11.8 C
Dubrovnik
Nedjelja, 3 ožujka, 2024
NaslovnicaKulturaStižu nove konzervatorske podloge za Dubrovnik, Ston, Cavtat i Korčulu. Što će...

Stižu nove konzervatorske podloge za Dubrovnik, Ston, Cavtat i Korčulu. Što će to značiti za buduću gradnju?

Pod vodstvom Ministarstva kulture i medija, sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti najmanje 60 povijesnih gradova i mjesta, dobit će do 2026. konzervatorsku podlogu nove generacije, kojom će se definirati upravne mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara području tih gradova, ali i njihovih povijesnih urbanih krajolika.

Iako Dubrovnik već ima konzervatorsku podlogu za kontaktnu zonu, uskoro će dobiti i novu za samu povijesnu jezgru, a takve će podloge do polovice 2026., uz ostale gradove u Republici Hrvatskoj, dobiti i Ston i Cavtat i Korčula.

Što će te konzervatorske podloge značiti za zaštitu kulturnih dobara, a što za buduću gradnju u zaštićenim prostorima, objasnio nam je Aljoša  Špaleta, arhitekt-konzervator i zamjenik voditelja projekta C2.2. R3-I1 NPOOa „Uspostava digitalne infrastrukture i usluga javne uprave izradom sustava konzervatorskih podloga“.

Što su konzervatorske podloge i čemu one služe?

Konzervatorske podloge su prije svega  planski dokument zaštite nepokretne kulturne baštine. Pojednostavljeno, to su konzervatorski planovi temeljem kojih se sa stajališta zaštite kulturne baštine, na nivou naselja, pa i čitavih krajolika, odlučuje što je vrijedno za očuvanje i do kojeg stupnja se ti elementi čuvaju. Tradicionalno se ovaj dokument pod različitim nazivima izrađuje u okviru postupka donošenja prostornih planova kao jedan od niza zasebnih stručnih studija koji prethode izradi prostornog planskog rješenja uređenja i razvoja određene zajednice. Osim planiranja razvoja, u prošlosti se ova vrsta dokumenta izrađivala i za rekonstrukciju ratom razorenih gradova, primjerice Vukovara ili Pakraca, pa su tako i programi obnove koje Ministarstvo kulture i medija izradilo za zaštićene kulturno-povijesne cjeline nakon potresa iz 2020. godine u Glini, Petrinji i Sisku, u osnovi, istovrsni dokumenti s ciljem očuvanja zajedničkog identiteta, tj. identiteta lokalne, pa i nacionalne zajednice.

Koliko gradova u Hrvatskoj dosad ima izrađene konzervatorske podloge?

Za potrebe projekta kojeg Ministarstvo provodi u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s ciljem osuvremenjivanja sustava upravljanja našim zaštićenim kulturno-povijesnim cjelinama, zajedno s kolegama iz  konzervatorskih odjela izradili smo procjenu da je oko 70% gradova sa zaštićenom kulturno-povijesnim cjelinama obrađeno nekom vrstom konzervatorske dokumentacije, no međutim tek oko 10% njih je izrađeno u posljednjih dvadeset godina. Velika većina njih nisu na snazi, odnosno nisu integrirani u Generalne urbanističke planove ili su zajedno s Urbanističkim planovima uređenja stavljeni van snage izmjenama Zakona o prostornom uređenju nekih 2011ih godina.

Dok ste radili pri Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku, zajedno s Antunom Baćom, trenutno pročelnikom ovog odjela izradili ste konzervatorsku podlogu za kontaktnu zonu u Dubrovniku. Kojim ste se smjernicama vodili?

Konzervatorska podloga za kontaktnu zonu svjetskog dobra „Stari grad Dubrovnik“ prva je konzervatorska podloga koja je nastala po metodologiji koju je službeno definirala radna skupina Ministarstva kulture i medija u ožujku prošle godine u sklopu projekta NPOO. Rekli bi na globalnom jeziku da nam je to bio prvi „proof of concept“, odnosno dokaz inovativnog koncepta podloge za zaštitu povijesnog urbanog krajolika, koju su uostalom ICOMOS (Međunarodno vijeće za spomenike i spomeničke cjeline) i Centar za svjetsku baštinu ove godine prepoznali kao sveobuhvatan i stručno utemeljen dokument, a koji će, ako je suditi prema najavama iz Dubrovnika, imati svoju uspješnu primjenu u novom Generalnom urbanističkom planu grada.

