14.8 C
Dubrovnik
Petak, 1 ožujka, 2024
NaslovnicaVijestiSJEDNICA IZ MINUTE U MINUTU: Vićan obećao Lapadski stadion do kraja ovog...

SJEDNICA IZ MINUTE U MINUTU: Vićan obećao Lapadski stadion do kraja ovog mandata, Vlahušić se zahvalio Frankoviću, sretan što je vijećnik

U 10 sati u Velikoj vijećnici započela je 4. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Na Dnevnom redu nalazi se 36 točaka. Uz vijećnička pitanja raspravljat će se između ostalog i o ustrojstvu gradske uprave Grada Dubrovnika, smanjenju ugovorenih iznosa zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu i suvlasništvu Grada Dubrovnika, o osnivanjima različitih odbora, o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za prvo polugodište 2021. godine, naći će s i izvješća o poslovanju različitih gradskih ustanova i tvrtki. Na sjednici je prisutno 20 vijećnika od ukupno 21 vijećnika.

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica: Pokrenuli smo izmjene statuta što je prema zakonu, tijekom usklađenja pokrenulo se više inicijativa za izradu našeg poslovnika, jedno je bilo da se vijećnička pitanja nađu kao zadnji na dnevnom redu. Moj prijedlog je da na današnjoj sjednici to probamo kako bi mogli zauzeti svoj stav i vidjeti je li to doprinosi ili ne. Drugi prijedlog je promjena redoslijeda točke 19 o izvršenju proračuna koja postaje prva točka dnenvog reda, o tome se ne glasuje i sukladno mojim ovlastima mijenjam redoslijed točaka.

Andro Vlahušić (Nez): Meni je drago da ste točku 19 prebacili kao prvu jer je to logično, s druge strane vijećnička pitanja ne zaslužuju da budu zadnja, možda ne i prva, možda peta. Moj prijedlog je da prva točka nakon pauze budu vijećnička pitanja.

Maro Kristić (MOST): Najgora opcija je da vijećničkih pitanja nema i znalo se i to događati, ne smatram idealnom varijantom da ona budu zadnja, smatram da bi trebalo jednom mjesečno gradski vijećnici imati mogućnost postaviti pitanja gradonačelniku i pročelnicima. Moj prijedlog je da skinemo ili ne donesemo odluku o dvije točke koje se odnose na smanjenje zakupnine javnih površina, smatram da nisu svi poduzetnici u istoj poziciji. Sigurno postoje i oni poduzetnici kojima je i 50 posto preveliki teret.

Pero Vićan (DDS): Mi ćemo u cjelosti podržati prijedlog predsjednika Gradskog vijeća tj. da vijećnička pitanja budu kao zadnja točka Dnenvog reda. Dok traje sjednica ljudi nas ne gledaju jer rade, prihvaćam promjene statuta i poslovnika. U nas su se vijećnička pitanja pretvorila u suprotnost, nije logično da sjednice traju šest sati, jer većina nas je došla ovdje s radnog mjesta i da ovdje boravimo 12 sati nije uredu.

Ivan Cetinić (KLGB Ivice Roka): Radovao sam se vijećničkim pitanjima, naša lista je najavila kako će biti gals naroda i svi upiti naših građana ne mogu stati u dva pitanja. Tražili smo sastanak s gradonačelnikom i bio je dobar sastanak, bilo je niz pitanja i želim izvijestiti javnost da smo imali sastanak s gradonačelnikom.

Potrebica: Kolega Cetinić nisam vas prekidao jer ste novi, sada se možete javiti samo za nadopunu ili izostajanje točaka s Dnevnog reda.

Đuro Capor (SJG): Nikako nije dobro da su vijećnička pitanja na kraju, ne mislim da mi moramo slijediti sugestije Pera Vićana i mijenjati poslovnike i statute jer se gospodinu negdje žuri. Predlažemo skidanje s Dnenvog reda točaka 2.,3.,4. Smatramo kako se točka ustroj gradske uprave kao točka nije dobro pripremila. Predlažemo da ured za poslove gradonačelnika koji broji 70 zaposlenika pripremi za sljedeću sjednicu zašto se događa preustroj gradske uprave. Točke 3. i 4. tiču se zakupa poslovnih prostora i javnih površina tu smatramo kako su neki ostavrili jako dobre rezultate, a neki su loše radili. Gradonačelnik je kazao kako teret krize trebaju svi ravnomjerno podnijeti, ali ovdje lupamo i one koji su radili i dobro i loše.

Potrebica: Nema smisla da ovdje sedam minuta objašnjavate zašto se točke trebaju povući, nije uredu prema drugim vijećnicima. Privodite kraju. Zahvaljujem vam što ste mi dali ideju da stavim dvije minute za izlaganje o izostavljanju točaka koje sada nemamo.

Željko Raguž (DUSTRA): Ja se zalažem da se vijećnička pitanja uvijek nalaze na kraju, mi danas imamo 36 točaka, imamo između ostalog javne površine, izvršenje proračuna zatim izvješća, prosječno se po sjednici javi 15 vijećnika koji postave dva pitanja i to je 30 pitanja i od toga se oni već istroše tijekom rasprave. Ja nigdje u RH nisam vidio da sjednice ili općinska vijeća traju toliko sati.

Ivan Tropan (SDP): Mi smatramo da su bitna vijećnička pitanja u kojima građani mogu djelovati kroz nas. Ne smatram da to treba biti prva točka dnenvog reda, ali Vlahušić je dao dobar prijedlog.

Olga Muratti (HSU): Ovo nikuda ne vodi, mi smo izgubili pola ure jer mi se ne možemo uključivati u raspravu o nečijem prijedlogu.

Prijedlog o izostavljanju druge točke dnevnog reda koji je predložio Srđ je Grad nije prihvaćen, kao ni izostavljanje treće i četvrte točke dnenvog reda.

Uvrštene su dvije dolje navedene točke u Dnevni red.

10:35 Slijedi prva točka dnenvog reda – Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za prvo polugodište 2021. godine.

Ivan Maslać (HDZ): Odbor za proračun i financije se danas sastao prvi put, sedam članova se okupilo, šest ih je bilo za, a jedan je bio suzdržan tako da je ovo izvješće dobilo zeleno svjetlo.

Gradonačelnik Mato Franković: Pred vama se nalazi točka vezana za proračun u prvih šest mjeseci 2021. Ona je vrlo bitna jer će se na nju nasloniti i budući rebalans. Prijedlog je da se prvo napravi preustroj gradske uprave, novim rebalansom se trebaju uskladiti proračunske stavke. Manjak prihoda znamo koliki je, sami kostur proračuna je izrađen i u idućih desetak dana će se znati sve ukoliko se danas izglasa preustroj garadske uprave. Prvih šest mjeseci ove godine je bilo duplo gore nego prošle godine. Prihodi 2020. su iznosili 167 milijuna kuna dok u istom razdoblju ove godine prihodi su iznosili 160 milijuna kuna. Prateći rashode u istim terminima vidimo da smo značajno pratili sami tijek i pokušali ih smanjiti na najmanju razinu, u prvih šest mjeseci smo imali manjka 20 milijuna kuna, dok je 2020. bilo 44 milijuna kuna manjka. Situacija nije bajna, ali puno lakše izlazimo iz problema nego drugi, nije dramatično. Cijelo vrijeme smo zadržali financijsku likvidnost, mi smo grad koji ima najviše socijalnih davanja u Hrvatskoj. Za iduću godinu s punom sezonom možemo riješiti sve stvari ukoliko ne bude nekih novih problema ili varijanti.

10:47 Vlahušić: Trebamo reći da je proračun najvažniji akt koje ovo Gradsko vijeće donosi. Uvijek ću govoriti što možemo poboljšati, od 167 milijua kuna 45 milijuna kuna su donacije sve ono što je država dala gradu. Grad ima samo 115 milijuna kuna, porez je bio 65 milijuna kuna, bilo bi dobro da se kaže ljudima od čega se sastoji proračun, porez na plaće je bio 50 milijuna kuna, a pet milijuna kuna je bilo od prireza. Otplatili smo kredit na Nuncijati, a branitelji još ništa nisu dobili. Ono što je najveća opasnost se kreditne obveze, molio bih da se odgovori gdje je 60 milijuna kuna što je grad uzeo od poslovne banke i jesmo li onda dužni 370 milijuna kuna. Je li nam netko oprostio tih 60 milijuna kuna jer se oni ne vide, je li se grad i dalje može zadužiti, kakva je likvidnost? Molio bih veću transparentnost u stavci za promidžbu i medije.

10:53 Gradonačelnik: Očekivao sam od bivšeg gradonačelnika da bolje poznaje proračunske rashode. Za zaduženje se gleda godina prije i to svi znamo. Ono što ste pogrešno rekli je kreditno zaduženje društava u vlasništvu grada, društvo se može zadužiti i bez grada. Vezano za medije, grad je otvorio sustav gdje je sve vidljivo i javno dostupno tu se sve može provjeriti. Značajno su se smanjila davanja za medije zbog financijske situacije, ali u tim medijima rade lokalni ljudi i podupirali smo ih koliko smo mogli, Dubrovnik je rekorder po broju medija. Nisam se služio proračunskim novcima kako bih vodio predizbornu kampanju. Važno za istaknuti je da je nacionalna blagajna stabilna, vidjeli smo jučer koliko se slilo u prračun RH zahvaljujući vještvu Vlade. Na nama je da povućemo ta sredstva.

11:01 Potrebica: Gospodine Vlahušiću vidio sam zabrinutost kod vas oko zaduženja grada, a onda sam se zabrinuo i oko toga što se brinete za medije, mi smo male bebe za ono što je bilo što se tiče medija kad ste vi bili gradonačlenik kada je izdvajano po četiri milijuna kuna, pa kud baš vi o jednakosti medija. Ono što je vrlo važno je da je sve transparentno. Da nije bilo tih milijun i pol kuna od grada vjerojatno ne bi ima tko pisati danas o gradskom vijeću.

Vlahušić: Drago mi je da smo saznali da je 40 milijuna koje smo uzeli od ministartsva financija nisu vraćeni, pitanje je što je s poslovnom bankom još. Što se tiče države, predlažem da se napravi posebna sjednica Gradskog vijeća kako bi znali što ćemo mi stvarno dobiti, bilo bi dobro da se 40 milijuna kuna otpiše, Rimac će vjerojatno dobiti preko milijardu kuna za taksi robote, a što s dubrovačkim poduzetnicima? Što se tiče medija ne znam je li gradonačelnik smije podijeliti milijun i pol kuna bez gradskog vijeća.

11:06 Anita Bonačić Obradović (SDP): U ovom izvještaju ne vidim povrat poreza odnosno njegove učinke, ne znamo koliki je iznos. Ako se vratimo na brojke, imamo deficit od 20,5 milijuna kuna, imamo rast prihoda od poreza zbog čega je to? Nejasno mi je da imamo u tablici neporeznih prihoda kod pomoći iz državnog proračuna, gdje se planiralo preko 50 milijuna kuna, a ostvareno je oko milijun. Moram se dotaknuti rashoda za zaposlene, do kada ide novo zapošljavanje, kod rashoda kada ih usporedimo čak 25 posto otpada na zaposlene u gradskoj upravi za razliku u drugim gradovima gdje je to 17 posto.

