U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik 19. svibnja 2026. u 18 sati bit će predstavljena znanstvena monografija ‘Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.’, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović, u izdanju Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i Leykam internationala. Na predstavljanju će sudjelovati ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi , autorica knjige dr.sc. Ivana Rončević Elezović, ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Tonko Smokvina, povjesničar umjetnosti dr.sc. Ivan Viđen i redovna profesorica na Sveučilištu u Dubrovniku, recenzentica knjige prof. dr.sc. Sanja Žaja Vrbica.
Muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, dr. sc. Ivana Rončević Elezović obrađuje i interpretira segment hrvatskog slikarstva od 1872. do 1919. na osnovi njegovih poveznica s talijanskim kulturnim krugom, koji do sada nije bio sustavno obrađen niti interpretiran te se sagledavanjem situacije iz ovoga kuta dolazi do novih spoznaja o pojedinačnim opusima autora, ali i o cjelini ovog važnog segmenta hrvatskog slikarstva bez kojega je nemoguće sagledati puninu povijesno umjetničkog okvira na prijelazu devetnaestoga na dvadeseto stoljeće.
Autorica istražuje i izdvaja komponentu talijanskih elemenata u slikarstvu hrvatskih autora u zadanom razdoblju od ostalih srednjoeuropskih utjecaja. Njihovo međusobno razlikovanje, kako se tijekom razrade pokazuje, nije uvijek jasno razgraničeno te zahtijeva priznavanje difuzne naravi nijansi u prijelazima. Ova je činjenica rezultat višestrukih čimbenika: od važnosti kulturne razmjene između Italije i prekoalpskih zemalja, koja se odvijala kroz nekoliko različitih kanala, do povijesne uvjetovanosti povezanosti dijelova sjeverne Italije s Austrijom te, konkretno, s austrijskom upravom.
Uže područje rada sačinjavaju dijelovi opusa hrvatskih slikara, koji su nastali u izravnom ili posrednom kontaktu s talijanskim kulturnim krugom u razdoblju od 1872. do 1919. godine. Kao početna granica ovoga istraživanja uzete su 1870-te godine jer označavaju odlazak prve trojice predstavnika hrvatskog slikarstva: Ferdinanda Quiquereza, Izidora Kršnjavoga i Nikole Mašića s Akademije u Münchenu na putovanje u Italiju prema ruti: Venecija, Rim, Napulj (Capri). Završna 1919. godina označava kraj prvog razdoblja izložbi Proljetnog salona (1916.–1919.), kao prijelazni period koji je omogućio snažniji modernistički zamah ostvaren nakon rata te je označen ispreplitanjima jugendstilskih ‘zaostataka’ i naznaka avangardnijih pristupa u umjetnosti.
Riječ je o impresivnoj, bogato opremljenoj publikaciji na 616 stranica na hrvatskom jeziku sa sažetkom na engleskom, objavljenoj uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske te Zaklade Adris. Recenzije potpisuju prof. dr. sc. Sanja Žaja Vrbica i prof. dr. sc. Frano Dulibić, a grafičko oblikovanje Ana Zubić.
Predstavljanje znanstvene monografije organizira se u povodu Međunarodnog dana muzeja koji se obilježava 18. svibnja.
O autorici
Ivana Rončević Elezović (Slavonski Brod, 1977.) nakon završene opće gimnazije u Našicama diplomirala je povijest umjetnosti i anglistiku na Filozofskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2001. godine. Od 2004. godine zaposlena je u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti (tadašnjoj Modernoj galeriji) u Zagrebu, gdje je u ožujku 2011. stekla zvanje više kustosice, a u prosincu 2021. zvanje muzejske savjetnice. Godine 2008. imenovana je kustosicom Zbirke slikarstva od 1898. do 1918., a 2025. kustosicom Zbirke 19. stoljeća do 1918. Među važnijim izložbenim projektima valja istaknuti kustoski rad na pripremi i organizaciji izložbe Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Vlaho Bukovac. A Cosmopolitan Croatian, u ulozi asistentice autoru izložbe Igoru Zidiću koja je postavljena uKunstmuseumu den Haag (tadašnjemGemeentemuseumu) u Nizozemskoj 2010. i potom u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu iste godine. Pokrenula je, osmislila i redovito organizira kontinuirane muzejsko-edukativne projekte u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti 10 škola – 10 umjetnika (na nacionalnoj razini) i Gimnazijalci – muzejski vodiči. Doktorsku disertaciju pod nazivom Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919. obranila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2023. godine.
