staroj bolnici održava Javno izlaganje Prijedloga Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika (PPU), na kojem građani imaju priliku upoznati se s predloženim planskim rješenjima, postavljati pitanja stručnim izrađivačica i predstavnicima Grada Dubrovnik te izlagati svoje prijedloge i primjedbe. Nakon izlaganja PPU-a, od 17 sati građanima će biti predstavljen Prijedloga Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika.
Uz brojne sugrađane na izlaganju su prisutni i gradonačelnik Franković i predsjednik Gradsko vijeća Marko Potrebica.
Gradonačelnik Franković kazao je kako će biti zadovoljnih i manje zadovoljnih, a da su stručni suradnici tu da odgovore na pitanja i zabilježe primjedbe.
“Poučeni iskustvom dosadašnjih PPU-ova i GUP-ova mogu reći samo jedno, na sve je njih utjecala politika, a struka je bila tu samo da odradi ono što je trebalo. Izrađivači su planove napravili sukladno struci i smjernicama stručnih tijela. Je li savršeno? Uvijek postoji prostor za bolje. Zato ste vi danas tu. Zahvaljujem i mom stručnom savjetu, ljudima s integritetom koji su preuzeli ovu dužnost. Dosadašnji PPU-ovi i GUP-ovi su samo proširivali zone gradnje, a današnji ih smanjuju. To je ono što treba gradu, ako znamo s čime raspolažemo i kakva nam je infrastruktura. Hoće li to povrijediti neke i hoće li nekima smanjiti vrijednost zemljišta? Hoće. O samom prostornom planu i GUP-u znam onoliko koliko me informirao resorni odjel i stručnjaci. Ovo će biti prvi prostorni plan Grada Dubrovnika od demokracije do danas koje je definirala struka, a usvojit će politika”, uvodno je kazao gradonačelnik.
Pročelnik Benić podsjetio je da je javni uvid započeo u ponedjeljak 29. lipnja a trajat će do 28. srpna ove godine te podsjetio na način na koji se mogu iznijeti primjedbe. Pojasnio je da prostorni plan određuje granice građevinskih područja, obuhvaća cijelo administrativno područje Grada Dubrovnika. Razjasnio je da se GUP odnosi na uže područje Grada.
“Oba prostorna plana naglasak stavljaju na buduće detaljnog planiranja, što je u prošlosti izostalo”, pojasnio je te dodao kako se radi o trećim velikim izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika. Pojasnio je i kako su za izradu ovog plana izuzetno bitne bile Krajobrazna studija i Konzervatorska podloga. Podsjetio je da formalno postupak izrade započeo u rujnu 2022.
“Na samom početku gradonačelnik je imenovao Savjet za urbanizam čiji su članovi pratili cijeli postupak. Upravni odjela je na samom početku pozvao zainteresiranu javnost da se u ranoj fazi dostave prijedlozi. Od 451 zahtjeva kojeg smo zaprimili čak 83 posto se odnosio na prenamjenu zemljišta u građevinsko. U drugoj fazi izrađena je preliminarna koncepcija za sklopu koju je Filozofski fakultet izradio opsežnu sociološku studiju koja nam je bila relevantan izvor za sve ono što se događalo kasnije. Građani su tražili gospodarske aktivnosti bez turizma, naprimjer. Prije godinu dana započeo je proces izrade Studije utjecaja na okoliš”, kazao je to pojasnio hodograma usvjanja.
“Iznimno smo zadovoljni i ponosni na ono što smo učinili, a vodeći se interesima građana i Grada Dubrovnika”, kazala je Jasminka Pilar Katavić, direktorica tvrtke Urbanistica.
Ana Putar iz tvrtke Urabnistica potom je započela s predstavljanjem PPU-a.
“Plansko rješenje predstavlja iskorak i u našoj praksi. Gradsko vijeće je to koje nama daje mandat da nešto radimo i usmjerava nas. Glavni ciljevi su konkretizrani u postupku izrade plana. Cijelo vrijeme smo sa stručnjacima diskutirali o rješenjima. Ciljevi su usmjereni na zaštitu prostora i javni interes. Koncept se temelji na sustavu središnjih funkcija, prometnoj mreži i prostorno-funkcinalnim cijelima jer smo shvatili da ne može na isti način tretirati Grad i Elafite”, pojasnila je.