Gradonačelnik: Vezano za pomoć gospodarstvenicima da se ne vidi jasna pomoć ja sam prije rekao da smo više od 17 milijuna kuna uložili kroz opraštanja i ostalo. Što se tiče pomoći od 50 milijuna kuna, planirali smo da iz proračuna Vlade dobijemo kapitalnu pomoć koja bi nam pomoglo u funkcioniranju, ali nismo išli to tražiti jer je došla sezona i tekuća likvidnost nam je dobra. Što se tiče eu sredstava tu smo planirali značajnija sredstva u projektu Lapadske obale, ali tu je agencija zaustavila plaćanja jer je rekla da će plaćati po etapama. Mi do kraja godine očekujemo značajan broj europskih projekata koji se trebaju raspisati, a za koje smo se pripremili. Što se tiče plaća u gradskoj upravi 10 posto smanjenje plaća ostaje dok se situacija ne stabilizira. Novih zapošljavanja neće biti. Pažljivi smo jer posljedice krize nam tek slijede, financijski efekt će biti taj koji će rušiti razne sustave.

11:18 Blaž Pezo (HDZ): Javio sam se kratko za repliku kolegici Bonačić Obradović, a vezano uz zagađenja kruzera, kriteriji za kojim se vode kruzeri, to je jedan vrh općenito u ekološkoj zaštiti pa je pozivam da dođe u Lučku upravu i provjeri stanje.

Bonačić Obradović: Čula sam da je zaposlenicima vraćeno 10 posto ispravite me ako griješim. Što se tiče kruzera nažalost standardi nisu baš takvi za kruzere, a salsal sam vam bila i mail s krivim iskrcajem otpada, na krivu stranu su iskrcavali i vrlo rado ću se odazvati za kavu.

Potrebica je ukazao na vraćanje na temu proračuna.

Pezo: Prihvaćam poziv za kavu.

11:23 Kristić: Upravni odjel za turizam i Upravno odjel za eu fondove su dva kotača. Naš upravni odjel za eu fondove treba potegnuti u ovome razdoblju kada znamo da smo u financijskom deficitu i kada znamo da se više ne možemo zadužiti. Što se tiče gospodarstva, mislim da se grad ovdje izložio i da pomaže poduzetnicima, ali mislim i kako trebamo razvijati i malo i srednje poduzetništvo gdje bi grad sufinancirao kamate.

Potrebica: Kolega Kristić, nije samo vama replika već i ostalim, a to je otvorimo proračun i nađemo jednu stavku i kažemo kako ta stavka nije izvršena. Dala bi mati svima, ali jadna nema okle. Mi imamo široka prava, možemo krenuti od pokaza, a možem ozavršiti bilo gdje. Otvorite prvu stranicu i vidi se kako fali 20 milijuna kuna kada će se to napuniti, hoćemo li onda opet dizati kredit, ajmo se malo resetirati i vidjeti kome je nužno.

Ivan Maslać (HDZ): Replika Kristiću, vi ste možda nesvjesno dali pohvalu gradonačelniku jer ovdje se vodio koliko zaradiš toliko i potrošiš.

11:31 Vlahušić: Rekli ste nema se odakle gospodine Potrebica, a sami ste predložili da se zidine 15 godina daju drugima, da mi brojimo naše novce nitko u gradskoj upravi ne bi imao smanjenu plaću. Svoju imovinu smo poklonili drugima, oprostili smo i agencijama, ima se od imovine i nemojte govoriti kako nemamo.

Kristić: Moja namjera nije bila kritika nego osvrt na postojeće stanje zato sam i izvukao dva upravna odjela koji trebaju biti generatori ideja i zato sam komentirao kako je njihovo izvršenje skromno.

11:34 Krešimir Marković (HRAST): Predsjedniče vi ste rekli da su se bacali novci kroz prozor, ako je to tako ja sam razočaran s tim. Upozoravao sam za mudrom raspodjelom sredstava. Sad smo u manjku, interesira me kako sad grad stoji s obzirom na dobru sezonu, koliko je grad uprihodio kroz ova tri mjeseca neočekivano dobre sezone?

Đuro Capor (SJG): Vijećnici iz SJG su zaista dobili kvalitetne informacije od gospođe Burić i zahvaljujemo joj na tome. Vezano uz izdvajanje za medije ostalo je nejasno na koji način je to došlo do smanjenja za medije kada ja za 2020. bio manji iznos, a to je milijun i 400 tisuća kuna, drugim riječima ako se za promidžbu potrošilo toliko u prvih šest mjeseci ostaje pitanje hoće li biti za nastavku dovoljnog iznosa?

11:40 Pero Vićan: Mislim da ponovno gubimo vrijeme, očito je da diskusije odražavaju iz kojeg sektora mi dolazimo u gradsko vijeće, mislim da je ovo točka koju smo trebali apsorbirati za desetak minuta. Moramo razmišljati o davanjima, mi ćemo ovu točku podržati, ali nije normalno da Potrebica ima besplatne knjige i da Vlahušić sa saborskom penzijom ima besplatan pokaz.

Gradonačelnik: U trenucima kada je teško moramo ispuniti svoje socijalne obveze. Portal Gradonačelnik.hr ja analizirao proračun 2019. u suradnji s ministarstvom financija i kazao kako grad Dubrovnik ima najbolje pokazatelje na svih 10 područja. Kažu kako Dubrovnik među ostalim ima najveća izdvajanja za kulturu u Hrvatskoj, najveći je po povlačenju eu fondova kao i po izdvajanju za sport. Na svim poljima Dubrovnik je davao, uprihodovao od stranaca i davao svojim građanima. Što je Potrebica po pitanju udžbenika rekao je upravu, jer besplatne udžbenike smo mi uveli jer to je tako trebalo i to je nadstandard, kasnije je država preuzela vodeću funkciju i mi smo počeli plaćati samo radne materijale. Nisam za ukidanja, ali sam za poštenu raspodjelu.

11:50 Potrebica: Meni je iznimno drago da je moja stilska figura bacanja novca kroz prozor potaknula raspravu. Vrijeme nadstandarda je završilo s ovom krizom.

Vlahušić: Drago mi je da HDZ prizna svoje pogreške. Jedino što grad ima tada i sada je imovina grada. ikome od vas nije palo napamet da upravlajte imovinom, ja imam sada progone od vaših zbog toga.

Gradonačelnik: Brojke vas demantiraju. U mom mandatu proračun se udvostručio, znajući unaprijediti ono što ste vi napravili, ali i stvarati nove vrijednosti zato grad i jest zabilježio rekordni proračun, uvjeren sam da bi 2020. zabilježio milijardu kuna proračuna da je bilo sve ok. Započeli ste priču sa žičarom, ali je niste završili. Vaša velika zasluga je Du Card, ali ne kažem da priča završava sa mnom ili s vama, možemo se ovdje svađati u beskraj, ali što od toga ima narod. Ova točka je nekad bila protokolarna i ne znam je li se raspravljalo više od dvije minute, ali možda je dobro da građani čuju kakva je situacija, jer svi ćemo preživljavati do iduće sezone. Sva politička nadmudrivanja su dobra, ali kada je loše trebamo ohladiti malo glave, kada sve prođe onda me razapnite koliko hoćete. Onom gosparu iz Zagreba koji bi možda želio uzeti zidine tome poručujuem niti si ucjenama prije niti ćeš ucjenama danas uspjeti išta, bio si ništa, sada si ništa i nastavit ćeš biti ništa.

12:00 Capor: Molio bih informaciju je li iznos za medije povećan, na to odgovor nisam dobio i pitanje Naše baštine jesmo li mi kao grad sudjelovali u sufinanciranju te tvrtke?

Potrebica: Drago mi je da ste se vratili. ali evo taksativno DPDS bolji ugovor je nego što se vi imali, žičaru riješili…

Katarina Doršner (HDZ): Doktore Vlahušiću sa svim što ste rekli se ne slažem, moram to reći. Ne slažem se da je najvrjednija imovina, najvrjedni su ljudi. Novac od DPDS-a ne bi se smio podijeliti plaćama zaposlenika, to bi bilo prtupravno od tog novca se treba obnavljati kulturno nasljeđe, prema tome to je jedna obmana ljudi.

Vlahušić: Moram priznati da sam danas najsretniji od 2005. prvi put je ovo da postoji rasprava o prihodima proračuna, cijelo vrijeme je bilo kako potrošiti pare. Hvala Bogu da raspravljamo o tome kako uprihodovati. Što se tiče zidina, četiri milijuna kuna je manje od postojećeg ugovora. Ova sjednica je nevjerojatno dobra, nikada se ovo nije dogodilo u 16 godina.

12:07 Cetinić: Replicirao bih kolegici Doršner, rekli ste da su ljudi najvrjedniji, i onda kasnije kažete kako podržavate DPDS, a ljudi se prže na suncu. DPDS obnovu radi fenomenalno, što se tiče ljudi to je dno dna.

Capor: Još nisam dobio odgovore na pitanja.

Gradonačelnik: Bez obzira što ja danas ovdje rekao, sutra će Srđ je Grad izricati neistine, to je put kojim su odlučili ići. U proračunu 2020. bilo je planirano 4 milijuna i 400 tisuća kuna za medije, a ove godine je potrošeno milijun i pol do sada, a trebalo bi se do kraja godine realizirati tri milijuna i 700 tisuća kuna. Društvno Naša baština ne psotoji u sustavu Grada Dubrovnika, postoji Baština koja upravlja baštinskim kompleksima u ovome trenutku upravljaju s Lazaretima i Kabogom.

Vićan: Gospodine Capor moram vas ispraviti da ja nisam bacao novce kroz prozor zajedno s njima, ne, ja sam čekao ispod prozora i kupio novce. Gospodine Vlahušiću je li istina da vas netko progoni, moramo to zaustaviti i svi mi vijećnici moramo stati uz vas.

12:14 Capor: Bilo bi korisno provjeriti ili saznati da li je novac koji je gospodin Vićan skupljao ispod prozora i vratio gradu, a vezano za Baštinu mislio sam na onu kojojo je osnivač DPDS

Vlahušić: Gospodine Vićan, u 9 sati sam bio na Općinskom sudu gdje niste došli, to je bilo prije tri sata na koju niste došli, a zbog toga što ste mi rekli da bi me strijeljali.

Vićan: Figurativno to što sam tada rekao u političkoj areni je bilo noramlno, nakon toga smo imali četiri tisuće bliskih susreta, da li ste ikada osjetili strast i zazor od mene, niste mogli to osjetiti. Opet bi to rekao, ali u figurativnom smislu. Gospodine Capor, novac sam dao potrebitima.

Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za prvo polugodište 2021. godine je prihvaćen.

12:19 Slijedi 2. točka Dnenvog reda – Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o ustrojstvu gradske uprave Grada Dubrovnika.