S obzirom na specifični položaj Dubrovnika, kako u ekonomskom, tako i prostornom smislu, ova podloga se uz primjenu novih alata, kao što su geoinformacijski programi i 3D vizualne analize, razlikuje od ostalih po procjeni osjetljivosti određenog područja grada u odnosu na postojeći intenzitet gradnje u kontaktnoj zoni, te utjecaj koja bi ta gradnja mogla imati na kulturno-povijesnu cjelinu Dubrovnika, odnosno svjetsko dobro.

Za pripremu te podloge imali smo, rekao bi, izvrstan tim ljudi, ali i suradnju s Gradom, njegovim upravnim odjelima, i Zavodom za prostorno uređenje Dubrovačko neretvanske županije koje je dobar dio tema koje su obrađene podlogom otvorio projektom „Baština pokretač razvoja“ iz 2015. godine. No, osnova svemu su Preporuke UNESCOa iz 2011. za zaštitu povijesnih urbanih krajolika, čijih smjernica smo se, u okviru naših kompetencija, odgovorno vodili u definiranju provedivih mjera očuvanja svjetskog dobra i njegovog krajolika. Naglasio bi i da su te smjernice namijenjene svim dionicima u upravljačkom sustavu povijesnih gradova.

Najavljeno je iz Ministarstva kulture i medija kako će se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti financirati izrada najmanje 60 konzervatorskih podloga. Što je cilj tog projekta?

U okviru hrvatskog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji je usvojen od Europske komisije u jesen 2021. godine, provode se izuzetno progresivni projekti koji se financiraju iz instrumenta Next generation EU kao odgovor na pandemiju COVID-19, ali i dodatan poticaj za postizanje pametnog i održivog rasta. Među njima je i projekt „Uspostava digitalne infrastrukture i usluga javne uprave izradom sustava konzervatorskih podloga“ koji ima za cilj unaprijediti poslovne procese Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija, njene usluge građanima, ali i općenito sustav upravljanja zaštićenim kulturno-povijesnim cjelinama. Kada govorimo o sustavu u slučaju konzervatorskih podloga, mislim na uređeni proces izrade, usvajanja i provođenja tih podloga, kojeg će projektni tim, čiji sam ponosni član, po prvi put urediti na nivou države uz razvoj i primjenu integriranih informacijskih rješenja. Ovo integriran znači da će se unaprijeđenim Informacijskim sustavom kulturne baštine svi zahtjevi za zaštitu, bilo pojedinačnih zgrada ili cijelih područja gradova biti povezani putem središnje Državne sabirnice s ostalim informacijskim sustavima javnopravnih tijela, a tu prije svega mislim na onaj Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. S kolegama iz MPUGDI-a koji predvode u razvoju informacijskih rješenja prostornog uređenja u okviru svojeg projekta, održali smo već nekoliko statusnih sastanaka gdje su se, uostalom, utvrdili i zajednički ciljevi. S obzirom na značaj naslijeđenog izgrađenog prostora koje se štiti kao kulturna baština, oni se prije svega odnose, naravno, na usklađenje zakonskih obaveza u pogledu usvajanja konzervatorskih podloga.

Kad će tih 60 konzervatorskih podloga biti izrađeno i hoće li se one ugraditi u prostorne planove gradova?

Očekujemo da će se najmanje 60 konzervatorskih podloga, koji će se u okviru projekta izraditi do polovice 2026., za odabrane kulturno-povijesne cjeline gradskih obilježja, po njihovom dovršetku, redovnim postupkom pokrenuti izmjene i dopune mjerodavnih prostornih planova s usklađenim programskim polazištima. Prvih 60 kulturno povijesnih cjelina odabrani su prema kriterijima reprezentativnosti, ugroženosti, postojećem stupnju dokumentiranosti, ali i ujednačenoj teritorijalnoj raspodijeljenosti. Od tih 60, najmanje 20 podloga planiramo izraditi do kraja 2024., ponajprije za kulturno povijesne cjeline male i srednje veličine u našem priobalju kojima je utvrđen povećani rizik gubitka kulturno-povijesnih svojstava uslijed nagle urbanizacije.

Koliko je sredstava za to namijenjeno i tko će izrađivati konzervatorske podloge?

