18 C
Dubrovnik
Četvrtak, 6 svibnja, 2021
NaslovnicaKulturaNa današnji dan prije 454 godine umro je Marin Držić, najpoznatiji hrvatski...

Na današnji dan prije 454 godine umro je Marin Držić, najpoznatiji hrvatski komediograf

Na današnji dan 2. svibnja 1567. umro je u Veneciji Marin Držić, najpoznatiji hrvatski komediograf, književni klasik čija se djela na pozornici izvode još i danas. Umjetničke se vrijednosti njegovih komedija mogu svrstati među vrhove europske renesansne književnosti. 

Držić je umro u Veneciji, a pokopan je u bazilici sv. Ivana i Pavla (Zanipoli). Na vijest o smrti nadgrobnicama pisanim hrv. jezikom reagirali su M. Vetranović (Na priminutje Marina Držića Dubrovčanina, tužba i Nadgrobnica gornjega rečenoga Marina) i Antun Sasin (Antun Sassi u smrt Marina Držića), a sonete na tal. jeziku napisali su Sabo Bobaljević (Držiću, čiji sladak, čist i mio pjev – Darsa il cui puro, vago, e dolce canto) i Miho Monaldi (U smrt gospara Marina Držića – In morte del Signor Marino Darsa). Dana 2. X. 1567. brat Vicko pozvan je da otkupi stvari koje je Marin ostavio Ivanu Bartulovu Nalješkoviću kao zalog za načinjeni dug. O datumu i mjestu smrti izvijestio je J. Držić u obiteljskoj genealogiji.

Podrijetlom iz osiromašene dubrovačke trgovačke obitelji, prema nepouzdanim biografskim podacima teško je stjecao visoko obrazovanje, studirao u Sieni, zaredio se za svećenika, obavljao različite poslove i dužnosti, a nakon 1560. otišao u Veneciju gdje je i umro.

Književnu je djelatnost otpočeo petrarkističkom lirikom, pisao je izvođene pastorale (TirenaVenera i AdonGrižula ili drugim nazivom Plakir) i komedije (Džuho KrpetaPjerinMande ili Tripče de UtolčeArkulin), od kojih su vrhunska ostvarenja pokladna igra Novela od Stanca te Skup i, osobito, Dundo Maroje. Autor je i tragedije Hekuba, prerade istoimenog Euripidova djela, rađene prema talijanskoj preradi Lodovica Dolcea (1508–1568).

Komedije se ne odlikuju samo vještom dramaturgijom, izuzetno ocrtanim komičnim likovima te uspjelom komikom situacije i govora, nego i čestim kritičkim refleksijama o ljudskoj sudbini, ironičnim komentarima, pa čak i svojevrsnom kritičkom utopijom (u prologu komedije Dundo Maroje), što omogućuje različita tumačenja, a sveopću, ponekad oštru pa i ogorčenu ironiju čini donekle različitom od uobičajenoga renesansnog optimizma. U stilskom pogledu kritičari tako u njegovim komedijama primjećuju naznake manirizma, a tumačenja se ponekad povezuju s tzv. urotničkim pismima u kojima je Držić kritizirao dubrovački društveno–politički poredak. Različite interpretacije, međutim, nisu dovele u sumnju visoke književne vrijednosti komedija koje se mogu svrstati u vrhove europske renesansne književnosti.

IZVORI: LEKSIKON Marina Držića i Milivoj Solar, Književni leksikon
FOTO: Dom Marina Držića

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

đ

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

Komentar tjedna by Lidija Crnčević

Put oko Svijeta

Slatki život Alise Nenadić