18 C
Dubrovnik
Četvrtak, 6 svibnja, 2021
NaslovnicaNaša čeljadLjudi NazbiljNastavnica informatike Petra Bego: online nastava definitivno ne može zamijeniti onu uživo

Nastavnica informatike Petra Bego: online nastava definitivno ne može zamijeniti onu uživo

Svi smo svjesni važnosti informatičke i digitalne pismenosti jer danas skoro pa i nema posla koji barem u nekom svom segmentu ne zahtijeva informatički sustav ili korištenje digitalnih vještina. Tehnologija treba pomoći i olakšati posao. Čovjek je taj koji upravlja računalom, a ne obrnuto, kaže mlada magistrica računarstva Petra Bego, koja je odmah nakon diplome počela raditi u dubrovačkoj gimnaziji. A osim svog posla u kojem se pronašla bavi se i turizmom, završila je i tečaj za vizažisticu, ali i za voditelja brodice, a njezin je moto: čovjek uči dok je živ.

Ova 25-godišnja Župka, po mami i Konavoka, živi u Solinama. Završila je osnovnu školu u Cavtatu te usporedno i osnovnu glazbenu školu, pa matematičku gimnaziju u Gradu i potom preddiplomski i diplomski studij Primijenjeno/poslovno računarstvo na Odjelu za elektrotehniku i računarstvo Sveučilišta u Dubrovniku. Kako je i zašto odabrala računarstvo?

-Oduvijek znala što ne želim raditi i što ne bih studirala, ali kada ti sve ide, onda je teško naći ono nešto što te ispunjava. Već kroz osnovnu školu sam naginjala matematici, brojevima i računanju puno više nego jezicima, književnosti, povijesti… I danas uživam u rješavanju zadataka iz matematike i fizike. Kao i u svemu ostalom kod mene, o studiju sam se premišljala sve do zadnjeg dana zaključavanja liste u sustavu Postani student.

Mislim kako je na moj odabir utjecao niz radionica na kojima sam sudjelovala od osnovne škole (robotika i programiranje), većinom organiziranih od strane Informatičkog kluba Futura. Uz sve ostale prednosti, poput razvijanja digitalnih vještina, računalnog načina razmišljanja, povezivanja, zaključivanja, takve radionice mogu pomoći da mlada osoba spozna svoje talente ili shvati kako to nije za nju. Važno je probati. Nije tragedija, ako nekome nešto ne ide. Uvijek se može izvući nešto pozitivno iz svega u životu. S druge strane, bez obzira na „neuspjeh“, ako netko nešto voli, uživa u tome i želi se baviti time u budućnosti, jako je bitna podrška roditelja, učitelja i okoline jer u tom je slučaju jako tanka granica između odustajanja i potencijalnog vrhunskog uspjeha kasnije u životu.

Osim samih radionica, na moj izbor je utjecala i smotra Sveučilišta u Dubrovniku gdje sam dobila bolju predodžbu o studiju, vještinama koje ću steći njegovim završetkom, mogućnostima zaposlenja, a kasnije, kao studentica, sam rado i sama bila dio tih smotri te, nadam se, pomogla maturantima pri izboru pravog studija za njih sa konkretnim odgovorima na pitanja iz prve ruke.

Tijekom studija Petra je već počela eksperimentirati s izradom mrežnih stranica.

Naučena znanja smo primjenjivali u praksi od izrade mobilnih aplikacija, modeliranja i simuliranja, robotskih sustava pa do izrade mrežnih stranica poduzetnicima sa područja naše županije kroz projekt WebPoSt. Radili smo stranice za poduzetnike, koji imaju jasne želje i potrebe. Radila sam   stranicu koja nudi informacije o turističkim turama, izletima i područjima koja se mogu posjetiti s „mojom“ poduzetnicom – vodičicom. Pa jednu „beauty“ stranicu putem koje se mogu rezervirati usluge šminkanja, manikure i friziranja.  

Studij u Dubrovniku je kvalitetan. Profesori su stručnjaci u svom području i dostupni studentima, pristup je individualan, a uz naše dolazili su i profesori sa FER-a, PMF-a pa čak i iz Njemačke. Upravo iz njihovih komentara smo mogli vidjeti da ni u kom slučaju „ne kaskamo“ za njihovim studentima, dapače, bili su jako zadovoljni našim radom i stečenim znanjem.