Procijenjeni udjel za konzervatorske podloge nove generacije je 70% ukupne investicije koja je utvrđena dokumentom Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok će se njihova izrada naručivati putem otvorenog postupka javne nabave. Zamišljeno je da potencijalni izrađivači izrađuju podlogu u bliskoj suradnji s nadležnim konzervatorskim odjelima.  S obzirom na značaj projekta, kako za sustav zaštite, tako i za razvoj struke općenito, ovim putem bi svakako pozvao sve kolege koji bi mogli sudjelovati u provedbi, odnosno valorizaciji i izradi mjera zaštite – urbaniste, povjesničare umjetnosti, arhitekte, krajobrazne arhitekte, arheologe i druge – da pozorno prate elektronički oglasnik javne nabave u nadolazećim mjesecima.

Koji gradovi u DNŽ će dobiti takve studije?

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji su inicijalno izabrani povijesna jezgra Dubrovnika, zatim Cavtat, Ston i Korčula, kao gradovi u kojima su intenzitet korištenja prostora i općenito turistifikacija najveći, upravo zbog njihovih povijesnih i estetskih vrijednosti, odnosno skladnosti prirodne i izgrađene strukture koja je sama po sebi odraz kulture življenja na tom prostoru. Izradom konzervatorske podloge nove generacije, uz primjenu jasnih pokazatelja, do kraja provedbe projekta za ove će se gradove prvo nastojati ponuditi odgovarajuće upravno-pravne mjere ublažavanja rizika za spomenute vrijednosti, pa potom i za ostala naselja kao što su Orebić, Vela Luka, Lastovo…

Što sve konzervatorska podloga sadrži?

U osnovi, ona sadrži valorizaciju- odnosno stručno vrednovanje prostora u cjelini te zasebno njegovih graditeljskih i ostalih povijesnih struktura, uz odgovarajuće mjere zaštite, na različitim razinama – od graditeljskih i ostalih povijesnih struktura, npr. zgrada, parkova i ostalih javnih površina, preko područja zajedničkih obilježja koje možete zamisliti kao cijele kvartove ili perivoje do same kulturno-povijesne cjeline u svom prirodnom ili izgrađenom okruženju za koje se uspostavlja kontaktna zona. Kontaktna zona kulturno-povijesnih cjelina je obrađena posebnim kriterijima te se novom metodologijom izrade konzervatorskih podloga izdvaja kao područje prilagođenih urbanih pravila, za čiju provedbu prvenstveno snose odgovornost upravna tijela za prostorno uređenje i izdavanje akata iz područja gradnje.

Iako Dubrovnik trenutno ima konzervatorsku podlogu za kontaktnu zonu, radit će se i nova podloga. Zašto?

Točno, po prvi put će se nakon 80ih godina i Provedbenog urbanističkog plana stare gradske jezgre i područja Pile, Ploče, Sv. Jakov,  detaljno popisati i kataloški obraditi svaka zgrada, bilo kuća ili ljetnikovac na Konalu ili palača na Prijekom, ali i ostala komunalna i javna infrastruktura u obuhvatu kulturno-povijesne cjeline.

Kontaktna zona, kako je spomenuto, obrađena je prvom konzervatorskom podlogom iz 2020. godine, na razini područja zajedničkih obilježja, odnosno provedbenih uvjeta uređenja prostora za ta područja kako je i propisano dokumentom Standardi izrade konzervatorskih podloga za kulturno-povijesne cjeline gradskih obilježja (MKM, ožujak 2022.) za kontaktne zone. Sukladno toj istoj metodologiji, nakon izrade mjera zaštite na toj urbanističkoj razini tzv. urbanih pravila, slijedi izrada mjera zaštite graditeljskih i ostalih povijesnih struktura u samoj kulturno-povijesnoj cjelini koja je pod izravnom, iako ne i jedinom, nadležnosti konzervatorskog odjela.

Što će to značiti za buduću gradnju?

Za buduću gradnju, barem onu za koju se provodi postupak izdavanja dozvole za gradnju, to znači da će se na razini lokacijske informacije već putem portala eGrađani uputiti zainteresiranog građanina, investitora ili projektanta, na zahtjeve za zaštitu kulturne baštine, dok će se za dobar dio zgrada, koje nisu pojedinačno zaštićene, ubrzati proces izdavanja potvrda, bilo o statusu i stupnju zaštite, bilo o usklađenosti s mjerama zaštite – ukoliko su projekti za zgrade, jasno, odgovorno izrađeni. Što se tiče radova koji podliježu Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, napravit će se jasna razlika između općih mjera zaštite odnosno poboljšanja, i konzervatorsko-restauratorskih mjera koje se mogu dalje razraditi posebnim uvjetima, ovisno o pojedinom stupnju zaštite. Ne manje bitno, cijeli sustav bit će transparentan i dostupan javnosti u stvarnom vremenu putem Geoportala kulturnih dobara, što će uostalom rezultirati ujednačenim postupanjem konzervatorskih odjela, većim povjerenjem građana, te administrativnim rasterećenjem, npr. od raznih prijava i žalbi proizašlih iz narušenih odnosa susjeda.

