8 C
Dubrovnik
Srijeda, 14 travnja, 2021
Naslovnica Dupromo MASLINAR: zaštita masline od hladnoće

MASLINAR: zaštita masline od hladnoće

U suradnji portala durbovnikneta i časopisa Maslinar, suradnik Maslinara dr.sc Kristijan Franin piše o zaštiti masline od hladnoće i ističe zašto posebno valja paziti kada se obavlja gnojidba i rezidba.

Nakon berbe

Jesen je i period u kojem dolazi do nešto obilnijeg stvaranja spora ekonomski najopasnijeg uzročnika bolesti masline, paunovog oka (Spilocea oleagina), pa je do sada već trebalo obaviti zaštitu. Ako je jesenska zaštita izostala, tretiranje je poželjno obaviti odmah nakon berbe. U tu svrhu preporučaju se sredstva na bazi bakra, a posebno bakarni oksiklorid i to u količini od 200 do 300 g/100 l vode. Za razliku od nekih drugih Cu fungicida kod novijih pripravaka na osnovu bakarnog oksiklorida doza je nešto manja, a djelatna tvar se otpušta postupno pa je i djelovanje nešto duže. Svakako je važno poštivati propisanu dozu i tretirati odmah nakon pripreme škorpiva. Ako smo ipak propustili jesenske rokove, kasno zimsko tretiranje bakrom neće značajnije pridonijeti zaštiti pa ga treba izbjegavati. Naime bakar može uzrokovati otpadanje zaraženog lišća prije vremena. Treba imati na umu da iako zaraženo, lišće još uvijek doprinosi stvaranju cvjetnih pupova. Ranije otpadanje lišća može dovesti do izvjesnog šoka i dodatno oslabiti biljku. Kako neki od maslinara zajedno s berbom obavljaju i odstranjivanje dijela krošnje, visokih, teško dostupnih ili prstenovanih grana, tretiranje bakrom donosi i dodatnu korist. Naime, neki spojevi na bazi Cu sprječavaju širenje bakterije Pseudomonas savastanoi koja uzrokuje rak masline. Navedena bakterija inficira stablo na nekoliko načina. Uglavnom su to razna mehanička oštećenja kao npr. lomovi uslijed jakih vjetrova, rane nakon rezidbe, oštećenja od tresača, kao i ožiljci koji nastaju nakon berbe, te otpadanja plodova i lišća. U maslinicima gdje već postoji bolest bi nakon rezidbe trebalo uništiti (spaliti) odstranjene grane.

Prva oštećenja

Maslina kao i druge mediteranske kulture teško podnosi dulje razdoblje trajanja niskih temperatura. Prema dosadašnjim podacima stablo počinje patiti na temperaturama koje su niže od 3 do 4 °C. Daljnjim snižavanjem temperaturnih vrijednosti štete su naravno sve veće i ozbiljnije. Svi kultivari obično dobro podnose temperature do – 5 °C, međutim problemi se javljaju ukoliko se temperature spuste i to razdoblje potraje duže vrijeme. Prva oštećenja uglavnom nastaju pri temperaturama od -7 do – 10 °C ako takvi uvjeti traju više od 8 do 10 dana. Do pozebe dolazi kod vrijednosti temperatura od – 12 do – 13 °C. Najprije stradavaju vegetativni vrhovi, zatim lišće, grančice, deblje grane i konačno samo deblo. Prvi znakovi oštećenja su sušenje vršnih izbojaka i promjena boje lišća koje poprima brončani izgled, a nakon toga nekrotizira i otpada. U slučaju jačih i dugotrajnijih udara hladnoće dolazi do nekrotičnih promjena mladih, pa zatim starijih grana i debla. Na pojedinim djelovima se pojavljuju lezije i puca kora. Ukoliko takvo razdoblje traje više dana uz prisutnost mraza ili snijega štete mogu biti vrlo velike.

Maslina najniže temperature podnosi u periodu dubokog zimskog mirovanja, a to su prosinac i siječanj. Međutim, ukoliko u biljci krene kolanje sokova, može doći do pozebe i na nekoliko stupnjeva ispod nule (-3 do -5 °C). Dodatni problem u kombinaciji s niskim temperaturama uzrokuju i jaki vjetrovi. U tom smislu je posebno opasna jaka bura koja na nekim područjima može izazvati i posolicu. Na ovaj fenomen su otpornija stabla gustih krošnji jer se sol uglavnom zadržava na vanjskom dijelu i ne prodire do unutrašnjosti. Otpornost ili tolerantnost prema hladnoći je ponajprije obilježje kultivara tako da od domaćih sorti koje podnose niske temperature treba spomenuti Istarsku bjelicu i Krvavicu, a od stranih najznačajnije su Ascolana Tenera i Leccino. Naravno osim sorte otpornost ovisi o položaju, agrotehnici, vremenu trajanja zahlađenja, te stanju i starosti stabla. Najbolje su otvorene i prozračne ekspozicije, a svakako bi trebalo izbjegavati položaje na kojima se dulje zadržava magla. Korijenje ne podnosi vlagu u tlu tijekom duljeg razdoblja pa su puno bolji drenirani tereni, te pjeskovito-ilovasta tla opskrbljena kalcijem.

Izbor površina

Prilikom izbora površina za podizanje nasada trebalo bi dati prednost južnim i jugozapadnim ekspozicijama. Otpornost prema smrzavanju i niskim temperaturama povećava i izbalansirana gnojidba. Najveću opasnost predstavlja gnojidba koja je obavljena kasno i to posebno mineralnim gnojivima. Ta kav postupak potiče kolanje sokova biljke, što dodatno stvara osjetljivost na hladnoću. Dodatni problem je i rezidba. Dio maslinara nakon završene berbe odmah kreće s rezidbom što nikako ne bi smjeli raditi. Naime razidba također dovodi do kolanja sokova jer stablo time zacjeljuje rane i oštećenja. Dakle kasna gnojidba i rezidba nakon berbe dodatno povećavaju štete od hladnoće jer te mjere uzrokuju rast biljke koja bi zapravo u ovom periodu trebala ući u fazu mirovanja.

Osim toga, pogotovo kod mladih stabala poželjno je nastirati (malčirati) tlo kompostom, zrelim stajnjakom ili pokošenom travom. Time sprječavamo rashlađivanje dubljih slojeva tla i štitimo korijen od propadanja. Moguća je i primjena i tzv. antistres preparata kao što su pripravci na bazi mikoroorganizama, aminokiselina ili nekih biljnih hranjiva. Ti preparati kod biljaka potiču stvaranje tzv. antifreeze proteina i antifreeze aminokiselina, što dovodi do povećanja otpornosti biljaka prema stresu uzrokovanom hladnoćom. Biljka ih najčešće usvaja putem lista, ali i korijena. Navedeni preparati utječu na promjene u metabolizmu biljke, što dovodi do stvaranja prethodno navedenih proteina i aminokisalina, te šećera i vitamina. Djelotvornost im je obično do 15 dana nakon primjene. Učinkovitost ovakvih preparata je bolja ukoliko se primijene nekoliko dana prije zahlađenja i to pri temperaturi od minimalno 10 °C. Primjena neposredno pred zahlađenje može izazvati suprotan učinak, odnosno smrzavanje dijelova biljke. Mlada stabla je moguće zaštititi agrotekstilom koji omogućuje normalan prolaz svjetlosti i zraka. U prekrivanju krošnje nikako nije poželjno koristiti plastične vreće.

sponzorirani članak, IZVOR: Maslinar.com

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

Komentar tjedna by Lidija Crnčević

Put oko Svijeta

Slatki život Alise Nenadić