33.8 C
Dubrovnik
Srijeda, 28 srpnja, 2021
NaslovnicaVijestiNaslušali smo se svega i svačega o udrugama od nekih (ne)bitnih političkih...

Naslušali smo se svega i svačega o udrugama od nekih (ne)bitnih političkih faktora i nismo im povjerovali. Evo i zašto.

Udruge građana bitan su segment svake države i društva, u Hrvatskoj osobito, a pogotovo kad govorimo o socijalnim uslugama u sustavu koje nisu dovoljno razvijene ili bez udruga uopće ne bi postojale. U našoj županiji koja broji 122 783 stanovnika, registrirano je 1912 udruga. A što one rade i kako pomažu građanima i društvu ispričale su nam Đenita Lazarević iz udruge “Poseban prijatelj” i Ana Cvjetković iz udruge DEŠA.

Zanimljivo je kako je u Hrvatskoj na 83 stanovnika registrirana jedna udruga, a najviše je onih sportskih koje čine čak 20 posto ukupnog broja, slijede ih kulturne udruge s 18 posto, pa potom one koje se bave znanošću i obrazovanjem 8,8 posto, ali i one kojima ćemo se baviti u našem tekstu, a to su socijalne udruge, koje često obavljaju usluge i funkcije koje bi trebala obavljati i svojim građanima pružati država.

Đenita Lazarević, predsjednica udruge Poseban prijatelj koja je nastala je 2012. kao odgovor na potrebe roditelja djece s teškoćama u razvoju na području grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, smatra kako udruge više nisu ono što bi trebale biti, potpora sustavu, već potpuno preuzimaju usluge, koje bi trebala pružati država.

– Od svojega je osnutka do danas udruga “Posebni prijatelj” u znatnoj mjeri povećala kvalitetu života djece s teškoćama na tom području te unaprijedila svoje resurse i izrasla u respektabilnu, iskusnu udrugu koja pokreće promjene. Problemi i poteškoće obitelji djece s teškoćama na našem su području specifične zbog udaljenosti od glavnoga grada ili ostalih centara s dostupnom podrškom, odnosno znatno veće nedostupnosti psihosocijalnih usluga, terapijskih i rehabilitacijskih programa i savjetovališta. Roditeljima djece s teškoćama udruga “Poseban prijatelj” ne postavlja nikakve uvjete za primanje usluga, savjeta ili edukacija u udruzi – nije obvezno članstvo ni plaćanje članarine, a savjeti i podrška dostupni su bez ograničenja, kaže Đenita naglašavajući kako ova udruga nema čak ni svoj prostor.

Udruga Poseban prijatelj financira se preko projekata najčešće lokalne zajednice. Imaju četiri zaposlena djelatnika: vozačicu automobila za besplatni prijevoz djece s teškoćama i tri osobna asistenta. Ostali su volonteri, koji svoje vrijeme nesebično ulažu u glavni cilj poboljšanje uvjeta života djece s s teškoćama.

-Udruga se najčešće bavi zagovaranjem prava djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Savjetujemo roditelje oko njihovih prava i prava njihove djece kao i osobe s invaliditetom. Pišemo zamolbe i žalbe za određena prava, pomažemo roditeljima kako ne bi plaćali pravnike i slično. Preko naše udruge sve dobiju besplatno, kaže Đenita, koja obzirom na znanje prava iz sustava socijalne i zdravstvene skrbi kao i sustava obrazovanja, savjetuje roditelje o njihovim pravima.

Što je sve udruga “Poseban prijatelj” u 11 godina djelovanja napravila?

-Do sada smo radili i veći broj radionica u školama i educirali oko 2000 učenika i 200 nastavnika i stručnih službi za projekt koji je 2019. dobio priznanje za Najakciju Društva naša djeca. Također smo kroz projekt o nenasilju među djecom za isti stol okupili stručnjake koji su, nakon našeg projekta, počeli međusobno surađivati što smatramo velikim napretkom.

– Projekt Sigurno do odredišta/Zajedno smo jači provodimo već 8 godina. Besplatnim prijevozom uvelike olakšavamo život obiteljima djece s teškoćama jer im uvijek stojimo na raspolaganju i  korisnici do zdravstvenih i socijalnih usluga dolaze brže, bez stresa i lakše na odredište. Za ovaj projekt udruga je dobila svega 50.000 kn što je nedostatno za održavanje projekta, ali srećom pomoću donatora uspijevamo zatvoriti financijsku konstrukciju.

Projektom Psihosocijalna pomoć djeci s teškoćama u razvoju i njihovim roditeljima omogućena je psihosocijalna pomoć u lokalnoj zajednici – roditelji više ne moraju prijeći 600 km do Zagreba, odnosno prelaziti dvije državne granice kako bi došli do adekvatne pomoći, terapije ili podrške. Projekt vodi prim. dr. Ljubica Paradžik iz Kukuljevićeve bolnice u Zagrebu.

U suradnji s udrugom Regoč iz Slavonskog Broda pružamo i uslugu osobne asistencije za koju mislimo da ne bi trebale raditi udruge već sustav.

Ponovo pokrećemo i Terapiju igrom za djecu s teškoćama u razvoju, čiji to roditelji žele bez obzira što nisu članovi udruge.

Ono što danas vidimo je da, nažalost, udruge rade posao sustava, neke su postala poput poduzeća, a sve manje zagovaračka. Nedavna evaluacija Ministarstva rada, mirovinskog i socijalne politike, zbog Zakona o osobnim asistentima, pokazala je da udruge više nisu ono što bi trebale biti i da ne služe svojoj svrsi, a to je zagovaranje za poboljšanje života osoba s invaliditetom, zaključuje Đenita Lazarević.

Prema podatcima iz registra iz 2018. čak 51.674 udruga financira se s godišnje oko 2 milijarde 303 milijuna i 686 tisuća kuna. Najviše novca izdvaja se upravo za socijalne djelatnosti oko 38 posto, slijede sportske udruge, to su svi sportski klubovi u državi sa 22 posto ukupnog udjela u navedenom iznosu, potom kulturne i umjetnčke udruge s 12 posto, udruge za ljudska prava 5,91 posto i udruge za zaštitu okoliša s tek 0,29 posto udjela u financiranju. Izvori financiranja udruga su Igre na sreću (18%), državni proračun (14%), EU Fondovi (12%). Oko 49 posto financija osiguravaju gradovi, općine i županije, a nešto i turističke zajednice i lučke uprave.

DEŠA, organizacija civilnog društva, postoji već 30 godina potiče i promiče inicijative koje su važne za zajednicu u kojoj živimo, a koje nisu organizirane od strane politike i vlasti, a ni od poslovnog sektora.

-DEŠA okuplja 30 članica, građanki i građana različitih interesa. Izrasla je u ratu, kad su njeni članovi uvidjeli potrebu da se pomogne ženama izbjeglicama i prognanicama koje su u hotelskim sobama vrijeme kratile izrađujući nove vrijednosti iz starih stvari. Te nove proizvode DEŠA je plasirala i prodavala širom svijeta na izložbama kako bi spomenute žene ostvarile prve zarade. Gledajući na tu priču iz današnjeg aspekta, zaključujemo da je DEŠA još u devedesetima poticala razvoj socijalnog poduzetništva, bavila se recikliranjem te promovirala održivi rast i razvoj, kaže Ana Cvjetković, izvršna direktorica ove udruge.

Među projektima na koje su najponosniji su: obnova mljetskog i primorskog veza, džem od dubrovačke ljute naranče, uzgoj bubice za proizvodnju svile, Festival džema, pekmeza i marmelade, organizacija prve turističke ture sa Aquaill Paysanom iz Francuske, te prvi skup o odgovornom i održivom turizmu, organiziran još 2000. kao i prvi koraci ženskog poduzetništva.

-Danas učimo i djecu i mlade i one malo starije važnosti očuvanja kulturne baštine kako ne bismo izgubili identitet koji smo stoljećima gradili. Učimo ih odgovornom odlaganju otpada i recikliranju, snimamo i na platforme pohranjujemo ideje za gastro suvenire, izrađujemo aplikacije koje koriste upravo djeca, a u kojima povezujemo staro i novo, tradicionalno i moderno. Naši programi su upućeni svim socijalno osjetljivim skupinama, ženama, mladima, djeci, nezaposlenim, siromašnim umirovljenicima, poduzetnicima, zatvorenicima, žrtvama, svjedocima, ali i donositeljima odluka te civilnom društvu i poslovnom sektoru. Surađujemo sa domaćim i stranim novinarima i medijima, kako bi promovirali Dubrovnik i odgovoran pristup konzumiranju našega grada.