“Planski smo umjerili razvoj Gromače kao ruralnog pod centra i Komolca kao novog urbanog centra. Lokaln plan može malo reći o trasama cesta. Kao prefiriranu varijatnu autoceste smo odbarila trasu 2.”
“U gradu je sve koncentrirano. I tim prostorom se bavi GUP. Za svaki smo prostor rekli način na koji će se razvijati. Za grad je to planska urbanizacija. Za priobalje planski kontroliramo razvoj. Ovdje treba više ograničavati i kontrolirati razvoj, dok je za Gornja sela druga priča. Njih treba oživjeti koliko god je to moguće. Elafite i dalje želimo konzervirati da ostanu takvi kakvi jesu i da se ne unište”, pojasnila je Putar.
“Plan razlikuje građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja izvan naselja. Ta područja imaju svoja pravila. Shvatili smo da održivo trebamo razvijati grad, ali ne ravnomjerno. Granica tih građevinskih područja određuje se ovim planom, priobalju kriterije određuju Zakon i Prostorni plan DNŽ. Dvije prostorne cjeline možemo proširiti to su Gornja sela i Grad. Korekcije na Elafitima i u probijaju su moguće ako se negdje ukine građevinsko područje. Mogućnost planiranja izdvojenih građevinski područja dana nam je kroz županijski plan, ali ih nismo se preuzeli. Za te zone koje ne planiramo, mi smo ih rezervirali za budućnost, ali ih ne planiramo”, pojasnila je.
“Što se tiče planske urbanizacije Grada, prepoznali smo Komolac kao jedino područje gdje se grad može širiti. Planiramo zone koje se mogu odmah upogoniti, ali tu moramo raditi preraspodjelu prostora. Smanjili smo građevinsko područje Grada Dubrovnika za područje Male i Velike Petke za koje smo rekli da nisu građevinska područja i nikad to neće ni biti. Opredijelili smo se za Srđ kao zelenu jezgru grada, koja služi građanima za rekreaciju. Ukinute su zone Bosanka Sjever i Bosanka Jug, a na Srđu nema više turističkih kapaciteta. Na Pobrežju Sjever imamo plan, a na Pobrežju Jug smo pokrenuli plan da se može realizirati Par n Ride.
“Smanjili smo kamp Konjevac i ukinuli dvije zone”.
“Za Gornja sela osim prostora za stanovanja potrebni su sadržaji poput vrtića, škole, trgovine kako građani sa svaku sitnicu ne bi dolazili za Grad. Odabrali smo Gromaču kao novi podcentar jer se u centru Gornjih sela i najlakše ju je prometno najlakše povezati. Propisali smo detaljne smjernice za otoke. Što se tiče izdvojenih zona ovdje je jedna zona smanjenja, a ostalo je manje više isto”.
“Prometna mreža je jako složena. Korigirali smo trasu autocestu koju smo dobili od Hrvatskih cesta. Kao povoljniju varijantu brze ceste odabrali smo Varijantu 2 koja prolazi padinama Srđa, a za drugu varijantu smo napravili rezervaciju prostora. Sugerirali smo da bi se južna točka trebala nalaziti na području Župe dubrovačke i da smo tako odvojili lokalni promet od tranzitnog, na način da bi Jadransta magistrala od Zatona postala gradska ulica. Komolcu moramo osigurati prometnu dostupnog, a to smo zamislili kao kružni promet oko Srđa, tako da smo redefinirali tunel ispod Srđa. U pomorskom prometu naglasili smo luku Brsečine, koja bi se trebala rekonstruirati. Što se tiče željezničko prometa trasu su definirali tako da ona ne bude prepreka razviju prostora. Mapirano je i postojeće stanje infrastrukture i ostalih sustava”, pojasnila je.
Stratešku strudija utjecaja na okoliš PPU-a izradila je tvrtka Ires Ekologija.
“Neke zone su se povećavale, neke smanjivale, neke ukidale. Mi smo se izmjene grafički prikazali tako da se može pratiti što se dogodilo kod svake zone i zašto je neka bila predmetom analize, a druga nije. Ključno je bilo prikazati koje se promjene planirani ovim u odnosu na važeći plana. Koristili smo princip predostrožnosti, odnosno najgori mogući scenariji utjecaj na sastavnice okoliša, a koristili smo više kategorija utjecaja na okoliš od značajnosti, put djelovanja, vremenskog trajanja, ukupnog djelovanja”, pojasnio je jedan od izrađivča studije.
Utvrđeni su potencijalno značajno negativni utjecaji na okoliš.
Navedene su određene mjere zaštite okoliša, kao i smjernice za obje varijante autoceste.
“Na području Grada nalazi se 25 područja ekološke mreže, područja značajna za očuvanje staništa. Kao mogući značajni negativni utjecaj označeni su dalekovod 2×220 kV Plat – Pelješac – Nova Sela, željeznička pruga, varijanta 2 autoceste za koju su propisane mjere ublažavana, obilaznica Zatona, no u međuvremenu je trasa izmještena iz područja ekološke mreže, kamp Konjevac, i ispust Suđurađ gdje su također propisane mjere ublažavanje. Nismo mogli isključiti značajne negativne kumulativne utjecaja. Došli smo da je gubitak za šišmiše oko 4,90 posto na području Omble, gdje smo propisali mjere te gubitka ciljanog stanišnog tipa od 2.98. Napravljeno je sve što se moglo da bi pritisak smanjiti i tu će možda biti usko grlo oko projekata. U ovom prostoru mora će se pristupiti razumnog planiranju. No izmjene i dopune plana prihvatljive su za okoliš”, kazao je jedna od izrađivača studije.
Raspravu je započeo predsjednik gradsko vijeća Marko Potrebica, koji se istaknuo kako nastupa kao građanin i da bi volio da su građani imali više dana da se pripreme za raspravu.
“Viziju Dubrovnika trebaju dati građani i Gradsko vijeće. Silno sam se trudio jesu li se u ovim planovima našli ti i takvi projekti. Bio sam sretan kad sam vidio da su Mala i Velika Petka zaštićene. No, nisam vdio razvoji potencijal. Nisam vidio ni poduzetničku zonu, ni stambene zone. Grad koji se na razvija i ne gradi propada. Žao mi je što se kao stambenu zonu prepoznali samo Komolac. Nisam zadvoljan ni valorizacijom Gornjih sela. Čestice ljudi niste pretvorili u građevinske a kako bi oni mogli izgraditi kuće za svoju djecu”, kazao je.
U jednu trenutku iz publike se začula buka. Izgleda je da Đuro Capor na taj način pokušao ukazati Potrebici da mu je isteklo vrijeme.
“Trebamo razmisliti i o ulazu Grad. Zašto ne razmislimo o prostoru Radeljevića i prijedlogu Vlaha Alamat. Kao građanin ću uputiti primjedbe na PPU s naglaskom na zaštitu naših sela i da s tim ljudima omogući na djedovini izgrade kuće za djecu. Ako se vi gospodine Capor, i vi, NOVE TV, a usput ste stanovnica Konavala, prošećite se i vratite za uru vremena”, kazao je.
Gradečki je kazao da se čestice mogu dati samo ako se negdje drugdje nekome uzme.
“Zbog ekološke mreže koja je na području Osojnika, Ljubač, Petrovo Selo mi ne može širiti zone prema tim dijelovima grada-. Tu smo imali jako puno zahtjeva za prenamjenu čestica, ali zakonski nismo mogli. Gospodarske zone moramo planirati prvo županijskim planom”, odgovorila je.
Maro Čoro, iz Mjesnog odbor Osojnik kazao je da na Osojniku ima jako puno djece i mladih.