Gradonačelnik: Mislim da je korektno da onaj tko bude gradonačelnik složi gradsku upravu onako kako misli da je najbolje i najkvalitetnije. Broj službi će biti ukupno 13. Generalne izmjene su se dogodile u dva odjela. Tijekom ove četiri godine vidjeli smo da se upravni odjel za promet i komunalno se isprepliču, spajanjem se vraća sinergija. Upravni odjel za poslove gradonačelnika se vraća na staro ustrojstvo dok će iz tog upravnog odjela se izdvojiti upravni odjel za gospodarenje imovine. Milsim da ćemo se složiti da bi ovo trebao biti najvažniji odjel grada Dubrovnika, imovina je najvažnija u svakoj obitelji pa tako i gradu. Jesmo li dobro iskoristili gradsku imovinu, mislim da nismo. Jesmo li vodili računa da određene zelene gradske čestice postanu građevinske pri sastavljanju planova, nismo i da time poraste njezina vrijednost. Ako imamo neku dobru i kvalitetnu zelenu parcelu pa možda može postati poljoprivredna. Volio bih da imamo tematsku točku jednom oko gradske imovine te kako i na koji način smo skrbili o tome, nikako. Nemamo do kraja podatke o gradskoj imovini. Namjera ove reogranizacije je da budući pročelnik bude koordinator.

Moramo osnažiti sustav civilne zaštite. Sve su to neke stvari koje možda izgledaju kada je dobro manje bitne, ali one su na dnevnoj razini vrlo bitne. Mislim da su upravni odjel za eu fondove i upravni odjel za izgradnju opravdali uspostavljanje prije četiri godine. Tu nam trebaju ljudi od formata, ali te ljude treba i platiti, nauče posao pa nam otiđu, ali to je tržište. Volio bih da pročelnici promjenom zakona budu dužnosnici, pa da s odlaskom gradonačelnika idu i oni. Pročelnici su zapravo ministri i oni bi trebali biti dužnosnici. Što se tiče novog zapošljavanja, ne povećavamo broj upravnih odjela, radi se unutarnji preustroj i reorganizacija. Žalosti me da je Srđ je Grad želio povući ovu točku s dnenvog reda, jer mislim da bi Gradsko vijeće trebalo dati mogućnsot gradonačelniku da okupi svoj tim jer su mu građani za to i dali povjerenje.

12:33 Capor: Dvije su stvari sporne, tijekom kampanje Franković nije najavljivao preustroj gradske uprave, u medijima se već jasno spekulira tko su ljudi koji će doći na pročelnička mjesta, ostaje vidjeti što će donijeti natječaji.

Gradonačelnik: Zahvaljujem na svemu što ste izrekli, posebno političkoj stranci Srđ je Grad koji su mi dali povjerenje jer kad se gelda lista vidi se da je jedan dio srđevaca dali meni povjerenje. Razumijem vašu bojazan, ali neće biti “uhljebljivanja” i sličnih stvari, ako bude potrebe da se netko zaposli to će biti zato što će nešto morati raditi. S druge strane ste rekli da su natječaji farsa, nije to tako jer to se sve radi prema zakonu, interes za određenu poziciju postoji, je li mi vidimo neke jude koji bi mogli preuzet određene pozicije sigurno da da, ali je li mi utječemo na proces natječaja naravno da ne, jer to je kazneno djelo.

12:39 Doršner: Odjel za promet i komunalna pitanja je pravi potez. Mi gospodine Capor izvršavamo predizborna obećanja da ćemo uvesti komunalni red.

Potrebica: Google sve pamti, ne može Možemo! tražiti dva pročenika i glasnogovrnika u Zagrebu, a mi ne možemo ovdje ništa, niste realni.

Capor: NIje moje da branim gradonačelnika Zagreba niti možemo, bitna je razlika između Zagreba i Dubrovnika, u Zagrebu se pozvalo što veći broj stručnih ljudi i nikakav balon se nije pustio tko bi mogao biti na toj poziciji. Teško je da će se netko javiti na natječaj i biti protukandidat koje vladajuća većina podržava, u Zagrebu ima i preko 50 zainteresiranih za pojedina mjesta, to bih volio vidjeti i u Dubrovniku.

Potrebica: Ja znam za dvije situacije u Zagrebu, pojavio se jedan čovjek iz Možemo koji je rekao ako ne budem ja taj i taj onda neće biti novaca za sport, a u jednom slučaju su vrbovali moga prijatelja iz upravnog odjela koji je stručan za taj segment. Nemojte stvarati probleme gdje probleme nema.

12:45 Kristić: Ovaj potez oko preustroja podržavam. Nešto oko čega možemo uvijek razgovarati je učinkovitost tih odjela. Trebamo imati i plan upravljanja imovinom.

12:50 Vlahušić: Ja ne mogu biti sretniji zbog ove točke, gospodine Franković idete ispravnim putem, nakon četiri goidne lutanja vratili ste se. Volio bih da se vratite na sjednice na kojima sam ja nekada govorio o imovini grada. Trebamo reći da postoji i županijska imovina, osigurajte da ova zgrada bude hram gradske uprave. Ako smo rekli da je ovo riješeno oko imvoine pa možda bi netko mogao doći i umjesto mene u gradsko vijeće.

Bonačić Obradović: Podržavam upravni odjel za poslove gradonačenika, ne znam kako će ovaj odjel za promet i komunalije funkcionirati. U nas funkcionira da ćemo zaposliti onoga tko nam je bliži tu se nemojmo zavaravati, ali se zanemaruje stručnost.

Marković: Mislim da je ovo pametna odluka da se spoje promet i komunalno.

12:56 Nikša Selmani (SJG): Mi smo tražili povlačenje ove točke, najviše zbog toga što nismo vijdeli u materijalima koji su razlozi preustroja. Prvo pitanje je odjel za upravljanje imovinom, ne bi nam se događale sada neke stvari da smo upravljali bolje imovinom prije. Mislim da ste trebali javno reći zašto vi to radite. Brojke su zatrašujuće, grad Dubrovnik ima 274 zaposlena u gradskoj upravi, najveći skok je bio 2017, ili 2018. grad Šibenik ima 124 zaposlenika… To ljude iritira. Možda vi vidite da trebate nešto pormijentii, ali prema van to izgleda jako loše. Koliko košta novo pročelničko mjesto, to ljude zanima ne samo mene i moju stranke.

Vićan: Prije nego iznesem neke svoje opservacije, moram kazati da ćemo mi ovakav ustroj gradske uprave podržati, jedino što mi se čini racionalno, a to je ako gradonačelnik vidi potrebu za ponovnim novim sitnim pormjenama mislim da ne treba čekati kraj mandata. Da sam ja izabran za gradonačelnika možda bolje da nisam jer bilo bi pet pročelnika. Ovo je blagi preustroj. U gradskoj upravi imamo jedan broj ljudi koji odlično rade svoj posao, ali imamo neke ljude koji ne rade dobro svoj posao.

13:04 Capor: Kada se pristupa reorganizaciji, pristupa se uz iscrpnu analizu i to smo mi vijećnici morali dobiti tj. trebali smo imati i očekivane ishode toga preustroja. Iz svega ovoga ne vidimo da se teži smanjenju broja zaposlenih i ne vidimo da će ovime građani dobiti bolje usluge. Raspisani su natječaji u uredu za poslove gradonačlenika i pročelnike, čime je opravdano to povećanje, i koliko znam samo je jedan pročelnik otišao na tržište rada, a svi ostali su preraspoređeni.

Gradonačelnik: Molio bih gospodina Capora da nam pojasni koja su to četiri natječaja raspisana na poslovima u uredu gradonačelnika?

Doršner: Začuđuje me gospodine Capor da uspoređujete Dubrovnik s Bjelovarom, to nije primjereno.

Selmani: Ne mogu se složiti s vama kolegice Doršner, 2005. Dubrovnik je imao 126 zaposlenih i funkcionirao je ok.

13:10 Gradonačelnik: Nisam imao namjeru daljnjeg sudjelovanja u ovome razgovoru, ali ovakva razina uspoređivanja drugih gradova ne bih rekao da je poniženje za naš grad. Ne postoji grad u RH koji se može mjeriti s Dubrovnikom. Mi smo država u državi i po statusu i po važnosti uz dužno poštovanje prema mojim kolegama iz Bjelovara, Šibenika, Zadra, opseg posla koji mi radimo to se ne može usporediti s bilo kojim drugim gradom. Drugo spominjete zapošljavanje, da, trebalo je zaposliti određene ljude u odjel za eu fondove, inženjere, prometne redare to je bilo neophodno i nužno. Da imamo ljudi u gradskoj upravi koji nedovljno dobro rade svoj posao sigurno ima, ima ih u nekoliko postotaka, ali štiti ih zakon i sindikat. Znate li vi koliko je zahtjeva u upravnom odjelu za izdavanje dozvola pa da ima još 30 ljudi imali bi što raditi.

Capor: Ne spori nitko od nas da je Dubrovnik poseban, međutim kada ulazimo u reorganizaciju uprave volio bih čuti kojem broju zapoeslnih težimo u gradskoj upravi. Trebali smo dobiti analizu, mi sada imamo i tvrtku koja ima dva direktora.

13:17 Olga Muratti: Gradonačelnik mora imati svoj tim i postaviti ga način na koji on misli da je najučinkovitiji, ali isto tako je njegova obveza odgovarati građanima na kraju mandata. Biti ću za ovaj prijedlog, iako da je mene netko pitao ja bih spojila još dva odjela. Gospodarenje imovinom je nešto što treba biti preokupacija svih nas. Mi danas govorimo o reorganizaciji i brkamo zapošljavanja. Prilikom zapošljavanja aktualni gradonačelnik mora pratiti zakon. Smatram da Dubrovnik treba biti primjer drugima, a ne da mi trebamo tražiti primjere kod drugih temeljem broja stanovnika.

Capor: Tko će se više itko javiti na natječaj grada kada se vidi da će gospođa Brautović postati nova pročelnnica, da će Vojvodić prijeći u financije ili da će gospodin Mikuš postati također novi pročelnik. Informacija o broju zaposlenih došla je s DUTV-a u odjelu gradonačelnika. Ako je nešto krivo ispravite me.

Gradonačelnik: Želio bih ispriku gospodina Capora obzirom da upravni odjel za poslove gradonačelnika nije raspisao nikakve natječaje, žao mi je što su izašle krive informacije u tome mediju. Ispriku prihvaćam i iz daljine.

Kristić: Složio bih se s Caporom oko medijskih napisa tko će biti novi pročelnici, ali to je moguće riješiti samo izmjenom zakona. Ne vjerujem da ijedan gradonačelnik želi imati lošeg pročelnika.

Muratti: Gospodine Capor slažem se s vama, i meni bi bilo prvo pitanje je li natječaj namješten, ali ne vjerujem da ti probni baloni idu iz gradske uprave. To jest jedna loša poruka ljudima koji su izvan politike.

Vićan: Što je s osobama koji još nisu ni diplomirali i čekala su ih radna mjesta, što je s onim osobama za koje se reklo da će biti direktori pa nisu, evo primjer Sanitata rečeno je da će biti ovaj s Boninova pa nije.

Usvojen je Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o ustrojstvu gradske uprave Grada Dubrovnika.

Slijedi 3. točka Dnenvog reda – Prijedlog zaključka o umanjenju ugovorenih iznosa zakupnine za korištenje javnim površinama Grada Dubrovnika u kategorijama ugostiteljski stolovi i stolice, kiosci za pružanje ugostiteljskih usluga i nepokretna vozila za pružanje jednostavnih ugostiteljskih usluga, u razdoblju od 1. studenog 2021. do 1. ožujka 2022. godine.

HDZ je podnio amandman.

13:31 Gradonačelnik: Ovo je nastavak podupiranja gospodarstvenika, ide u smjeru 50 posto plaćanja zakupa ili poslovnog prostora ili javne površine. I u srpnju smo imali nula posto iako se sezona događala. S druge strane ne idemo u potpuno oslobađanje jer bi to izazvalo dodatne probleme na gradsku blagajnu, novce koje ćemo uprihodovati usmjerti ćemo onima kojima je to potrebno.

Obrazloženje amandmana

Pezo: Predlažemo amandman, dodali bi točku navedeno smanjenje odnositi će se na one koji ne smanje broj zaposlenih, dozvoljeno je smanjenje 20 posto. Cilj je očuvati radna mjesta.

Gradonačelnik je prihvatio navedeni prijedlog.

Potrebica: Ovo je jedna od točaka koja ima dvostruku ulogu. Vlada je mjerama značajno pomogala ovome sektoru, mi smo se isto uključili. Mjere su završile s rujnom ove godine i nisu produžene u segmentu očuvanja radnih mjesta. Vlasnici djeuju u kapitalističkom sustavu i trebaju snositi posljedice, ali njihovi zaposlenici imaju kredite, nisam pristaša da damo popust za d.o.o. te da svoje zaposlenike pošalju na ulicu i onda ih zovu kasnije kada prime naknadu sa zavoda. Oni poduzetnici koji ne otpuste svoje ljude uživat će mjere koje danas donesemo.

13:39 Vlahušić: Nalazimo se pred odlukom kako pomoći proračunu grada, a druga je kako pomoći gospodarstvenicima. Neke stavljamo u neugodnu poziciju, kriza je bila i prošle godine, rijetki su uspjeli ostvariti zaradu koja će im omogućiti ugodnu zimu. Uvodimo stopu od 25 posto i uvedimo stopu od nula posto i rješenje na 50 posto. Treba raspraviti analizu koje su to tvrtke koje su radile ili nisu, zašto ne bi imali međustopu. Ovakva odluka predstavlja značajan financijski dio, jer nisu svi isti, negdje se nije moglo pronaći mjesta za sjesti, a negdje neke trgovine nisu uspjele jer nije bilo npr. kruzera.

Potrebica: Sukladno poslovniku trebali ste ovaj prijedlog predati.

Slavica Grkeš (DDS): Ako ćemo raditi socijalne kategorije možemo li ih napraviti ovdje, možemo li tražiti izvode s porezne za usporedbu s 2019. godinom, postoje tvrtke koje su prešle promete od 2019. Bilo bi dobro da se podnese obrazac za promet, i ukoliko je pad toliko da im se toliko i smanji zakupnina.

13:48 Kristić: Na početku sjednice sam i tražio da ovu točku skinemo ili da ju danas ne zaključimo, jer nisu svi dubrovački poduzetnici u istoj poziciji. Ne posluju svi na istim lokacijama. Treba uvesti cenzus, a to je moguće jedino prema prihodima iz porezne uprave. Moramo misliti i o tome da se dosadašnje državne mjere nisu odnosile na poslodavce nego na zaposlene. Vrlo je vjerojatno da ćemo se suočiti s velikom nezaposlenošću jer će se poslodavci voditi čistom matematikom. Mislim da paušalno određivati stopu od 50 posto nije dobro, jer će odlučujući se između stope i otpuštanja poduzetnici se ipak odlučiti za otpuštanje.

Potrebica: Ja nisam za pomoć poduzetniku koji će otpustiti ljude, mi ne smijemo javnim novcem spašavati d.o.o.

Gradonačelnik: Mislim da je ova rasprava bila potrebna i da se do kraja odradi. S druge strane ne postoji grad u RH koji je dao više potpora nego mi. Meni je žao što vijećnici kroz svoj vijećnički angažman nisu napisali amandmane, ja ću na kraju ove diskusije povući ovu točku. Pročelnica Hladilo će onda sazvati klubove vijećnika s djelatnicima upavnih odjela pa da vidimo što je moguće s intencijom da ova odluka ne donese manji broj prihoda jer uistinu svi vijećnici koji su diskutirali su iznijeli kavlitetne prijedloge. Nova odluka treba stupiti na snagu 1. studenog tako da imamo vremena. Idemo proaći najbolje rješenje, ali ne smije grad uprihodovati manje od 50 posto jer nam je to ključno za daljnje funkcioniranje.

Krisitć: Smatram dodatak od Potrebice krucijalnim.

Slijedi pauza do 15h.

15:04 Nastavljena je sjednica.

Maslać: Prvenstveno pohvale gradonačelniku što je povukao ovu točku vezano uz zakupnine poslovnih prosotra i javnih površina. Volio bih da se prilikom ove odluke uzme u obzir imovina, gdje imamo disproporcije poduzetnika koji posluju u poslovnim prostorima grada Dubrovnika i onih koji posluju u privatnim prostorima. Oni koji nisu u gradskim prostorima, oni su bili prepušteni tržištu, ispostavilo se da svi građani koji su vlasnici tih površina koji uopće ne slijede plolitiku i nisu smanjili iznose. Volio bih da se traže ugovori od korisnika prostora koliko njima određeni najmoprimac je izašao ususret. Sama cijena javne površine ne može biti ista, ako netko ima disproporciju s unutarnjim prostorom. Koliko su to privatnici bili solidarni?

15:09 Kristić: Slažem se s kolegom Maslaćem u većem djelu.

Capor: Javio sam se na repliku gospodinu Maslaću gdje sam ja i postavio pitanje na Odboru za financije što ste vi odbacili, mi kao vijećnici moramo znati da su prijedlozi dobri. Ono što sam ja tražio za ovu točku gradonačelnik je na kraju i pristao.

Maslać: Svaka točka Gradskog vijeća ima financijske implikacije, nekome se daje nekome se ukida. Što se tiče ove točke mislim da Odbor za proračun i finacnije mogao duboko u analizu ući da mu ne bi bilo dovoljno šest mjeseci.

Vićan: Niste vi gospodine Capor govorili to na Odboru za proračun i finacnije, ova točka o kojoj sad raspravljamo nije bila na dnevnom redu Odbora.

15:15 Capor: Nje istina da se o ovome nije govorilo na Odboru. Druga stavr, pričali ste i o vijećničkim pitanjima i o promjeni poslovnika…

Gradonačelnik: Ono što vam želim reći na Odboru se raspravljalo o šestomjesečnom izvješću, ne vidim nikakvu korelaciju jedno s drugim jer činjenica je da mi sada donosimo nešto za budućnost.

Petra Marčinko (SJG): Znam da su neki od vas očekivali drugačiju retoriku od nas, mi smo dosta pričali s određenim subjektima i dio njih neće biti u mogućnsoti svoje poslovanje podnijeti niti s ovih 50 posto. Morali bi razmišljati i o smanjenju ispod 50 posto. Bitna je i veličina i pozicija lokala kako smo čuli…

15:20 Grkeš: Gospodine Capor ja bih vam preporučila da malo promijenite retoriku. Ja bih vas podsjetila da ugostitelji nisu jedini poduzetnici, isto tako imamo male iznajmljivače kojima nije smanjen paušal.

Vićan: Pezo treba požuriti s povjerenstvom da napravimo “reviziju” javnih površina. Treba uputiti pismo Vladi da se eventualni nastavak mjera s drugim kriterijima nastave, to možda Istri nije potrebno, ali našoj županiji je potrebno.

Capor: Gospođa Grkeš, nisam vas prozvao nego sam rekao da ste rekli vrlo slične stvari kao i ja. Mene zanima koje modele je pročelnica razmatrala.

Vićan: Netočna je konstatacija da je točka nepripremljena. Ja ne tražim širenje javnih površina, postojeća podjela je nepoštena.

Potrebica: Vi želite nas, gospodine Capor prikazati da smo mi nesposobni, e pa neće ići, nemojte nas provocirati na mangupske načine. Točka je pripremljena i napisana kako treba i prema zakonu.

15:34 Grkeš: Idemo pogledati period od 1.1. do 1.10. 2021. to je ono što ja predlažem, a ne od šestog mjeseca kao što vi kažete kolega Capor.

Capor: Ne slažem se s periodom od cijele godine jer su tad već vrijedile određene mjere i tad je grad već oslobađao od zakupnina. Ali period od 1.srpnja do kraja godine mogu se izračunati prihodi. Postoji način. Takav prijedlog je 2020. već bio predložio Nikša Selmani i da asmo tad raspravljali o njemu ne bi došli do ovoga.

Deraković: Želim reći da se amandman od HDZ-a približio rješenju, ali smatram da sama zaštita radnika nije dovoljno dobro postavljena.

Maslać: Cijelo vrijeme pričamo trebamo pozvati struku, onda treba sve pozvati i svih njih sučeliti pa ćemo vidjeti što ćemo dobiti.

Selmani: Najteža stvar je dobro procijeniti, važno je raspodijeliti tko su glavni akteri. Odluka je teška i izazovna. Točka je pripremljena u formalnom smislu, ali se recimo na radnike nije stavio naglasak i vi ste to kroz amandman djelomično poboljšali.

Gradonačelnik: Nakon iscrpne rasprave o dvjema točkama, obje su točke kvalitetno pripremjene i na vrijeme poslane, istovremeno nisu predloženi amandmani s kojima smo mogli ovu točku poboljšati, ali to nije kraj svijeta. Ja u ovome trenutku povlačim i treću i četvrtu točku. Pročelnica Hladilo će pozvati klubove i molim da se svi pisano pripreme. Sljedeće Gradsko vijeće će biti od 15. do 20 listopada i tada bi trebali donijeti tu točku, nije sramota povući točke da bi se one osnažile, molim vijećnike da predlažu amandmane.

Povučene su točke – Prijedlog zaključka o umanjenju ugovorenih iznosa zakupnine za korištenje javnim površinama Grada Dubrovnika u kategorijama ugostiteljski stolovi i stolice, kiosci za pružanje ugostiteljskih usluga i nepokretna vozila za pružanje jednostavnih ugostiteljskih usluga, u razdoblju od 1. studenog 2021. do 1. ožujka 2022. godine. i Prijedlog zaključka o smanjenju ugovorenih iznosa zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu i suvlasništvu Grada Dubrovnika od 1. studenog 2021. godine do 1. ožujka 2022. godine.

