U domu Katije Guljelmović vazda se činio rozulin. U očima joj je i danas živo sjećanje na njenu babu, s košićem u ruci, kako se skalava niz potok kala kuće i pomno gleda koju će ružu otkinuti. Na isti način i Katija danas čini rozulin – kojeg nema latica starinske, dubrovačke sorte ruže – imena Centifolia, izuzetnog opojnog mirisa i otporne na bolesti i nametnike, koja je nekad krasila skoro svaki dubrovački vrt, a danas ju je jako teško pronaći.
Rozulin, ovaj slatki i mirisima stotina latica ruža protkan liker savršen je primjer sljubljivanja ukrasnog vrta i stola i način na koji su se ruže kroz višestoljetnu tradiciju upisale u našu gastronomiju. A sve je započelo s komadićem zemlje ispred kuće i sadnicom, te s malo truda, volje, vode i sunca.
„Ljepota ove prekrasne starinske ruže seže daleko u povijest. Ako bi mogla reći nešto o njenom nedostatku, svakako je taj da cvjeta samo jednom godišnje i to početkom svibnja. Spominje se u brojnim zapisima, od onog iz 1777.g, kada su prilikom trgovine mitili bosanskog begler-bega tim posebnim likerom, od čašćenja rozulinom za kolendavanje, svatove i feste. Samo su je posebni gosti imali priliku kušati“, priča nam o povijesti dubrovačke ruže i rozulina Guljelmović.
Oko obiteljske kuće u Trstenom Guljelmović danas njeguje desetke stabala ove starinske ruže i iz godine u godinu ih nastoji rasaditi gdje god vidi da bi mogle uspjeti, a puno ih u proljeće i pokloni.
„Ako budemo dijelili tradiciju, ričete jedino ćemo ih tako i sačuvati. Ruža sama po sebi nije previše zahtjevna za uzgoj i relativno brzo raste. Ono što joj je najveća odlika jest da je otporna na nametnike i bolesti, tako da bi mogla reći da nesmetano rasta baš za despet. Kao da se želi othrvati zaboravu.
A kako učiniti ovaj izuzetan liker? Pa zapravo, proces je vrlo jednostavan, a osim latica ruža, ključno je vrijeme i strpljenje, a počinje branjem u rano jutro, dok ruže još sunce nije obasjalo i kad im je aroma najveća.
„Nakon branja očistite ih od kukaca. Uzmite šaku ružinih latica i stavite ih u čistu staklenku. Dodajte šaku šećera, a zatim ponovno latice. Nastavite dok staklenka nije puna odnosno dok ne iskoristite sastojke. Iskoristite svaku laticu koju imate, nećete požaliti. Stavite je na osunčano mjesto da toplina pomogne da se cukar rastopi. Ostavite ih dva mjeseca.
Ja dodam rakiju lozovaču tek kad se cukar rastopi i latice poprime smeđu boju. Jednom sam dobila izvrstan liker kada sam je zaboravila i našla nakon pola godine. Netko doda rakiju odmah i stavi na sunce 40 dana“, objasnila nam je postupak Guljelmović te dodao kako je rozulin neizostavan liker u njenom domaćinstvu, a posebno kad bati rozatu, fogace ili padišpanj.
Osim za spravljanje liker dodala je, preostale latice, nakon što se procijede mogu se iskoristiti za aromatiziranje kolača i slastica. Svježe latice ove starinske ruže mogu se iskoristiti i za ukrašavanje kolača tako da se ušećeri uobičajeni postupkom i pospremi na hladno mjestu.
A osim rozulina od dubrovačke ruže može se napraviti marmelada pa i sirup koji je uz koji listić svježe mente izvrstan za osvježenje u vrućim ljetnim danima.
„Svojim gostima uvijek ponudim razne likere ali svi gotovo uvijek žele probati rozulin. I u glas se slože da je najbolji! Skoro su jednako oduševljeni i s marmeladom od ruže koju ne činim u tako velikim količinama, ali za nju mogu isto reći da je posebna, pogotovo kada je koristim u slasticama“.