“Kakva se poruka njima šalje ako tamo ne mogu graditi, da idu negdje drugdje? Niti jedna cesta ne zadire niti ne ulazi u selo. Ne shvaćam tu rezervaciju prostora na Osojniku.
“Ne pričamo o malim gubicima staništa, to je negdje oko 6 posto. To građevinsko područje koje vi spominjite, jedna čestica se ne čini puno, ali sa svim što je planirano, recimo samo željeznička pruga je 1 posto, što je zakonski kriterij. Veliki su problemi s ekološkom mrežom. Može se svašta ucrtatii, ali realno je da se neće moći izgraditi. Na razini zahvata se mogu raditi kompenzacijske mjere, ali to nikad u Hrvatskoj nije napravljeno. Bolje je da se ljudima ne mažu oči. Nismo htjeli davati lažne nade”.
“Ovo nas je osobno i ljudski dotaknulo. Pokušat ćemo iznaći neko rješenje kako bi se ljudima koji žele ostati gore omoguće da izgrade obiteljske kuće”, kazala je direktorica tvrtke Urbanistica.
Božo Goravica iz Suđurđa kazao je da je potrebna luka, no umjesto predviđene u Brsečinama predložio je da se razmišlja o luci prema Velikim Žalim. Postavi je i pitanje vezano uz Čemprijese, parka prirode, ambulante i odvozu smeća.
“Zona Čemprijesi sada ima 400 kreveta. Što se tiče Parka prirode Elafiti mi može zaštitu ugraditi u plan, ali to ne možemo riješiti ovim planima. TT bol Osojnik, tamo je planirano zbrinjavanje građevinskog otpada. Bilo bi dobro da nam to sve pismeno napišete. Ambulanta je pitanje UPU-a Suđurađ. Luka Brsečine je dio prostornog plana Županije, ali razmotrit ćemo i to”, odgovorila je Gradečki.
Nikša Matić sa Šipana kazao je kako mu fali 800 metara asfalta do rodne kuće.
“Što se tiče jedan posto izgrađenosti to nije Sveto pismo. U mom selu ima 19 čestica zgrade, a kad ja za koju godinu umrem, neće u selu biti nikoga. Je li problem da se tih 800 metara spoji. 2005. godine da molio gospođu Šuici za trasfostanicu, ali od toga ništa”, kazao je.
Viktorija Knežević pohvalika je Upravni odjela za provedeni postupak i rekla da se uistinu radi o nadstandardu u odnosu na ono što zakon propisuje.
“Više puta se govorilo da će plan biti redukcijski i da će smanjiti krevete u turizmu. Je li to točno i kako ste odredili koji ćete broj ukinuti. Ljudi u Primorju dobiti prenamjenu čestica. Kad bi se iz planova više reda izbrisala željeznica bi to omogućilo da ljudi iz Primorja grade obiteljske kuće?”, pitala je.
“Broj kreveta unutar naselja bit će objašnjen kad budemo govorilo o GUP-u, u naseljima dolazi do smanjenja gustoće”, odgovorila je Putar.
“Pomoglo bi da se makne željeznica, da se sve makne i da je sve resetira. Treba vidjet tko ima prednost, država, grad ili stanovnici. Na određenoj razini će se trebati odlučiti pri davanju dozvola je li nešto ide ili ne ide”, kazao je Stojak.
Paolo Pulitika s Bosnake pitao je što će biti s poljem na Bosanci.
Nikola Violić ispred MO Oršac kazao je kako su i prenamijenje u Orašcu mahom odbijanje i da se stekao dojam da je bitniji krupni interesi.
“Mi apeliramo da se domać ljudima omogći da ostanu u Orašcu. Konjevac su vile i luksuz i pogledaje tko je sve podnio zahtjee za dozvole za Oršac zapa i tko je od tih ljudi u zadnjh godinu dana tamo živio”, kazao je.