Sljedeća točka dnevnog reda je dodjela gradskog stana Draganu Čobanskom. Gradonačelnik je objasnio kako je riječ o ratnom invalidu koji živio u stanu, koji je vraćen Srpskoj pravoslavnoj općini. Kako je vraćen gradski stan na Batali koji je nelegalno koristila jedna gospođa, o čemu je bilo riječi na prošloj sjednici, taj stan će biti dodijeljen Čobanskom.

Pero Vićan kazao je kako je gospodina Čobanskog upoznao dok je izdržavao kaznu u dubrovačkom Caritasu i kako je riječ o plemenitom i dobrom čovjeku. Vijećnici su jednoglasno usvojili ovu točku.

Prijedlog zaključka o stavljanju van snage Zaključka Gradskog vijeća Klasa: 372-03/21-01/09, Urbroj: 2117/01-09-21-3 od 29. ožujka 2021. godine.

Kristić: Riječ je o ozbiljnoj opasnosti da liječnik obiteljske medicine, koji koristi prostor na Pločama preseli na Ilijinu glavicu, a ovim potezom stavljanjem Zaključka van snage sa Domom zdravlja o zakupu zgrade, liječnik će ostati na području Grada.

Selmani: Mene zanima sad tko to sad sklapa ugovor s dr. Depolom i dr. Fraskom. Znamo da se dr. John preselio, što je građanima ovog dijela grada jako žao. A uvjet ovdje piše da su oni Dom zdravlja vratili nepotpisane ugovore. Što je tome razlog?

Pročelnica Hladilo: Mi ne znamo razloge zbog kojih su oni to vratili. Grad će sada skrbiti za ovaj prostor, koji će imati isključivo zdravstvenu namjenu.

Točka je jednoglasno prihvaćena.

Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio čest. zem. 678/4 k.o. Gruž.točka je jednoglasno usvojena, bez rasprave.

Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio nekretnine katastarske oznake čest. zem. 1020/5 k.o. Obuljeno.točka je s tri glasa protiv usvojena.

Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Odbora za određivanje imena ulica i trgova u naseljima Grada Dubrovnika i Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Odbora za predstavke, pritužbe i prigovore Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.

Blaž Pezo, predsjednik Odbora za imenovanja je izvijestio o ovim točkama. Predložio je da Ivo Lučić (HDZ) preuzme funkcije u Odborima Gradskog vijeća umjesto Zlatka Begušića (HDZ). Jednoglasno je prihvaćeno.

Prijedlog odluke o proglašenju svojstva komunalne infrastrukture kao javnog dobra u općoj uporabi – Gradski stadion Lapad.

Pročelnik Zlatko Uršić: Sva se komunalna infrastruktura, koja nije evidentirana, treba se evidentirati i nakon procesa uknjižiti kao vlasništvo Grada u Zemljišne knjige.

Pezo: Zadovoljan sam da smo došli do ove faze i da je ovo još jedan korak prema našem cilju, a to je da do kraja dovedemo projekt uređenja i rekonstrukcije stadiona u Lapadu.

Cetinić: Ja znam da je ovo samo formalnost, preduvjet za gradnju stadiona. mi smo ovdje emotivno vezani za ovaj stadion i Pezo i Vićan i Raguž i ja. Nadam se da ćemo gledat na tom stadionu HNK Dubrovnik u prvoj ligi.

Vićan: Gledat ćemo na tom stadionu GOŠK- Dubrovnik, a koristim priliku da najavim da će se uskoro raspisat međunarodni natječaj za Arenu Dubrovnik. Bit će svekolika javna rasprava, nadam se da će to sve završit u mandatu ovog gradonačelnika, ako bude u mandatu slijedećeg, samo da znate, neću Vam to bit ja, neću se više kandidirat.

Gradonačelnik Franković: Imamo danas dvije točke ovu i još jednu koje se obje odnose na realizaciju stadiona Lapad. Značajan dio površine stadiona su uknjižene kao vlasništvo Grada. Ovim dvjema odlukama uknjižit ćemo još ove manje dijelove u vlasništvo Grada, koji su neminovni kako bi se realizirao projekt. Važno je da svi oni zainteresirani sudjeluju u tekstu natječaja da bi on bio koncizan i jasan, kako bi on privukao pravog investitora, a onda realizacijom nadam se da ćemo imati i prvoligaša. Ja bih bio sretan i zadovoljan kad bi ovaj projekt bio realiziran u mom mandatu. Nikad sportskih dvorana dosta, a ovo je početak rješavanja sportske infrastrukture.

Cetinić replicira Vićanu: Vraćat se u prošlost nema smisla, svi se slažemo da nije bilo dobro. Nadam se da će ta točka kad dođe na Gradsko vijeće da će ovdje biti koncensus. Vi ste Gošk, ja Dubrovnik, ali bitno je da idemo prema naprijed, imati ja imam prijedlog da se zove Arena Dubrovnik, a za sljedeći proračun predložit ću da se nešto tako izgradi i u Mokošici.

Raguž: Evo kad se o sportu priča, svi smo složni. Molim da se ne zaboravi na atletsku stazu. Srđevci možete se i vi javiti.

Kristić: Nisam euforičan, jer je ovo jedan mali koračić prema realizaciji nogometnog stadiona. Nije to garancija realizacije. Sudjelovao sam u ovom projektu i znam sve probleme. Ovo je dug proces, bio bih sretan kad bi mi u mandatu ove uprave riješili idejno rješenje i dokumentaciju za gradnju, da ćemo ga izgraditi ne vjerujem, ali ajmo raditi.

Vićan: Od kada sam se rodio, slušam oo cesti Dubrovnik- Zračna luka i hoćemo li masovni ili elitni turizam. Ja sam gotovo siguran da ćemo vrlo brzo, slažem se s onim što je Kristić rekao, ali mislim da treba ovdje ići po onoj staroj “Ako nema vina, sadimo lozu”. Mislim da sad kad nema novaca treba ići u velike investicije. Vjerujem da ćemo stadion izgraditi.

Vlahušić: Naravno da ću glasati za ove točke jer su dobre, ali mi imamo dugu povijest ovog stadiona, a Dubrovnik sad igra 3. ligu, zato što se vodi da bude 3. liga, nikad mu nije bio cilj da bude 1. liga i da se napravi pravi stadion. Netko je definirao da na Lapadu ne bude stadion prvoligaša. međunarodni natječaj 2005. nije dao rješenje, drugi natječaj je napravljen, izabrano je rješenje, a kad smo vidjeli maketu ispalo je da je taj stadion veći od nebodera U Lapadu, od Mercedesa. U Gospinom polju se nije krenulo jer su privatni vlasnici tražili 600 eura po kvadratu, zato smo imali alternativu za Glavicu Babinog kuka, sad imamo priliku izgraditi na mjestu kampa izgraditi atletski stadion. Grad može napraviti sve što je realno, ali čini mi se kao da smo danas zaboravili prvu točku (rebalans proračuna), i povučene točke pomoći gospodarstvenicima, a sad govorimo o ovom velikom projektu. Lijepe stvari su super, ali budimo realni.

Vićan: Nevjerojatno je s kolikom količinom laži ovdje mantrate svih nas, gospodnine Vlahušiću. Maketa koja je napravljena ne nadvisuje Mercedese. Molio sam te da kupimo Remizu, tad si naredio svom Oficiru za vezu da prestane komunicirat sa mnom, a onda je došao Todorić koji je s tobom to raspravio. To možeš govoriti Slavici Grkeš i drugima, a meni ne možeš. Zašto igramo treću ligu, zato što nema sponzora, dođi ti, nađi sponzore i postat ćeš predsjednik GOŠK-a.

Vlahušić: Lijepo je danas biti ovdje. Ponudili su mi da budem predsjednik NK GOŠK-a i pročelnik financija. Hvala svima.

Vićan: Tvoje će se želje ostvarit kad ja budem nadbiskup vrhbosanski.

Potrebica: Mislim da sad možemo zaključiti raspravu o ovoj točki, a donijet ćemo maketu ovdje sljedeći put i možemo nastaviti raspravu na otvaranju Stadiona.

Točka je jednoglasno prihvaćena.

Prijedlog odluke o suosnivanju lokalne akcijske skupine u ribarstvu je prihvaćen jednoglasno, bez rasprave.

Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o reklamiranju na području Grada Dubrovnika.

Gradonačelnik: Predlažem oslobađanje od zakupa jer je uglavnom riječ o obrtnicima i malim poduzetnicima, kojima ovo može pomoći u poslovanju.

Točka je jednoglasno prihvaćena.

 Prijedlog zaključka o potpunom oslobađanju od plaćanja komunalnog doprinosa obveznika Svetište Gospe od Milosrđa.

Selmani: 2016. bile su ozakonjenje 4 nezakonite zgrade u arealu ovog svetišta. Ovo je dio crkvene, ali i naše baštine, koje je izgubilo autentičnost, a sve dogradnje su bile nelegalne, a sad nakon nezakonite radnje se oslobađa od komunalne naknade. To otvara mogućnost da se opet isto ponovi. Ovo nije vjersko pitanje, ali jest pitanje nagrđivanja naše baštine. Stoga Srđ je Grad neće prihvatiti ovu točku.

Potrebica: U ovom dijelu nema devastacije, riječ je o 49 000 kuna. Red koji upravlja svetištem ima u svom vlasništvu i zemljište na kojem naši Sportski objekti plaćaju najam i to 100 000 kuna godišnje. Ja sam za oslobađanjem, ali sam i za činjenicu da je Gradu u ovom trenutku i deset tisuća kuna puno. Ekonomski i ljudski gledano, bilo bi korektno da i oni uzvrate Gradu. Po mom mišljenju to je suradnja koja treba vladati između Crkve i Grada.

Vićan: Tamo imamo dva subjekta Kapucine i Svetište. Mi ćemo glasat za oslobađanje jer smo u proteklom vremenu mnoge oslobađali.

Većinom glasova je prihvaćen prijedlog.

Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na tekst Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića Pčelica i Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na tekst Statuta Dječjeg vrtića Pčelica. Točke prihvaćene, bez rasprave jednoglasno.

Prijedlog rješenja o razrješenju privremene ravnateljice Javne ustanove Dječji vrtić Pčelica i Prijedlog rješenja o imenovanju vršitelja/ice dužnosti ravnatelja Javne ustanove Dječji vrtić Pčelica su prihvaćene jednoglasno, bez rasprave.

Pezo: Dosadašnju ravnateljicu razrješujemo dužnosti i produžujemo joj mandat kao v.d. ravnateljice do izbora novog ravnatelja, a danas je raspisan novi natječaj.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa javnih potreba u športu Grada Dubrovnika za 2020. godinu. Točka je prihvaćena jednoglasno, bez rasprave.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove Športski objekti Dubrovnik za 2020. godinu.

Potrebica: Je li gospodine Klaiću u vašoj ustanovi maketa projekta stadiona u Lapadu? Možete li se sjetiti kolika je ona bila i gdje je da je sljedeći put ovdje predstavimo zbog autentičnosti rasprava.

