9.8 C
Dubrovnik
Četvrtak, 13 veljače, 2025
NaslovnicaLifestylePlaće su na godišnjoj razini "skočile" 12 posto, no rast je usporen...

Plaće su na godišnjoj razini “skočile” 12 posto, no rast je usporen u posljednjem kvartalu

Najveći rast plaća zabilježen je u javnom sektoru, gdje su plaće u javnoj upravi i državnim službama porasle za impresivnih 21%.

Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia koja je najpoznatija po svom brendu MojPosao, u 2024. godini je prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 1346 eura, što je čak 12% više nego prethodne godine. 

Medijan* plaće je nešto niži i iznosi 1242 eura, što znači da većina radnika ima manju plaću od navedenog prosjeka. U odnosu na prošlu godinu medijalna plaća narasla je 15%, što nam ukazuje na činjenicu da su niže plaće rasle više nego visoke.


 
U odnosu na 2022. godinu prosječna mjesečna neto plaća je rasla 35%, a u odnosu na pandemijsku 2020. čak 48% . 
Prosječna plaća u 2020. godini iznosila je 999 eura, dok je medijalna iznosila 929 eura. 


 
Svakako je zanimljivo pogledati raspodjelu po platnim razredima. 

Najviše građana, njih gotovo polovica (44%), nalazi se u rangu 1.000 do 1.500 eura. Usporedbe radi, prošle godine u tom je platnom razredu bilo svega 35% građana.

Primjetan je i porast broja građana u višim platnim razredima. U kategoriji s primanjima od 1.500 do 2.000 eura nalazi se 18% građana, što predstavlja značajan rast u odnosu na prošlogodišnjih 11%. U najvišem platnom razredu, s primanjima iznad 2.000 eura mjesečno, ove godine je 10% građana, dok je prošle godine taj udio iznosio svega 6%.

S druge strane, zabilježen je pad udjela građana s nižim prihodima. Mjesečna primanja manja od 1.000 eura u 2024. ostvaruje 27% građana, što je znatan pad u odnosu na 2023. godinu kada je gotovo polovica građana (48%) pripadala ovom platnom razredu.

Država je najviše dizala plaće

Unatoč padu potražnje za radnom snagom i valovima otpuštanja u IT industriji tijekom prošle godine, ovaj sektor i dalje prednjači po visini plaća, koje su u prosjeku 18% više od nacionalnog prosjeka (1590 eura). Ipak, rast plaća u IT industriji bio je skroman u odnosu na druge sektore, iznosivši tek 5%.

Iznadprosječne plaće bilježe i sektori Financija i osiguranja (1417 eura,+5%), Proizvodnje, prijenosa i distribucije energije, nafte, vode i otpada (1403 eura,+4%), kao i Građevinarstva, arhitekture i nekretnina (1403 eura,+4%). 

Što se pak pojedinačnih zanimanja tiče, najpotplaćeniji radnicu u Hrvatskoj su frizeri, spremačice, šivači, krojači te zaštitari.

S druge strane, najviše plaćena zanimanja su ona iz područja-a: lead developer, android developer te IT manager.


 
Najveći rast plaća zabilježen je u javnom sektoru, gdje su plaće u javnoj upravi i državnim službama porasle za impresivnih 21%. Prosječna plaća radnika u ovom sektoru u 2024. godini iznosila je 1319 eura. Značajan rast od 16% također je zabilježen u sektorima obrazovanja i znanosti te zdravstva i socijalne skrbi. U zdravstvu, prosječna plaća u 2024. godini iznosila je 1301 euro, dok je u obrazovanju prosječna plaća bila 1217 eura.
Sličan trend vidljiv je i prema tipu vlasništva poduzeća. 

Najveći rast plaća ostvaren je u javnoj i lokalnoj samoupravi (+15%) te državnim tvrtkama (+14%). U privatnim poduzećima zabilježen je nešto skromniji rast: 10% u domaćim i 9% u stranim kompanijama.

Analiza rasta plaća prema veličini poduzeća otkriva da su najniže plaće rasle najdinamičnije. U mikro poduzećima do 10 zaposlenika te u malim poduzećima do 50 zaposlenika plaće su porasle za 14%. Prosječna mjesečna neto plaća u tvrtkama do 10 zaposlenika u 2024. godini iznosila je 1.210 eura. 


 
Nasuprot tome, najmanji rast zabilježen je u velikim poduzećima s više od 1.000 zaposlenika, gdje su plaće porasle za 12%. Prosječna plaća u tim tvrtkama u 2024. godini iznosila je 1.384 eura.

Plaća je i dalje najviša u Gradu Zagrebu

Najniže plaće su i dalje na istoku zemlje, u  Virovitičko-podravskoj (1142 eura,-15%),  Požeško – slavonskoj (1136 eura,-16%) te Vukovarsko-srijemskoj (111o eura, -18%) županiji. 

Najviša prosječna plaća u 2024. godini zabilježena je u Gradu Zagrebu (9% iznad prosjeka) te iznosi 1464 eura (medijan 1133 eura). U odnosu na prošlu godinu prosječna neto plaća u Zagrebu narasla je za 12%.

Najveći rast u odnosu na prošlu godinu zabilježila je Ličko-senjska županija (+21%, 1229 eura,) te Bjelovarsko-bilogorska županija (+15%, 1227 eura) i Sisačko-moslavačka županija (+15%, 1177 eura). 

Obrazovanje i iskustvo donose višu plaću

U 2024. godini razlika u primanjima između muškaraca i žena i dalje je izražena, pri čemu su muškarci u prosjeku zarađivali 17% više. 

Prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1.464 eura, što predstavlja rast od 11% u odnosu na 2023. godinu. S druge strane, prosječna plaća žena iznosila je 1.256 eura, uz nešto dinamičniji rast od 13% na godišnjoj razini.

Očekivano, mlađi ispitanici bilježe niže prosječne plaće. Radnici do 24 godine zarađuju 15% manje od prosjeka, no njihove su plaće porasle za značajnih 12% u odnosu na prethodnu godinu. Stariji ispitanici ostvaruju viša primanja, s prosječnom plaćom od 1.391 euro, iako je njihov rast plaća bio skromniji, iznosivši 8%.

Analiza prema radnom iskustvu potvrđuje da su početnici u karijeri najniže plaćeni. Radnici bez iskustva u prosjeku zarađuju 1.092 eura, što je 19% manje od prosjeka, dok oni s jednom do dvije godine iskustva primaju 1.169 eura (-13%). Do razine prosječne plaće dolazi se s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega primanja postaju iznadprosječna. Tako zaposlenici s deset godina radnog staža zarađuju u prosjeku 1.476 eura, što je 10% više od nacionalnog prosjeka.

Predvidivo, zaposlenici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja ostvaruju značajno viša primanja u odnosu na one s kraćim stažem i nižom razinom obrazovanja. Zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili poslovnom školom (MBA) zarađuju u prosjeku čak 52% više od prosječne plaće (2048 eura). Da se ulaganje u obrazovanje isplati, potvrđuju i podaci prema kojima osobe s visokom stručnom spremom prosječno zarađuju 1.512 eura, što je 12% iznad prosjeka i čak 29% više od radnika sa srednjom stručnom spremom, čija su prosječna primanja 1.173 eura.

Medijan* je statistička vrijednost koja bolje odražava stvarno stanje. Matematički, to je broj koji razdvaja sortiranu listu brojeva točno na pola, čime se u praksi sprječava da na njegov iznos pretjerano utječu jako mali ili jako veliki iznosi plaća.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

NJORGANJE