Povijesna jezgra Stona i stonske zidine u posljednjih nekoliko godina su značajno obnovljene, ali se počelo događati da se, zbog nove privlačnosti za turiste, uz same srednjovjekovne zidine, a zbog nepostojanja zaštite, može graditi primjerice benzinska postaja. Što će nova konzervatorska odluka donijeti Stonu i Stonjanima?

O Stonu na ovoj razini bi mogao razgovarati kao dojučerašnji konzervator-arhitekt u dubrovačkom konzervatorskom odjelu kojeg uostalom vezuje za Pelješac obiteljsko nasljeđe, no sa stajališta nekoga tko provodit projekt izrade nove generacije konzervatorskih podloga, ovom prilikom bi naglasio da će se podlogom za kulturni krajolik Stona trajno utvrditi sve one sastavnice koju Ston čini kulturnim dobrom nacionalnog, ako ne i međunarodnog značaja. To uključuje i prepoznavanje svih onih obilježja i prijetnji koje utječu na strukturalni, funkcionalni i vizualni integritet Stonskog krajolika, s Velikim i Malim Stonom, zidinama i utvrdama Koruna, Podzvizd i Kaštio te solanama, stonskim poljem, brdom Gradec sa crkvom sv. Mihajla i naseljem Broce kao glavnim orijentirima. U tom procesu će sami izrađivači podloge zajedno s konzervatorskim odjelom i lokalnom zajednicom autoritativno ocijeniti i te projekte koje spominjete. Podloga će, uostalom, sa stajališta zaštite kulturne baštine definirati ograničenja u prostoru te posredno tome, uvjete za smještaj novih stambenih i poslovnih zona, infrastrukture i oblikovanje zgrada većeg mjerila sukladno kriteriju integriteta, ali i zakonskim načelima prostorne održivosti i vrsnoće gradnje.

Ovdje bi ukazao i na činjenicu da su ovakvi projekti morali biti prethodno planirani dokumentom prostornog uređenja za čiju se odluku o izradi, uostalom, pribavlja ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš, dok se o prijedlogu prostornog plana prije njegovog usvajanja ili vraćanja na doradu obavezno provodi javna rasprava u kojem može sudjelovati svatko, uključujući i javnopravna tijela. Osim konzervatorske službe kojoj je direktno stavljen u mandat skrb nad kulturnom baštinom, a čiji se kapaciteti svakako trebaju ojačati u području nepokretne kulturne baštine i prostorno planskih mjera zaštite, odgovornost u postavljanju zahtjeva za integralnim očuvanjem okoliša imaju i druga javnopravna tijela, pa i svi građani koji mogu i moraju biti uključeni rano u procesu donošenja prostornih planova – i prije formalne odluke o izradi.

Konzervatorske podloge izradit će se i za grad Korčulu te za Cavtat. Na što će se staviti naglasak prilikom izrade tih dvaju podloga?

– Kao i uostalom za većinu povijesnih gradova na priobalju, uključujući Šibenik za koji se upravo radi pilot projekt nove digitalne i javno dostupne konzervatorske podloge, očekujem da će se podlogama za Cavtat i Korčulu, naglasak prije svega staviti na njihov smještaj i prostornu sliku s mora, s prirodnim uzvišenjima nad tim gradovima koja imaju univerzalan značaj u doživljaju cjeline, bilo da su to mjesta raznih oblika tvrđava, sakralnih i sepulkralnih perivoja ili rekreacijskih parkova. U Šibeniku u kojem smo s kolegama, koji odlično poznaju svoj grad, upravo dovršili razinu analize pojedinačnih zgrada kojih je u cjelini nekih 1100, tek nam predstoji ovakva analiza. No kad se budu radile podloge za ostale gradove, pristupiti će se istovremeno induktivno i deduktivno, u svrhu cjelovite i integrirane zaštite svih kulturno-povijesnih vrijednosti u prostoru na kojima se dobrim dijelom temelji prosperitet našeg društva.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA