31.8 C
Dubrovnik
Srijeda, 24 srpnja, 2024
NaslovnicaKulturaJesmo li svjesni važnosti prevoditelja književnih djela s drugih jezika? Zanimljivo predavanje...

Jesmo li svjesni važnosti prevoditelja književnih djela s drugih jezika? Zanimljivo predavanje imala je Martina Klobučar o švedskim krimićima

Ovogodišnji program manifestacije Mjesec hrvatske knjige, Dubrovačke knjižnice započele su susretima s prevoditeljicom Martinom Klobučar koja je govorila o prevoditeljskom poslu, skandinavskim krimićima te švedskoj kulturi i jeziku. Nakon prvog susreta u ogranku Cavtat koji se održao u ponedjeljak, 16. listopada, u utorak, 17. listopada, je održan i drugi u Čitaonici Narodne knjižnice Grad.

Knjižničarka Lucijana Mihaljek najavila je Martinu Klobučar, inače magistricu švedskoga i hrvatskoga jezika. Osim što se bavi podučavanjem jezika, ona je i prevoditeljica. Knjiga Malin Stehn „Sretna nova godina“ njezin je prevoditeljski prvijenac, a kako je najavila i drugi roman će uskoro ugledati svjetlo dana.

Klobučar je govorila o praksi prevođenja u Hrvatskoj te kako se prevođenjem s ‘malih’ jezika poput švedskoga, norveškoga i danskoga poprilično teško probiti na tržište kao prevoditelj. Do unazad deset godina, objasnila je, sve su se ove knjige s tih jezika prevodila preko velikih prevoditelja, na primjer, knjiga sa švedskoga bi se prevela na engleski i onda bi izdavačke kuće pronašle prevoditelja u Hrvatskoj koji bi tu knjigu preveo na naš jezik.

– Prednosti direktnog prevođenja su što nemamo dvostruki prijenos, nema duplog gubljenja informacija na nekim primjerima. Svakim prijevodom nužno se gubi nešto od izvornika bez obzira koliko je prevoditelj iskusan i koliko ima znanja. Druga mana prevođenja preko velikih stranih jezika je to što prevoditelji nisu najčešće upućeni u skandinavske kulture, kao što su prevoditelji koji su te kulture studirali – objasnila je Klobučar dodavši kako je teško krenuti baviti se književnim prevođenjem.

– Na fakultetu sam slušala kolegij iz Književnog prevođenja koji je predavala profesorica koja je i sama književna prevoditeljica, i ja sam se u tome apsolutno pronašla. Uvijek sam bila dobra s riječima, uvijek sam nešto piskarala za sebe, pjesmice, priče. Zapravo sam se prepoznala u ovome i vidjela sam to kao mogućnost da svoju kreativnost pretočim u riječi koje neće nužno biti moje djelo, ali će biti prijepis nečijeg djela na našem jeziku, to me je zapravo ispunjavalo.

Međutim, da to nije nimalo lagan posao, zaključila je čim je sve ono što je prošla na raznim kolegijima i radionicama trebalo primijeniti na konkretnom djelu i nastaviti to primjenjivati na svih tih 400-tinjak stranica, jer ističe ‘kad kreneš prevoditi, javlja se milijun pitanja’.

– Frustrirajuće je kad imate jednu riječ s kojom se mučite tjedan dana i nemate pojma što biste napisali na tom mjestu, a sve ostalo se lako prevede, ostane ta neka sitnica koja je ključna u cijeloj priči, i ne ide. Zatim pokušavamo pronaći neku varijantu između švedskoga i hrvatskoga, to je i razlog zašto volim ovaj posao – ističe Martina.

O skandinavskim ‘krimićima’ rekla je kako se u Hrvatskoj puno čitaju, što i ne čudi s obzirom da je u Švedskoj samo 2018. godine izdano 285 kriminalističkih romana!

A jesu li Šveđani zaista tako hladni kakvima se čine, s obzirom na tematiku romana, Klobučar je rekla da nisu, već da su otvoreni, no postoje neke stvari koje su prilično ‘švedske’, a to su ako vas netko pozove na roštilj ili večeru, očekuje se da sami donesete svoju hranu i piće, također svi sami sebi plaćaju račune, nema ‘čašćenja’, pića preko 3,5 posto alkohola je nemoguće kupiti u prodavaonicama u Švedskoj, a nema ni pušenja u otvorenim ni zatvorenim prostorima, javnim površinama, čak ni balkonima.

Ovogodišnje izdanje MHK (15. listopada – 15. studenoga) pod nazivom ‘Književnost bez granica!’ posvećeno je prevoditeljima, odnosno književnom prevođenju. Cilj je manifestacije ukazati na važnost prevoditelja. Izvesti na svjetla pozornice ove jezične magove, velike znalce o kojima se malo zna. Podsjetiti na neprocjenjivu vrijednost književnog prevođenja zahvaljujući kojemu strana književnost, njezini klasici i suvremenici, hrvatskim čitateljima prestaju biti strani. 

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA