33.8 C
Dubrovnik
Srijeda, 28 srpnja, 2021
NaslovnicaNaša čeljadPero Katušić je kao dijete obožavao trešnje, kao mladić je posadio voćnjak,...

Pero Katušić je kao dijete obožavao trešnje, kao mladić je posadio voćnjak, a danas sa sinovima stoji iza naziva Eco-Fruity Konavle

Nedavno su osvojili nagradu za najljepši vrt u Konavlima, a među prvima su, puno prije korona-vremena, započeli s plasiranjem svojih proizvoda putem društvenih mreža. Riječ je o obitelji Katušić iz Gabrila, koja se “krije” ispod naziva Eco-Fruity Konavle. Iako je starijim generacijama obitelji poljoprivreda bila jedini izvor prihoda, prebacivanje na proizvodnju za vlastite potrebe omogućila im je izbor i to za – ekološku proizvodnju. Iako je pandemija na mnoge male proizvođače negativno utjecala, gospar Katušić smatra da ih je još više povezala s njihovim vjernim kupcima.

Iza Eco Fruity Konavle stoji cijela obitelj Katušić, svatko sudjeluje u svom dijelu posla, bilo da je riječ o berbi ili dostavi svježih proizvoda na kućne adrese kupaca. I dok je danas “motor” koji pokreće cijelu ovu priču Pero Katušić, uz veliku pomoć i podršku supruge Valentine, sve ja zapravo započelo s njegovim roditeljima ocem Nikom i majkom Pavom, dok su  svježinu u njihov posao, pogotovo u segment prodaje unijeli sinovi Maroje i Niko.

“Gabrili kao i ostala okolna sela su zbog mikro klimatskih uvjeta povoljna lokacija za uzgoj poljoprivrednih proizvoda ovisno o sastavu tla. Gabrili su tako idealno mjesto za uzgoj na široko poznate konavoske crvene kapule, čija je proizvodnja nažalost svedena na minimum” pojašnjava nam gospar Pero koji ističe da je najveći problem činjenica da nema osiguranog otkupa kapule kao ni zaštitne cijene.

“Stoga se samo pojedina kućanstva usuđuju proizvesti veće količine. Kad je pak proizvodnja voća u pitanju, za uzgoj je idealna pozicija iznad stambenih kuća, u podnožju okolnih brda, gdje prevladava crna plodna zemlja i humus”. 

Gospar Pero ističe da je bavljenje poljoprivrednom bio jedini izvor prihoda njegovim roditeljima, Niku i Pavi.

“Kad su stekli uvjete za poljoprivrednu mirovinu, nastavili smo proizvodnju kao hobi, s ciljem uzgoja voća i povrća na ekoloških način, prvenstveno za vlastite potrebe. S obzirom na brojnost sadnica javio se i višak kojeg smo počeli plasirati zainteresiranim kupcima, koji su nas prepoznali po proizvodnji, kako sami navode, trešanja  iznimne kvalitete. Poljoprivreda nam nije jedini i glavni izvor prihoda, već hobi kojem smo se posvetili s puno ljubavi”.

Iako u svom vrtu uzgajaju  povrće koje je potrebno današnjoj modernoj obitelji, na voće su se bazirali iz više razloga.

“Prvi i najvažniji razlog je što sam kao dijete obožavao konzumirati voće, pogotovo trešnje. Već u ranoj mladosti mi se rodila ideja da podignem voćnjak za sebe i svoju djecu, a sutra i za unučad. Pri tome mi je najveća podrška bio moj pokojni otac Niko, koji nas je nažalost napustio prije tri godine. Od njega sam uz čitanje stručne literature najviše naučio. Drugi ništa manji razlog je potražnja domaćeg voća na našem tržištu. Svaki dan smo preko velikih opskrbnih centara izloženi ponudi voća upitne kvalitete koje se proizvodi na konvencionalan način uz veliku upotrebu kemijskih zaštitnih sredstava, dok mi pokušavamo naše voće proizvesti na što tradicionalniji način, što je u konačnici skuplje i fizički teže”, pojašnjavam nam Katušić koji navodi da su se eko poljoprivredi okrenuli onog momenta kad su počeli proizvoditi za vlastite potrebe.

“Danas je izuzetno teško, skoro pa nemoguće, baviti se isključivo ekološkom proizvodnjom. Zbog načina proizvodnje i proizvodi moraju biti skuplji, a samim time cijena po kojoj nudite voće i povrće nije konkurentna na tržištu. Najbolji primjer je naš proslavljeni boksač Željko Mavrović koji zbog cijena svojih proizvoda nije mogao izdržati nemilosrdnu borbu na tržištu. Nastojimo izbjegavati preparate kemijske industrije i što više koristiti zimsku zaštitu od insekata i ostalih nametnika, čak i pod cijenu da dio uroda propadne, a da preostali dio bude zdrav i dostatan za naše potrebe”.

Utjecaj klimatskih promjena sve je vidljiviji i na našem području, a Katušić ističe kako je teško proizvesti kulture na otvorenom, pod vedrim nebom. 

„Svjedoci smo skoro svakodnevnih ekstremnih uvjeta pod kojima za vrlo kratko vrijeme izgubite urod, u koji ste uložili mnogo truda i novca. Naravno, u nekim područjima Hrvatske je to izraženije. Ekološki uzgoj svakako zahtijeva veća ulaganja“, kazao nam je Katušić, koji smatra da je bavljenje proizvodnjom oduvijek bilo zahtjevno.

„Međutim jedno je baviti se poljoprivrednom iz hobija, što je kod nas slučaj, i profesionalno. I u jednom i drugom slučaju zajedničko je da poljoprivreda zahtijeva puno vremena i fizičkog rada. U ljetnim mjesecima pri visokim temperaturama potrebno je rano ustati kako se bi se voćke i ostale kulture zalile, što  pogotovo vrijedi za naš vrt jer nemamo u blizini izvor slatke vode, tako da koristimo izuzetno skupu vodu iz vodovoda. Ako želite biti uspješan proizvođač, morate puno vremena provesti u baštini, počevši od zimske zaštite, rezidbe, gnojenja pa u konačnici do berbe“.

Obitelj Katušić svoje proizvode plasira isključivo putem društvenih mreža, odnosno Facebook stranica Eco – Fruity Konavle, koju su prije pet godina pokrenuli Katušićevi sinovi, Niko i Maroje.

„U trenutku kad moja majka Pave zbog visoke starosti više nije mogla odlaziti na zelenu placu u Gružu, oni su se dosjetili kako bi putem društvenih mreža mogli kupcima približiti i plasirati naše proizvode. U tome su uspjeli jer su se među prvima na našem području upustili na plasiranje proizvoda na ovakav način, što se može smatrati i pretečom današnje virtualne place koja je do izražaja posebno došla za vrijeme pandemije koronavirusa. Danas stranicu posjećuje više tisuća ljudi, koji su većinom naših vjerni kupci, a naročito smo ponosi jer do sad nismo imali niti jednu negativnu reklamaciju. Bilo je i slučajeva da su kupci osobno dolazili po proizvode u naš vrt kako bi vidjeli gdje uz obiteljski tratamenat uspijevaju naši proizvodi“, istaknuo je Katušić.

S obzirom na to da se na prethodno spomenutoj virtualnoj placi često mogu vidjeti komentari kako je ponuda domaćih OPG-ova skupa, zanimalo je što bi Katušić kazao na ovakvu primjedbu.

„Proizvodnja na domaćim OPG-ovima zahtijeva u konačnici veću cijenu proizvoda od već spomenutog konvencionalnog načina proizvodnje uz upotrebu moderne tehnologije gdje strojevi zamjenjuju čovjeka. Mislim da u ovom slučaju vrijedi da svaka roba ima svog kupca. S obzirom na to da na našem OPG-u nemamo sve proizvode koji su nam svakodnevno potrebni ostale proizvode kupujemo. Recimo dosta konzumiramo domaći sir, kojeg nabavljamo od drugog OPG-a po cijeni od 100 kuna, dok je drugi izbor kupnja u opskrbnom centru po cijeni do 30 kuna. Dakle, svatko ima mogućnost izbora te se ne bi složio s takvim primjedbama“.

Pandemija je itekako, nažalost u većini slučajeva, negativno utjecala na poslovanje malih poljoprivrednih proizvođača i poduzetnika, stoga nas je zanimalo kakva su iskustva obitelji Katušić.

„S našim projektom krenuli smo znatno prije koronavirusa tako da su nas kupci prepoznali i ostali nam vjerni sve do danas. Dapače, pandemija nas je još i čvršće vezala za naše vjerne kupce, koji se već u vrijeme cvatnje naših voćaka naveliko interesiraju za naš urod“, kazao je Katušić te naglasio da se dostava na kućna vrata obavlja uz striktno poštovanje svih epidemioloških mjera.

Razgovor o poljoprivredi nemoguće je voditi bez da se dotaknemo budućnosti i preduvjeta za njeno unaprjeđenje. Gospar Katušić smatra kako je potrebno napraviti dosta kako bi se ona unaprijedila, no ipak je izdvojio jedan detalj.

„Trebalo bi se bazirati na proizvodnju naših tradicionalnih autohtonih proizvoda kako voća tako i povrća i vezati je za turističku ponudu hotelskih lanaca diljem Hrvatske. Nažalost, danas većina hotela koji su u privatnom vlasništvu namirnice nabavljaju kod velikih opskrbnih centara, tako da istinski domaći proizvođači muku muče kako bi plasirali svoje proizvode.

Krajem lipnja gospar Katušić je za svoj vrt, površine 2 tisuće kvadrata koji je omeđen suhozidima čija je izgradnja započela prije 35 godina, na natječaju koji je organizirala Udruga Agroturizam Konavle, osvojio priznanje za Najbolji konavoski vrt.

„Nagradu smo osvojili u velikoj konkurenciji. U Konavlima ima puno zaista lijepih i uređenih vrtova, u što sam se i osobno uvjerio. Sve je počelo slučajno. Stariji sin, Niko nas je prijavio nakon što je na portalu pročitao da je Udruga Agroturizam Konavle raspisala javni poziv za izbor najuređenijeg odnosno najboljeg vrta u Konavlima.  Mislim da su pri konačnom izboru presudili suhozidi. Ovo priznanje nam zaista puno znači. Tim više što je u izboru sudjelovala neovisna stručna komisija s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. I ovim putem zahvaljujemo gospođi Ines Hrdalo kao i gospodinu Marku Karoglanu, redovitim profesorima fakulteta što su prepoznali naš dugogodišnji trud pri izgradnji suhozida, kako u vrijeme naših bližih tako i naših daljnjih predaka“ kazao nam je Katušić, a potom pojasnio da su njihovi suhozidi specifični. Naime, građeni su kaskadno i bez zadanih dimenzija, formirajući nepravilne dolce, takozvane škrape u koje su zasađene sadnice raznih voćaka.

Za kraj nas je zanimalo što stoji u budućnosti Eco-Fruityja?

„Naš vrt nije podložan širenju tako da planiramo održavati postojeće uz obnovu novih sadnice, kao i održavati suhozide. Naime, uslijed velikih kiša došlo je do erozije tla što itekako utječe na suhozide. Najvažnije od svega, želim prenijeti svoja iskustva na mlađe generacije kako bi se održala tradicija i običaji“.

FOTO: Eco-Fruity Konavle

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

Komentar tjedna by Lidija Crnčević

Put oko Svijeta

Slatki život Alise Nenadić