Ponovno se, pred održavanje sjednice Gradskog vijeća, aktualiziralo pitanje – je li Željko Raguž (DUSTRA) kao direktor Luke Dubrovnik čiji je većinski vlasnik Grad Dubrovnik, smije sjedati u Gradskom vijeću, je li to sukob interesa i može li se onda i legitimitet odluka koje se donose, dovesti u pitanje? Pa se kao usporedba spominje i primjer direktora Vodovoda, Lukše Matušića koji je svoj vijećnički mandat u Gradskom vijeću morao staviti u mirovanje jer je ta funkcija nespojiva s mjestom direktora gradske tvrtke.
Kako nam na to pitanje odgovor nije stigao iz Grada Dubrovnika (a ako stigne, objavit ćemo ga), obratili smo se Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa.
Rubna situacija
Razlika u zakonskim osnovama po kojima Raguž, za razliku od Matušića, smije biti gradskim vijećnikom leži u tome što se na drukčiji način tumači pojam većinskog vlasništva. Iako, dakle, nema čvrste osnove po kojoj bi dvije funkcije Željka Raguža bile nespojive, ipak je riječ o rubnoj situaciji.
Naime, Željko Raguž, direktor Luke Dubrovnik d.d. nije obveznik Zakona o sprečavanju sukoba interesa! Njegove funkcije nisu nespojive na način kako je to propisao Zakon o sprečavanju sukoba interesa u članku 3. gdje je precizno propisano tko se smatra obveznikom u smislu tog Zakona.
– U situaciji u kojoj je ista osoba u upravi trgovačkog društva u većinskom vlasništvu jedinice lokalne samouprave član predstavničkog tijela jedinice lokalne ili područne samouprave, Povjerenstvo je takve situacije tumačilo na način da je članstvo u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne samouprave druga javna dužnost, te primjerice član uprave trgovačkog društva koji je obveznik Zakon o sprječavanju sukoba interesa (ZSSI), ne smije biti gradski ili županijski vijećnik, imajući na umu da Zakon o trgovačkim društvima ne dopušta eventualnu zakonsku iznimku, a koji stav Povjerenstva je potvrdio i Visoki upravni sud u dosadašnjoj praksi – stoji u odgovoru glasnogovornice Povjerenstva Marijane Križančić koja dodaje:
-Kada je u pitanju većinsko vlasništvo jedinice lokalne samouprave u nekom trgovačkom društvu preko dionica drugog poduzeća koje je u većinskom vlasništvu jedinice lokalne samouprave, takvu kombinaciju Zakonodavac ne prepoznaje.
A, upravo takva je kombinacija vlasništva Luke Dubrovnik d.d. u kojoj Grad Dubrovnik ima 48,57 posto udjela, a gradsko poduzeće UTD Ragusa 2,75% udjela vlasništva dionica Luke Dubrovnik. Grad Dubrovnik kupio je 2021. godine dionice Atlantske plovidbe preko UTD Raguse, a istovremeno je tada od Atlantske plovidbe i sama Luka Dubrovnik kupila vlastite dionice od 8,99 posto.
“Rupe” u Zakonu
– Zakon propisuje da 51% dionica mora imati ili jedinica lokalne samouprave ili trgovačko društvo koje je osnovala jedinica lokalne samouprave. Zakonodavac je propustio navesti drugu kombinaciju, stoga većinski vlasnik treba biti država, odnosno jedinica lokalne samouprave ili društvo koje je osnovala. Tu su povjerenstvu vezane ruke i takvi vijećnici nisu obveznici Zakona o sprečavanju sukoba interesa i nema zapreke da budu gradski vijećnici – objašnjava Križančić i dodaje kako bi svaki vijećnik koji je u sukobu interesa bio kažnjen od strane Povjerenstva, ali to ne bi rezultiralo ništetnosti odluka koje predstavničko tijelo donosi.
Vijećnici u gradskim i općinskim vijećima te županijskim skupštinama nisu obuhvaćeni člankom 3. ZSSI-a, stoga se na navedene osobe ne primjenjuju odredbe tog Zakona, tumače u Povjerenstvu.
Napominju također da se na članove općinskih i gradskih vijeća, kao i na članove županijskih skupština primjenjuje Etički kodeks kojeg su predstavnička tijela jedinica lokalne i područne samouprave dužna donijeti sukladno članku 4. stavku 1. ZSSI-a.
Takav Etički kodeks ima i Grad Dubrovnik.
Etički kodeks nositelja političkih dužnosti u Gradu Dubrovniku donesen na Gradskom vijeću 2021. godine. Tamo je kao sukob interesa navedena situacija „u kojoj su privatni interesi nositelja političkih dužnosti u suprotnosti s javnim interesom ili kad privatni interes utječe ili može utjecati na nepristranost nositelja političke dužnosti u obavljanju njegove dužnosti“.
U članku 5. Etičkog kodeksa navodi se:
“U svim slučajevima nastupanja sukoba interesa ili nespojivosti dužnosti, nositelji političkih dužnosti se obvezuju, bez odgode, prijaviti takav slučaj i poduzeti sve potrebne radnje kako bi sukob interesa ili nespojivost dužnosti prestao“.
Na mrežnim stranicama Grada Dubrovnika nije moguće naći podatak tko je predsjednik, a tko članovi ovog odbora.