Tijekom pandemije nismo zatvorili naša vrata i radili od kuće, već smo šivali maske za sve one kojima su u tim prvim danima bile neophodne, a uz volonterski rad smo sami osigurali materijale za izradu. Naše psihologinja i pravnica su bile dostupne svima kojima su u ovom izazovnom vremenu bile potrebne pomoć i podrška. Nakon potresa na Baniji odvojili smo 20 000 kn za pomoć pri kupovini stambenog kontejnera. Uz našu pomoć u ovoj je godini osigurana humanitarna donacija za Opću bolnicu Dubrovnik i Dom umirovljenika Konavle, kao i za stipendije učenicima deficitarnih zanimanja, ističe ponosno Ana.

DEŠA Dubrovnik trenutno ima šest zaposlenih osoba koje rade na različitim programima i projektima.

-Financiramo se sukladno institucionalnim okvirima i Zakonu o udrugama, konkuriramo na raspisanim natječajima za udruge, od malih lokalnih do velikih EU i inozemnih natječaja. Umješnošću i znanjem zaposlenici osmišljavamo projekte u koji oni ugrađuju svoju plaću. Sve dok su u tome uspješni i imaju plaću i traje im zaposlenje. DEŠI nitko ne pruža kontinuiranu financijsku pomoć, mi smo na „tržištu“ natječaja i samo, ako smo dovoljno sposobni ta sredstva možemo osigurati. Često je teško objasniti javnosti da prilikom predaja proračuna na raspisane natječaje moramo pomno isplanirati potrebna sredstva za planirane aktivnosti, koje naravno moraju odgovarati uvjetima natječaja. Sredstva koje osiguramo na ovaj način su isključivo namjenska, nakon završetka aktivnosti trebaju se opravdati računom kako bi sav potrošeni novac i obrazložiti. Naši izvještaji o prihodima i rashodima su javno dostupni i u Registru udruga i na našoj web stranici. Kontinuirano imamo kontrole u provedbi projekata od strane ugovornih tijela kao i od nezavisnih revizorskih kuća. Iz 2020. smo ostvarili 1.460.000 kn sredstava po natječajima. Sva ova sredstva su namjenski odobrena i kao takva se i troše.

Često su udruge na kritici javnosti jer ljudi često ne razumiju način djelovanja udruga. Naravno da u svakom sektoru ima korupcije i kriminala, ali te sporadične pojave ne smiju obilježiti cijelo sektorsko djelovanje. DEŠA je svoje djelovanje bazirala na institucionalnom okviru čiju okosnicu čini Zakon o udrugama, te su glavna načela našeg djelovanja: neovisnosti, javnosti djelovanja, demokratskog ustroja, neprofitnosti i slobodnog sudjelovanja u javnom životu.

Tajna koja DEŠU i danas čini jednako bliskom malom čovjeku i pouzdanom partneru je u činjenici da uvijek male volonterske projekte provodimo s istim entuzijazmom i upornošću s kojom provodimo i velike međunarodne projekte, te da su svi DEŠINI članovi svjesni da samo znanjem i odgovornosti prema javnom dobru možemo pomoći zajednici u kojoj živimo. Sve aktivnosti koje DEŠA provodi ne bi bile moguće bez volontera i kontinuirane podrške i pomoći zajednice u kojoj radimo, ističe Ana Cvjetković.

I za kraj treba istaknuti kako udruge civilnog društva zapošljavaju uglavnom samo nužno osoblje dok se većina njihovog rada temelji na volonterima kojih je na području RH 2018. bilo čak 52.673. Udruge su također sudjelovale u 504 radne skupine koje formiraju zakone i propise, a sudjelovale su na čak 706 savjetovanja i podnosile pritužbe i komentare na zakone i propise čak 428 puta, a većina građana Hrvatske članovi su neke od udruga civilnog društva, pa ako nijedne druge, onda barem nekog sportskog kluba, amaterskog društva, KUD-a ili udruge navijača.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

Komentar tjedna by Lidija Crnčević

Put oko Svijeta

Slatki život Alise Nenadić