Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi), u petak u reakciji na prijedlog uredbe o priuštivom stanovanju Europske komisije (EK) ističe da više zabrana ne donosi više stanova i traži da se sve zabrane kratkoročnog najma temelje na stvarnim podacima i dokazivoj vezi sa stambenom krizom, donosi N1.
Prijedlog europske uredbe za priuštivo stanovanje predstavljen je u srijedu u Bruxellesu. Tim povodom SMOi upozorava na ozbiljan rizik da se s ciljem povećanja dostupnosti stanovanja uvedu široke restrikcije kratkoročnog najma, iako još nema dovoljno podataka koji bi dokazali da je upravo mali obiteljski turistički najam glavni uzrok nedostatka stanova.
“Podržavamo cilj povećanja dostupnosti i priuštivosti stanovanja, ali stambena kriza ne može se rješavati tako da se odgovornost za strukturni problem prebaci na građane koji legalno koriste vlastitu imovinu. Ne možete nekome ograničiti način korištenja njegove nekretnine i istodobno tvrditi da ste time stvorili novi stan”, poručuje predsjednik SMOI-ja Vedran Tomić.
‘Bez stvarnih podataka nije moguće pouzdano utvrditi gdje kratkoročni najam stvara pritisak na stanovanje’
Iznosi da je europska udruga privatnog smještaja – European Holiday Home Association (EHHA), ukazala da je europska uredba o prikupljanju i razmjeni podataka o kratkoročnom najmu na snazi tek od 20. svibnja, a uspostavljanje usporedive europske podatkovne osnove još je u pripremi.
SMOi napominje da prvi cjeloviti podaci neće biti dostupni prije 2028. godine te stoga EHHA s pravom upozorava da bez stvarnih podataka nije moguće pouzdano utvrditi gdje kratkoročni najam stvara pritisak na stanovanje niti je li pojedina restrikcija nužna i razmjerna.
Dodaje kako EHHA smatra neprihvatljivim uvođenje širokih i dugoročnih zabrana prije nego što se razjasni koliko kratkoročni najam doista pridonosi manjku stanova te koliko bi se nekretnina nakon zabrane doista vratilo na tržište dugoročnog najma.
‘U Hrvatskoj najveći problem brzi rast nekomercijalnog smještaja’
SMOi pritom iznosi podatke prema kojima kratkoročni najam čini oko 1,2 posto konvencionalnog stambenog fonda EU-a, dok je oko 20 posto stambenih jedinica prazno.
“U Hrvatskoj je slika još dramatičnija – oko 40 posto stambenog fonda nije u funkciji stanovanja, dok kapaciteti malih obiteljskih iznajmljivača čine manje od jedan posto stambenog fonda. To nameće pitanje koje se više ne može zaobići – ako želimo više dostupnih stanova, zašto se prvo ne bavimo praznim i zapuštenim nekretninama, novom stanogradnjom i povećanjem ponude tamo gdje stanovi stvarno nedostaju?”, pitaju iz SMOi-ja.
Smatraju da zabrana kratkoročnog najma ne gradi nijedan novi stan, kao ni da je svaka nekretnina koja se turistički iznajmljuje primjerena niti raspoloživa za cjelogodišnji najam, jer je često riječ o apartmanima u obiteljskim kućama, nekretninama koje vlasnici redovito koriste i tek povremeno iznajmljuju, ili nekretninama u područjima u kojima nema stvarne potražnje za cjelogodišnjim najmom.
Posebnim problemom u Hrvatskoj izdvajaju rast nekomercijalnog smještaja (vikendica, kuća i stanova za odmor), uz poruku da ga treba razlikovati od malih obiteljskih iznajmljivača kod kojih se broj kreveta godinama uglavnom kreće između 650 i 670 tisuća.
S druge strane, prema podacima koje iznosi SMOi, broj kreveta u nekomercijalnom smještaju gotovo se udvostručio – s približno 355 tisuća u 2016., na više od 700 tisuća u 2025. godini.
“Ako se želi ozbiljno istražiti odnos turizma, nekretnina i dostupnosti stanovanja u Hrvatskoj, onda se mora analizirati cijeli stambeni i turistički fond, a ne unaprijed označiti legalni obiteljski smještaj kao krivca. I europska iskustva upozoravaju da manje apartmana ne znači nužno više stanova, te da je ključno koliko će se dobiti novih stanova, a ne koliko ćemo apartmana ugasiti. A ako se arbitrarno ukidaju apartmani bez procjene učinka, valja se upitati i tko od sustavnog gašenja privatnog smještaja najviše profitira?”, poručuje SMOi.
EK: U Zagrebu je 19 posto stanova prazno
Europska komisija je u srijedu predložila Akt o priuštivom stanovanju koji bi nadležnim tijelima u državama članicama trebao pružiti više pravne sigurnosti kada donose mjere za povećanje dostupnih stanova kako tim mjerama ne bi kršile pravila jedinstvenog tržišta.
Povjerenik za energiju i stanovanje Dan Jørgensen rekao je da su neke zemlje uvele zabranu držanja stanova praznim, prisiljavajući vlasnike da u njima ili žive ili ga iznajme drugima, a sada bi m ova uredba trebala pružiti pravnu sigurnost za tu mjeru.
Akt o priuštivom stanovanju trebao bi pomoći nadležnim vlastima da identificiraju područja u kojima je stambena kriza najizraženija i poduzmu proporcionalne i ciljane mjere kako bi više domova bilo dostupno i pristupačnije.
Posljednjih godina snažno je rastao kratkoročni najam. Primjerice u Madridu, na 100 stanova u dugoročnom najmu dolazi 40 stanova za kratkoročni najam. Komisija navodi i primjer Zagreba gdje je 19 posto stanova prazno, donosi N1.