Posao nastavnice informatike u Gimnaziji dobila je i prije nego što je diplomirala. Naime, od ove školske godine informatika je postala izborni predmet za učenike razredne nastave, a prethodnih godina i obvezan predmet od petog do osmog razreda, kao i u srednjim školama, ovisno o programu. Stoga se pojavila i potreba za većim brojem nastavnika.

-Kroz studij sam razmišljala o tom poslu kojemu me srce sve više vuklo, a za koji sam se na kraju odlučila i počela raditi kada mi je na studiju ostao još samo dio diplomskog rada za napisati s obzirom da je praktični i teorijski dio rada bio već gotov, a ostale su mi završne sitnice, istraživanje i analiza provedenog istraživanja. Bilo je još poziva, ali sam se odlučila za moju bivšu školu gdje se stvarno osjećam ugodno i dobrodošlo, posebno od strane mojih bivših profesora, a iznimno mi je drago vidjeti napredak škole otkad sam iz nje izašla pa do danas.

Ima li razlike u programu informatike danas i kad je sama išla u Gimnaziju?

-Što se tiče samog programa informatike, sigurno da se promijenio. Što radi same tehnologije koja napreduje, što radi reforme, ali rekla bih da su to više nekakve završne finese koje učenici mogu bez problema savladati ukoliko se kod njih od ranijih dana razvija digitalna pismenost. Temelj je isti kao i prije što se tiče samog koncepta rada računala, računalnog razmišljanja, logike itd., a noviteti koji se dodaju i radi čega se mijenjaju udžbenici su najvećim dijelom radi promjene verzija programa koje koristimo (npr. programi Microsoftovog Office paketa) te napretka same tehnologije pa time i dodatnih alata i platformi koje danas imamo na raspolaganju.

Koliko su naši srednjoškolci informatički pismeni?

Teško mi je reći generalno koliko su naši srednjoškolci informatički pismeni prvo jer sam tek ove školske godine krenula raditi s njima, a potom jer postoje velike razlike između njih samih što čak mislim da je rezultat neobavezne informatike u osnovnoj školi. Ono što hoću reći jest da imam učenika koji su četiri godine pohađali informatiku kao izborni predmet te išli na natjecanja i raznorazne radionice, a s druge strane oni koji uopće nisu imali doticaj sa informatikom kroz osnovnu školu, vjerojatno jer su umjesto tog predmeta upisali strani jezik. Svojim učenicima uvijek govorim da je informacijsko komunikacijska tehnologija (ICT) nešto što će ih pratiti cijeli život bez obzira hoće li sutra biti liječnici, pravnici, arhitekti, prevoditelji, logopedi, učitelji, glazbenici itd. stoga je vrlo važno razumijevanje tog područja i stjecanje digitalne pismenosti kroz obrazovanje koja će im biti neophodna pri obavljanju svakodnevnih obveza.

Što im ide dobro, na čemu treba raditi?

Ono što uočavam kada ih uspoređujem sa svojom generacijom u to doba, jest utjecaj pametnih uređaja, točnije touchscreen zaslona (zaslona osjetljivih na dodir) i društvenih mreža. Iz dosadašnjeg iskustva primjećujem da im nedostaje rada na klasičnom računalu. Generacije su kojima su društvene mreže bile dostupne od djetinjstva pa su svoje vrijeme provodili više na mobilnim uređajima i tabletima nego na računalu dok je nama zabava bila istraživanje Worda i PowerPointa, igranje sa sličicama i animacijama, pogotovo onima koji još doma nisu dobili internet. Razumljivo mi je zašto je to tako kada vidim sve što im je danas dostupno.

Stoga bih rekla da su starije generacije naprednije po pitanju digitalnih vještina u korištenju programa poput Microsoft Worda, Excela, PowerPointa ili klasičnog e-maila koji se koriste u poslovnom svijetu (pritom moram naglasiti da govorim o ljudima koji su samostalno ili putem edukacija stekli informatičku pismenost potrebnu za posao kojim se bave, a među njima još uvijek ima veliki broj onih kojima to do sada nije bilo nužno za posao pa tek sada dosežu osnovnu razinu korištenja računala) dok su današnji srednjoškolci stručnjaci za kreiranje digitalnih sadržaja poput videozapisa, uređenih fotografija, gifova i sl.

Naglašavam da ima vrhunskih učenika, nevjerojatnih talenata i potencijala koji će sigurno biti jako uspješni i kvalitetni ljudi čime god da se budu bavili i koji će doprinijeti našoj zajednici i našoj državi (ako ne pođu u inozemstvo, što znam da je primamljivo, ali se iskreno nadam da neće). Tako želim pohvaliti učenike drugog razreda prirodoslovno-matematičke gimnazije Luku Malečića i Lea Laštra te učenika trećeg razreda istog smjera Matea Krilu, koji su bez obzira na ovogodišnju pandemiju i online nastavu prošli na županijsko natjecanje, a Luki je jako malo nedostajalo do poziva na državno natjecanje iz informatike. Ovi učenici pokazuju da se svojim trudom i radom može sve postići, bez obzira na okolnosti i situaciju u kojoj se nalaze. Iskreno se nadam da će im se sljedeće godine pridružiti još izvrsnih učenika i da će postići još bolje rezultate.

Je li nastavu iz informatike lakše provoditi online ili uživo?

Nastavu informatike, kao i svih ostalih predmeta, puno je lakše provoditi uživo nego online. Što se tiče samih alata koje koristimo u nastavi te digitalnih vještina, kako mene tako i mojih učenika, tu nema nikakvih problema, svi se dobro snalazimo, međutim, nedostaje mi da pratim njihov rad uživo na računalu pri rješavanju praktičnih zadataka. Na taj način, dok šetam između njih, mogu vidjeti kojim tempom im ide, za što im treba više vremena (što moramo ponoviti i bolje savladati), ako nešto pogriješe, skrenem im pozornost na grešku i usmjerim ih kako dalje. Uživo mogu bolje pratiti njihov rad i napredak te im uskočiti i pomoći u bilo kojem trenutku. Bez obzira što sam im online dostupna 0-24, smatram da stječu bolje znanje i vještine dok smo uživo u školi.  

U svakom slučaju, u Gimnaziji se nastava na daljinu, kao i razni sastanci koji se moraju odvijati uživo u više učionica istovremeno, poštujući epidemiološke mjere, odvijaju besprijekorno.

Smatrate li da online nastava može u potpunosti zamijeniti nastavu uživo?

Online nastava definitivno ne može zamijeniti nastavu uživo, ali je svakako dobra opcija B za eventualni kraći vremenski period pogotovo sada kada smo se svi (i učitelji/nastavnici i učenici) „usavršili“. Naučili smo se koristiti nizom alata koje sutra možemo iskoristiti u nastavi uživo za ponavljanje, učenje kroz igru, domaće radove…

Tehnološki napredak u svakom slučaju pridonosi unapređenju odgojno-obrazovnog procesa, ali smo iskusili u zadnjih godinu dana kako se manjak socijalnog kontakta pokazao kao glavni razlog svih problema koji proizlaze iz online nastave, tj. nastave na daljinu.

Svi smo svjesni važnosti informatičke i digitalne pismenosti jer danas skoro pa i nema posla koji barem u nekom svom segmentu ne zahtijeva informatički sustav ili korištenje digitalnih vještina. Tehnologija je tu da pomogne i olakša čovjeku. Čovjek je taj koji upravlja računalom, a ne obrnuto.

Petra se uz svoj posao i struku u kojoj se i nakon diplome usavršava, bavi i turizmom, položila je tečaj za vizažisticu, ali i za voditelja brodice (kategoriju B), sudjeluje u radu DU motiona. Prije je trenirala tenis i odbojku, a s Cavtatskim mažoretkinjama osvojila je 2007. i europsko zlato.

– Tko zna što me sve čeka u životu, a ulaganje u znanje i napredovanje uvijek se isplati. U slobodno vrijeme najviše volim šetati prirodom, uz more, s obzirom da većinu dana provodim ispred zaslona računala što svakako nije dobro za oči, a ni općenito za zdravlje. Nadalje, uživam u druženju sa širom obitelji i prijateljima što mi trenutno, u ovo pandemijsko doba, najviše nedostaje.

Dubrovnik i njegova okolica su predivni za život. Grad je stvarno jedinstven, neponovljiv. Obožavam njegov mir zimi, užurbanost ljeti, klimu koju imamo, način života, više-manje sve. Naravno da volim putovati i istraživati druga mjesta, ali se uvijek s radošću vraćam doma i što sam starija sve više volim ovo područje i ovaj naš način života.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

đ

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

Komentar tjedna by Lidija Crnčević

Put oko Svijeta

Slatki život Alise Nenadić