“Gledali smo stupanj izgrađenosti, a ne tko je domicilni stanovnik ili ne. U Orašcu ima još puno neizgrađenih površina. Dok god izgrađenost ne dođe do 80 posto ne možemo širiti građevinsko područje. U suprotnom moramo nekome skinuti, da bi drugome dali. Ne možemo proširiti područje jer nam to ne omogućava zakon”, kazala je direktorica Urbanistice, te dodala ako je novi zakon koji je stupio na snagu 1. siječnja još restriktivniji jer je jedan od uvjeta širenja naselja da se ono prethodno komunalno opremi.
I Mario Curić iz Orašca kazao je kako je tražio prenamjenu zemljišta, no da mu je zahtjev odbijen.
“Otac sam troje djeca, s tim da jedno dijete ima autizam i život na devetom katu je rizik. Imam sve infrastrukturne uvjete. Širimo se prema Trstenom a ne prem Gromači. Ne tražim vile, luksuz, tražim obiteljsku kuću. Orašac se spaja prema Trstenom, a ne s Gromačom koja bi trebala biti novi centar”, kazao je.
Pročelnik Benić kazao je kako će se prijedlog još jednom razmotriti.
Marin Krstulović pitao je koliko je bila kumulativna šteta prema starom i novom PPU. Pročitao je dio iz sociološke studije koji govori da je potrebno spriječiti novu gradnju, osim one na korist stanovnika te pitao je li za Čemprijese predviđena izrada detaljnog plana uređenja.
Josip Stojak kazao je kako su se zone smanjile, no da ne zna koji broj. Dodao je da su gubici veliki i da pri tome nekoliko hektara ne znači veliku razliku.
Pilar Katavić kazala je kako je za Čemprijese potreban detaljan plan uređenja te da je za ponovom zakonu potrebno donijeti i usvojiti prostorne planove nove generaccije za što je zakonom propisan rok od 7 godina te da Dubrovnik čeka jako puno posla.
Katarina Šilje zamolila je da se planira roblje za kućne ljubimce te kazala kako je i prije postojao stavak zakona koji brani gradnju 100 metara od mora i da joj se to pojasni jer u prostoru vidi da se unutar te granice gradi. Osvrnula se i na porast razine mora te istaknula da se o tome ne govori u prostornim planovima.
Putar je kazala da će se podići razina mora i da su za sva obalna područja, uključujući i Rijeku dubrovačku propisana obveza detaljnog plana koji će se morati pobrinuti o tome. Kad je pak riječ o gradnji 100 metara od mora rekla je da se to odnosi na turistička naselje u kojima smještaj ne smije biti unutar te granice.
“Naši stručni izrađivači nisu preuzeli odgovonost za dizanje određenih građevinski područja kako bi dali onima koji nema. Ovim prostornim planom se ne omogućuje niti jedan novi kvadrat građevinskog područja. U sažetku ste napisali da je nova gradnja u Gornjim selima ograničena zbog Krajobrazne studije, a da je prostor rezerviran. Koje je to područje Grada Dubrovnika od sv. Jakova do Brsečina gdje se grad Dubrovnik može širiti? Nemojte mi reći da je to Tamarić, Obuljeno jer ste tamo propisan arhitektonsko urbanistički natječaj. Propisali ste 37 UPU-ova i 9 arhitektonsko- urbanističkih natječaja. Gradskom vijeću će trebati 20 godina. Niste omogućili nove zone, ograničili ste nove zone i propisali UPU-ov. Mladim ljudima ste rekli tko nema svoj stan neka se odseli. Propisali ste sve ovo i time se ovdje ponosite. Onaj ovaj dokument koji ste uputili javno je laž. Zanima me tko je postavlja cijevi?”.
Izlganje Orlande Tokić poraćeno je pljeskom publike. No, odgovora nije bilo.
Antun Perčin kazao je kako će gradonačelnik kazao da će biti novih zona i da smo grad preizgradili a kvadrat je 15 tisuća eura.
“Ovaj grad smo uništili legalzacijom. Neće ni Nepalci spavati u gražama od 5 tisuća eura. Na koji način građani Orašca, Zatona, Primorja mogu graditi, ako ste limitirani zakonima? O čemu ovdje pričamo?”.
Direktorica Urbanistice pojasnile je da je država u priobalju zabranila spajanje naselja duž obalne crte.