Lukša Klaić, direktor Športskih objekata Dubrovnik: Maketa je u mom uredu. Nisam se usudio je bacit jer sam mislio da bi mogla zatrebat. Maketa nije u visini Mercedesa.

Točka je jednoglasno prihvaćena.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Zajednice tehničke kulture za 2020. godinu.

Anita Bonačić Obradović: Mi ćemo prihvatiti izvješće o radu uz naglasak tehničke kulture za svakog pojedinca jer su me oni oduševili. Prije kovid krize njihov je proračun bio 400 000 kuna, nakon rebalansa bio je 0 kuna, a njih to nije obeshrabrilo, oni su nastavili raditi i dobili nagradu. Radili su kopče za maske od respiratora te vizire za zaštitu od COVID-a. Ovdje izražavam oduševljenje da u Dubrovniku imamo ovakve mlade i divne umove u koje moramo ulagati, nakon što prođe ova kriza.

Maslać: Što se tiče Zajednice za tehničku kulturu zaslužuje svaku pohvalu, a koja u odnosu na izdvajanja za sport i kulturu, najmanje dobiva. Smatram da ubuduće ova zajednica zahtjeva veći iznos iz Grad i komunalnih firmi u vlasništvu Grada, jer ih možemo gledati kao rasadnik kadra upravo za ove tvrtke. Iako je iz proračuna izdvojeno nula kuna, ipak su dobili prostor od Grada, a dobio sam informaciju od gospara Sjekavice da su oni ostvarili sredstva iz EU fondova.

Točka je jednoglasno prihvaćena.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Godišnjeg izvješća o poslovanju Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Dubrovnika  za 2020. godinu.prihvaćeno jednoglasno, bez rasprave.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju Boninova d.o.o. za 2020. godinu.

Selmani: Ima jedna rubrika “Ostali troškovi poslovanja”, gdje piše da je porast 80 posto. Zanima me na što se to odnosi.

Direktor Boninova: Napismeno ćemo dostaviti

Točka je jednoglasno prihvaćena.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju Čistoće d.o.o. za 2020. godinu.

Bonačić Obradović: Sigurno je svakome drago da ih se pohvali. Pohvalila bih djelatnike Čistoće, osobito one koji rade u Gradu. Danas nam je predmet poslovanje društva, koje je godinu završilo s manjkom od 2,3 milijuna kuna, a s napomenom da se teško naplaćuju dugovi. Pitam koliki je broj zaposlenih i broj zaposlenih osoba s invaliditetom te koliki su penali, ako ne zadovoljavaju kvotu. Zanima me na što je utrošena privremena pozajmica od Grada Dubrovnika. Građani se bune zbog nedostatka WC-a, što uzrokuje uriniranje turista po ulicama. Ono čime nisam zadovoljna je razdvajanje otpada. Možemo li se uspoređivati s gradovima koji imaju bolja rješenja.

Iveković, direktor Čistoće: Zajam od 7 milijuna kuna je tražen zbog likvidnosti društva, do kraja godine ćemo vratiti gradu uz kamatu taj iznos. Mi zadovoljavamo normu zaposlenih 5,5 posto osoba s invaliditetom i ne plaćamo nikakve penale. Odvajanje, mi smo prošli razne edukacije, nismo zadovoljni. Jedino što smatram da će potaknuti odvajanje je visina računa. Oni će biti veći za one koji ne odvajaju. Koprivnica i Osijek nisu za usporedbu zbog terena i činjenice da mnoge kuće nemaju kolni prilaz. Onaj tko želi odvajati ima mogućnosti na prihvatljivoj udaljenosti. Naplata nam je problem. Imamo 7,5 milijuna kuna potraživanja, 5 milijuna nedospjelih, od kojih 600 000 kuna otpada na fizičke i ostalo na pravne osobe. Iskoristit ćemo sve pravne mogućnosti za naplatu.

Maslać: U rekordnoj 2019. godini Čistoća je ostvarila gubitak. Čini mi se da gospodarstvo, hoteli, apartmani…od 13,8 milijuna kuna kad se podijeli s brojem noćenja, izgleda da turisti plaćaju tri kune za svoj dnevni otpad. Našim turistima ne bi bio problem platiti takvu taksu. Ovako dobra godina će se teško ostvariti, a vi bilježite minus. Htio bi dao poticaj da ekonomski obrazložite politici zašto neki prihodi moraju biti veći, jer prihod ne smije biti manji od troška.

Iveković: Razlog tome je želja ispunjavanja svih uvjeta, odvojeno prikupljanje i plaćanje odvoza odvojenog otpada na pravo mjesto, a ne na Grabovicu. Imali smo zakonski raskorak gdje je 2014. izašao Zakon, a 2017. uredba, koja je kasnije proglašena protuustavnom, a ta je Uredba trebala biti temelj novog cjenika. Sad je to napokon jasno definiramo i kroz par mjeseci raspravljat ćemo o novom cjeniku gdje će hotel plaćati fiksnu naknadu i potom sve drugo odvojeno prema stvarno proizvedenom otpadu.

Capor: Čistoća se s jedne strane trudi predati odvojeni otpad na predviđena mjesta, a s druge strane uzimamo otpad s kruzera koji se odlaže van zaštićene folije. Možete to objasniti?

Iveković: Ja ne utvrđujem podrijetlo miješanog otpada koji Luka Dubrovnik donosi. Mi njima to naplaćujemo, za njih vrijede pravila za sve, a u Luci se otpad razdvaja, dok na Grabovici završav miješani otpad.

Raguž: Mi kao Luka Dubrovnik imamo koncesijsku obvezu preuzimati otpad. Mi skupo naplaćujemo miješani otpad da bi potaknuli ljude na odvajanja. i miješani otpad razdvajamo dok možemo, ali ljuska od jaja ide gdje ide, na Grabovicu. Ne znam zašto smo mi problem, a nismo ni najveći korisnik.

Vlahušić: Dogodine EU šalje kazne svima koji nisu ispunili ciljeve razdvajanja otpada. Grabovica se mora zatvoriti. Županija nije napravila ništa s Lučinim razdoljem. Pitanje Lučina razdolja se neće riješiti nikada jer 500 milijuna kuna koliko košta je previše, a građani bi imali tri puta veće račune. To je ekonomska logika. Što će nam investicija od 500 milijuna kuna za ovoliko mali prostor, to treba biti lud. Tko će to plaćati? Tko plaća penale EU? Građani iz proračuna? Je li se moglo bolje? Apsolutno smo krenuli u krivom smjeru, ako s 30 tona trebamo otpad smanjiti na 10 tona, zašto davati pola milijarde kuna za tako malog otpada koji trebamo odložiti na Bistrini. Država i Županija nisu obavile posao, a mi ćemo to plaćati, možda sa stadionom u Lapadu.

Maslać: Neka mi se reče jedna jedina studija znanstvena da će zagađenje završiti u Malostonskom zaljevu.

Potrebica: Kolega Maslać važno je prepoznati trenutak. Ako točka bude Županijsko odlagalište onda ćemo o tome raspravljati. Direktor Čistoće nije kompetentan i ne može na to odgovarat. Molim da se držimo teme.

Vlahušić: Ne govorim o šteti za okoliš, ali naglasak stavljam na financije, na novac. Ako se Grabovica zatvori, plaćat ćemo odvoz otpada negdje drugdje to je ogroman novac, a plaćat ćemo i penale jer nismo zadovoljili kvote razdvajanja otpada. Ekologija je ovdje usputna, a novci su važni.

Pezo: Znači cijeli sustav gospodarenja otpadom je na lokalnoj zajednici u suradnji s Županijom. Gospodn Vlahušić u svom mandatu nije napravio ništa, a sad nas proziva. To je jako licemjerno.

Vlahušić: Ono što ste Vi rekli jest to obveza Grada Dubrovnika, a znamo situaciju na Grabovici i gdje to može, odnosno ne može ići. Imamo 3 godine da to riješimo, Grabovica će se zatvoriti, otpad ćemo odvoziti i to skupo plaćati. Kilometri puta će se plaćati za naše smeće, a to jest problem Čistoće.

Pezo: Molim da Vlahušić sad podnese izvješće što je u 9. godina napravio za gospodarenje otpadom.

Potrebica: Zaustavljam raspravu, nećemo raspravljati o bivšim mandatima i projektima koji nisu u obuhvatu poslovanja Čistoće. Pohvalio bih djelatnike Čistoće iako dobivamo prigovore na čistoću gradske jezgre na koje ste reagirali. Zahvalio bih Vam što ste nam se za vrijeme COVID krize stavili na raspolaganje i puno pomogli. Reciklaža košta to se vidi po sredstvima. Trendovi pokazuju da moramo donijeti Uredbu. Imamo otpor naših stanovnika prema recikliranju i razdvajanju otpada. Ja sam jedan od njih. Ubio sam se da se naučim nosit otpad uvečer i da nije supruge, ne bih se natjerao na razvrstavanje. Svi kažu da sve u jednom kamionu idu na Grabovicu, nego i svuda okolo. Poanta izlaganja je da pošaljem poruku da razvrstavanje košta. Ona je važna za okoliš, ali veća za naš špag. Dajte pokrenite neku kampanju da vidimo konačno gdje to završava. Ako idemo na razvrstavanje, trebamo povećat broj otoka za razvrstavanje. Mislim da u tom dijelu niste u potpunosti odradili posao.

Iveković: Edukacija je uvijek potrebna RE DU je proveden, ali ne mogu sudit je li imao učinak. Iz zamišljenog plana da čistoće besplatno prikupljaju razdvojeni otpad i otkupom se pokrivaju, više nije aktualan. Unatrag godinu, godinu i pol dana se nije isplatilo prikupljat papir i karton Proizvođačima se više isplatilo sjeći šumu nego kupovati stari papir. mi se trudimo povećati broj spremnika za odvojeno prikupljanje, ali moramo bit svjesni da proširenje prostora za otpad je odmah u sukobu sa smanjenjem parkirnih mjesta. Pravi efekat će mislim postići motivacijski cjenik. Mogu najaviti da će se on bazirati da će se kroz njega nagrađivati oni koji razdvajanju otpada posvete više pažnje.

Bonačić Obradović: Mi smo svi lijeni za razdvajanje, stranci su puno svjesniji. Mislim da nas starije generacije može naučiti opaliti po špagu, ali ajmo se edukacijom usmjeriti na djecu i mlade.

Vićan: Mi ćemo podržati ovo izvješće, međutim svi su ovdje rekli nešto interesantno, ja nisam redovsan u razdvajanju, ali firma u kojoj radim se, jer mora, time bavi. Ljudi koji rade u Čistoći i dijelu Boninova rade vrlo neugodan posao i to im treba čestitat. Pitanje Grabovice ne može riješiti Čistoća, to je njezin problem s nama, s Gradom. Užasavam se kad vidim naše poduzetnike kad bacaju svašta iz svojih kamiona i kombija svašta po Zatonu, Orašcu, Brsečinama. Mislim da oni koji rade s onim što smo mi bacili da im treba dati plaću, koju zaslužuju. Hoće li cjenik i kazne EU nas osvijestiti ili edukacija od predškolskog uzrasta rješenje.

Selmani: Ljudi na terenu su najbolji segment Čistoće. 2020. kupljenisu Big Bely spremnici, zanima me kolika je bila njihova cijena po komadu.

Iveković: Nisu kupljeni, nego nabavljeni putem leasinga, ne znam cijenu točnu, dostavit ću Vam, oni su predmet najma putem leasinga.

Capor: Znam da se danas ne odlaže otpad van folije, ali to je bio slučaj 2018. to se onda popravilo, a jasno je da smo imali problem s tim odlaganjem u isto vrijeme smo tamo odlagali smeće od kruzera. Ova 2020. pokazala je realno stanje, što je zabrinjavajuće jer kao Grad sami razdvajamo tek 11 posto otpada, dakle turisti su osvješteniji od nas. Zanima me koliko ćemo plaćati kazne? Kad ćemo razdvojiti biootpad i u kojoj su fazi sortirnica i kompostana, koje su uvjet za postizanje cilja?

Iveković: Kazna, poticajna naknada je obaveza JLS-a U novom Zakonu se promijenila metodologija u prvoj verziji je bila nepravedna. Pronalaženje načina zbrinjavanja bio otpada u kućanstvima nam je problem jer bez toga nećemo postići ciljeve. Osuđeni smo na javna odlagališta, Nismo u mogućnosti podijeliti spremnike svakoj obitelji i zgradama, moramo ostati na javnoj površini i strah me kako ćemo to izvesti u glavi mi je odmah ljeto, neodgovorni korisnici koji će odlagati u svako doba i smrada, koji bi mogao biti na svakom koraku. Biokompostana i sortinirca su definirane kao neophodne, u tehnološkom bloku na Pobrežju, sad to stoji zbog imovinskih odnosa. Mi smo u procesu pripremanja sortirnice suhih reciklata u Župi u našem prostoru.

Capor: Molim odgovore kad? Kad sortirnica? Kad kompostana? A novac koji se daje medijima, neka bude za edukaciju razdvajanja otpada, a ne za promidžbu Ureda gradonačelnika.

Iveković: Ne mogu dati datum, ali mogu reć da imamo napokon zakonsku uredbu i rokove koji su počeli teći. Kolika je naknada, koju ćemo morati plaćati plaća Grad, a ne Čistoća.

Jasmin Deraković: Pohvalio bih sve djelatnike Čistoće, a prevencija leži u edukaciji djece i mladih. U dvije godine izdano je samo 30-ak kazni za ilegalno odlaganje otpada, a da još kažem kolegi Ragužu, ljuska od jaja je bio otpad.

Nakon duže rasprave, većinom glasova je točka prihvaćena.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju Domouprave Dubrovnik d.o.o. za 2020. godinu je prihvaćeno jednoglasno, bez rasprave.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju Dubrovačke baštine d.o.o. za 2020. godinu

Bonačić Obradović: Mislim da ste dobro poslovali, ali potencijal koji Baština ima nije iskorišten. Pohvala i poticaj.

Tonči Daničić, direktor tvrtke Baština kazao je kako može reći da je zadovoljan u smislu da su bili otpora svim kulturniminstiucijama.

Andro Vlahušić je dodao kako ova uspješna tvrtka osnovana prije 11 godina, dobro radi i da bi trebala u budućnosti preuzeti i upravljanje dubrovačkim ljetnikovcima u Rijeci dubrovačkoj, a pohvalio je i izložbu vezanu za COVID, dodajući da smatra da se oni ne trebaju baviti sadržajem, nego upravljanjem prostorima.

Pero Vićan istaknuo je kako on ne smatra da je uspješno poslovanje kad troškovi tvrtke čak 57 posto rashoda čine troškovi osoblja, a on smatra da ne smije biti više od 35 posto troškova za osoblje.

Točka je prihvaćena uz dva suzdržana glasa.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju Dubrovačke razvojne agencije d.o.o. za 2020. godinu.

Maro Kristić pitao je zašto DURA koja postoji niz godina nema osobu educiranu za javnu nabavu?

Marina Lazarević, članica Uprave DURA-e odgovorila je kako se tri djelatnika educiraju za javnu nabavu ikad završi taj proces, više neće koristiti usluge vanjskih suradnika za taj posao.

Bonačić Obradović postavila je niz pitanja o poslovanju DURA-e, kako o proračunu i troškovima za osoblje, tako i o sredstvima koja je DURA uprihodila iz EU fondova, ali i zašto participativno budžetiranje, koje vodi DURA nije potpuno provedenu Dubrovniku.

Gradonačelnik: Možemo se sjećati dana kad je DURA bila tvrtka slučaj, kad je ispunjala članke u crnoj kronici i potpuno ovisila o proračunu Grada. DURA nije profitabilna ustanova i ona to ne treba biti, ona je servis Gradu i poduzetnicima u korištenju i apliciranju na EU fondove. Oni na educiranju rade značajan posao na tom planu. Što se tiče participativnog budžetiranja DURA je napravila veliki iskorak. Ovo što rade drugi gradovi je kvačica na internetu, a to je proces koji je dugotrajan i osebujan i ide od mjesnih odbora do gradskih kotareva, pa administrativnih provjera… na žalost zbog koronakrize se zastalo s implementacijom tog projekta. Krenuli smo od škola, omogućili smo tehničke preduvjete i sada kad funkcioniramo na “nužno i neophodno”, gdje ne ulazimo u nove projekte, bilo bi licemjerno da tražimo od naših sugrađana da glasaju o nekim projektima, koje ne možemo financirati. Važno je reći da su kotarevi i mjesni odbori, kao što su Grad, Pile i Ploče sudjelovali u tome, drugi ne baš tako. Naš je model Španjolska koja ima u ovom pogledu najbolje rezultate. Zamolit ću vijećnicu Marčinko da se uključi jer zna koliko je u to uloženo.

Bonačić Obradović: Što se tiče Kotara Grad to znam, Marin fenomenalno radi svoj posao. Novi projekti se ne očekuju nakon krizne godine, samo me zanimalo zašto u 2018. i 2019. kad je to počelo, puno je potrošeno na marketing i pripremu u zadnje tri godine?

Katarina Doršner: Posvjedočit ću kako je GK Pile – Kono bio uključen u projekt u 20 razreda dubrovačkih u sedam škola 10 tisuća kuna dobila je svaka škola za OŠ Marin Držić u mom kotaru je izglasano klupe za odmor u dvorištu. Projekt je bio zamišljen kao pilot projekt, prošli smo edukacije imali smo sastanke s pročelnicima, udrugama. Vjerujem da je projekt zbog financijske situacije samo zaustavljen, ne ukinut.

Lazarević: Troškovi nisu predmet troškova 2020, nego iz 2019. Raspoloženi smo da dođete u DURA-u pa ćemo Vam sve objasnit po koracima. Žao nam je što je to zaustavljeno. Ovo što sad provodimo kroz osnovne škole participativno budžetiranje je disanje projekta na škrge i da najmlađe naučimo sudjelovanju u životu zajednice.

Petra Marčinko: Naš je model bolji od španjolskog, ispravljam gradonačelnika. To će biti odlično kad se pripremi. 2019. bila sam u prvom krugu rada s djecom, koja su se pokazala jako zrela, znaju što hoćei pripremili su se. Sad se naježim kad se toga sjetim. Nadam se da će se to uskoro nastaviti implementirati.

Potrebica: Mi smo Vama odobrili 2 milijuna kuna, koje ste nam vratili i ostvarili pozitivan rezultat, a ugovorili se 14 milijuna kuna u kontinuitetu 2020. Odradite posao, odradite projekte , ne koštate nas ništa i donosite nam dodatnu vrijednost. Čestitam svima na rezultatima.

Uz dva suzdržana glasa SDP-a prihvaćen je izvještaj DURA-e.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju Groblja Dubac d.o.o. za 2020. godinu.

Krešimir Marković: Imam jedno pitanje. Kad ćemo moći ukopati čovjeka na Groblju Dubac. Ulaže se puno novca, puno betona, puno kamena, dolaze nam vizure na portalima. Kad ćemo moći pokopati prvog pokojnika?

Đuro Lonza, direktor Groblja Dubac: To je pitanje na mjestu i bio bih sretan kad bi Vam mogao konkretno odgovoriti. Imali smo puno problema, prva etapa je gotova, a građane zanimaju grobnice. Za drugu etapu imamo dozvolu, sve je spremni, ali zbog situacije s proračuna morali smo prolongirat prvu etapu, a druga je oko 100 milijuna kuna, objekti i grobnice. Nismo bili u mogućnosti osigurati 28 milijuna kuna za projekt, započeli smo pregovore s bankama, kako bi osigurali taj novac, nadam se da ćemo za 15 dana imati konačan dogovor, o tome će se raspravljati ovdje na Gradskom vijeću. Iza toga možemo početi s prikupljanjem novca građana. Nije realno očekivati da će se sve to završiti prije dvije godine. Kad će bit, nadam se za dvije i pol godine.

Vlahušić: U vašem izvješću piše da će natječaj biti raspisan kad Grad osigura 110 milijuna kuna. Dosad je uloženo 85 milijuna kuna, od čega je Grad uložio 65 milijuna kuna. Sad Vas ja pitam, koliko je procijenjenih 115 grobnice, a koliko objekti? Većina građana će moći platiti, a pola ih neće moći, pa će Grad trebati biti jamac građanima. Ako ne mogu svi, 1 500 ljudi odmah to platiti, onda treba izvedbu podijeliti u faze. Za one koji imaju novac odmah krene gradnja.

Lonza: Gospar Andro, upravo suprotno. Prvotna je ideja bila da Grad i Općina financiraju, a građani onda kupe i to je to. Mi smo drugačije krenuli, PDV će biti vraćen tvrtki, to nije tema. Što se tiče 100 milijuna kuna, 28 milijuna je za objekte, to mi moramo osigurati, ostalo su grobnice, koje će financirati građani. Mi vodimo razgovore o kreditu, gdje neće biti jamstva Grada i Općine, s tri godine počeka i sedam godina otplate. Ostatak će se osigurati novcima građana. 1 900 ljudi je zainteresirano, mi ćemo graditi onoliko grobnica koliko novaca bude uplaćeno. Groblje će dobiti uporabnu dozvolu, a grobnice će se graditi kako uplate budu dolazile.

Vlahušić: Dio ljudi je spreman platiti odmah, ali to uvijek ide duže. Napravite onoliko faza koliko imate sredstava, jer cijene luduju na tržištu. Tražite više kredita da nakon javne nabave ne treba opet ić u proceduru.

Lonza: Građani stalno zovu i veliki dio građana želi platiti odmah, a za ove druge koji nemaju za platiti, odradio sam sa bankama dogovore za kreditne linije za 4 do 5 posto kamate na 10 godina za kupnju grobnog mjesta.

Kristić: Naši sugrađani koji su se prijavili za grobna mjesta nisu vlasnici tog mjesta, nego pravo na ukop, a groblje je javna komunalna infrastruktura. Kako će ljudi koji imaju problema s financiranjem, kako će to napraviti. Vlasništvo- hipoteka, ovako će biti problema.

Lonza: Kad donesemo rješenje, vlasništvo pod zemljom je vlasništvo Općine Župa dubrovačka, a sve nad zemljom je vlasništvo tih osoba koje su to kupile. Nema upisa hipoteke, grobnica ne može biti zasebna čestica. Tone može bit.

Bonačić Obradović: Zanima me što je s nasljeđivanjem grobnica?

Lonza: Nakon ostavinske rasprave grobno mjesto je predmet rasprave, tako se nasljeđuje.

Deraković: Što u slučaju da netko kupi 10 grobnih mjesta pa ih preprodaje?

Lonza: Neće biti mogućnosti da jedna osoba kupi više od jednog mjesta.

Marković: Može li čovjek koji kupi jedno grobno mjesto isto prodati?

Lonza: Kad netko želi prodat to mjesto to mora biti predmet rješenja koje donosi Uprava groblja.

Vićan: Gospođa Muratti me podsjetila. Nekad ja obađem tamo, da ste me poslušali i da ste kupili i prodali, imali bi pare za to. Očekujem da će gradonačelnik kao jedini naš saborski zastupnik pokrenut raspravu o ovom novom zakonu koji kaže da je ono gore moje, a ono što je ispod nije moje. Kad se obitelji posvade, neće da prime druge u grob. Đuro kaže mi smo novi, tko hoće.. Vjerujem da će gradonačelnik otvoriti raspravu oko ovoga u Saboru. Da vi bratstvima objasnite to, to neće ići. Mi ćemo doć u situaciju gdje netko umre, pa nema greb, pa se pokopa u tuđi grob…kad ti Đuro očekuješ da će se izvršit prvi ukop na Groblju Dubac. Bošnjačko- muslimanska konfesija ima najveći problem s ovim. Košta puno, ide sporo, a cijene radova i radne snage idu u nebo.

Lonza: Mi se ponašamo sukladno zakonu na snazi. Projekt traje dugo iz puno radova. Prva etapa je trebala bit gotovo u 10. mjesecu prošle godine, međutim nitko nije mogao predvidjeti situaciju, koja se dogodila. Groblje se gradilo i gradit će se sukladno proračunskim sredstvima Grada i Županije. Nadam se iskreno, ako sve bude kako sam planirao, na proljeće bi mogli počet graditi drugu etapu. To ne ovisi o meni, ja sam spreman ujutro.

Vićan: Đuro pitanje je procjene s pet-šest mjeseci odgode, kad će se izvršiti prvi ukop?

Selmani: Otkad je kolega Viđen ovdje bio 2013. godine mi smo uporno govorili da je vlasništvo pod zemljom grobova vlasništvo Općine Župe dubrovačke. Čime se garantira da građani Dubrovnika imaju pravo tražiti grobna mjesta. Koja je garancija?

Lonza: Ovo Gradsko vijeće je donijelo dvije odluke jednu o zajedničkom obavljanju komunalne usluge na Groblju Dubac, koje je dobilo ovlasti da ide dalje u gradnju. Sve ono što se predviđalo 2008. financiranje i međusobne obveze, je doneseno ove godine i tu sve piše i grad će imati svojih 76 posto grobnica.

Maslać: Čije je vlasništvo Groblje Dubac u kojem postotku?

Lonza: Imamo prostorno Groblje, koje u vlasništvo Općine Župa dubrovačka i imamo Groblje Dubac d.o.o. koje je 51 posto u vlasništvu Općine i 49 posto u vlasništvu Grada.

Vićan: Obuhvat od 130 000 kvadrata koji je grad financirao 76 posto je u vlasništvu Općina, a trgovačko društvo koje ima Đura i tajnicu je u vlasništvu Općine i Grada. Evo gradonačelnika, nadam se da će on kad bude imao vremena u Saboru raditi na pitanju ovog zakona.

Većinom glasova je prihvaćeno izvješće o poslovanju Groblja Dubac.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju Hotela Gruž d.d. za 2020. godinu usvojeno je uz jedan suzdržan glas Ivana Tropana.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju Libertasa d.o.o. za 2020. godinu – prisutni su stari direktor Ante Vojvodić i novi Franko Mekišić.

Petra Marčinko: Mi ćemo biti protiv, a tijekom 2020. bili smo jasni, a s nama su jasni bili i stanovnici Nuncijate, Zlatnog potoka, Gorice, Babinog kuka, Bosanke, Brgata, pa i Mame iz Dubrovnika. Nedostatak linija, trpanja ljudi u autobuse, gomilanja autobusa, loši uvjeti za vozače. To su problemi koji su se nastavljali iz 2019. u 2020. A osnovni problem je bio nerazumijevanje pojma usluge javnog prijevoza. Pokušali smo komunicirati preko svih razina, sve je ostalo bez odgovora.

Gradonačelnik: Slušajući vijećnicu Marčinko razmišljao sam o minusu grada u iznosu od 20 milijuna kuna. Pitam se je li živimo u istom svijetu i istom gradu ili žive neki u balunu od sapunice. Znate li da je Libertasu prijetio financijski slom, otpuštanje 300 ljudi, a uvjet da sve to preživi, i zadržimo ljude i dubrovačkim 300 ljudi osiguramo kruh je bila manje korekcija linija, gdje se na linijama nikome nikome nije onemogućio osnovni model pružanja javnog prijevoza. Svima se treba pružiti usluga u granicama realnog i mogućeg, ali ne na uštrb propasti društva. Vi iz SJG biste rezali rashode, a davali biste usluge, koje nisu realne. Grad treba platiti usluge Libertasu, a Grad 6 mjeseci nije imao prihoda. Izbjegli ste činjenicu da smo 2017. preuzeli društvo sa 17 milijuna minusa, kako smo dobili 17 autobusa financiranih nacionalnim i EU sredstvima. Volio bih da Vam se (SJG) jednom ostvari da preuzmete odgovornost za Grad da vidite koliko je to breme. Lako je ovdje za govornicom govoriti. Vi ćete svi večeras poć doma, sretni jer ste rekli svoje, a ja sam glas osobe koja preuzima odgovornost za te ljude. Da su oni završili na ulici, vi bi prvi rekli ti si kriv, što nisi nešto poduzeo. Brojni gradovi ne muče ove muke jer imaju koncesionare koji voze. Mi imamo tradiciju, društvo koje je bilo u minusu, sad više nije. Rekli ste da smo 2019. imali iste probleme, to nije istina. Zetovi vozači su bili odlična odluka, manji su oni trošak. Mi za vrh sezone trebamo više vozača i upravo je ovo model. Posljednjih godinu dana je u Libertasu od 295 zaposlenih, radno je aktivno 150 ljudi. Svima moramo isplatiti plaću. Prihvaćam breme odgovornosti, voze autobusi, dajemo maksimum u okviru mogućeg, ali morate zanati koji su sve elementi ovog društva. Nisam od Vas očekivao pohvalu, ali sam očekivao da ste proučili financijsko izvješće i vidjeli da kako je poduzeće spašeno kroz mjere Vlade. Ja sam upozorio ministra Alardovića da postoje društva u javnom vlasništvu koja nisu u mjerama. Nije lako upravljati sustavom u kojem morate razmišljati o čovjeku i njegovoj obitelji hoćete li ih poslati doma i ostaviti ih bez kruha, a da smo sve linije uveli to bi bilo tako. Nije lako upravljati gradom, kad nema novaca. Ne mogu se uvijek svakome svidjet, ali moj posao je da osiguram i sačuvam kruh našim ljudima.

Ante Vojvodić, bivši diretkor Libertasa.

Marčinko: Drago mi je gradonačelniče da se slažete da mreža nije adekvatna. Govorite da će dio radnika biti zaposlen sezonalno, tu je problem prava radnika, a govorimo o zaštiti prava radnika. Nisam razumjela najbolje, ali znam da je veliki problem. Tako da eto ne znam. Situacija nije dobra, zahtijeva reorganizaciju, a tih 18 autobusa što će nam kad smo linije reducirali značajno?

Gradonačelnik: Izvrsno ste rekli na početku i na kraju svog izlaganja vijećnice Marčinko. “Niste razumjeli najbolje, ali znate da je veliki problem”, a završili ste “Ne znam”. Pa pitajte, vrata Libertasa su Vam otvorena.

Capor: Nije uredu da Petri podmećete i stavljate u usta da je rekla da se ukinu pokazi. Nitko to nije čuo. Pitam Vas da mi objasnite kako to 150 ljudi radi od njih 295. Kako je to moguće?

Gradonačelnik: Angažman tih ljudi nije potreban u ovom trenutku, a vi ćete sad reći angažirajte sve ljude i autobuse i platite im plaće. Pitanje je koliko njihov angažman košta, gume gorivo…Danas je novi direktor napravio reorganizaciju linije 9 prema Gorici, to je 27 kilometara dnevno i to treba platiti i svaki kilometar ima cijenu. Upravo reorganizacijom, spajanjima se došlo do ušteda, koje su spasile društvo. Svi bi bili sretni da svi rade, i oni i mi, ali to bi značilo da bi Libertas prije nekoliko mjeseci već bio propao.

Vojvodić: Na početku 2020. Libertas je imao 378 zaposlenika. Otpremninama i odlaskom u mirovinu, smanjili smo broj zaposlenih. Kad se javni prijevoz uspostavio to nije bilo u punom profilu. Tako su naši djelatnici radili 15 dana i onda 15 dana bili doma i dobivali plaću iz državnih potpora. Raznim uštedama smo sačuvali firmu.

Bonačić Obradović: Vezano s linijom 9 je najgore ukidati ljudima standard kojima je dan. Mislim da nije nadstandard da ljudi trebaju stariji i djeca s torbama šetati 15 minuta do stanice. Zanima me dokud je došla javna nabava za nove autobuse. Javile su mi se slijepe i slabovidne osobe, kojima bi pomoglo da imate zvučne signale za stanice. Pohvalit ću vas jer ste u plusu.

Vojvodić: Imali smo dugu proceduru, pala je odluka na državnoj komisiji dva puta, onda su došli autobusi koji nisu bili točnih tehničkih specifikacija, pa je raspisan novi natječaj. 14.09. smo otvorili ponude i trebamo donijeti konačnu odluku uz pregled dokumentacije.

Vlahušić: Koliko bi bilo potrebno sredstava da ljudi imaju normalnu plaću? RH je dobila 800 milijuna kuna od EU, može li saborski zastupnik to riješiti. Koliki je plan zapošljavanja ljudi? Grad mora donijeti odluku da je od Ilijine glavice do Grada zaštićena zona prometa na koju ne treba dolaziti autobusi, koji nisu Libertasovi.

Vojvodić: U startu smo krenuli sa smanjenjem plaća za 10 posto za ljude. Vazda je tako bilo 11., 12., 1., 2. i 3. mjesec gorivo raste, karte su 11 godina iste, nabavili smo 30 novih i 6. smo otkupili kad im je istekao leasing. To je 36 novih autobusa i riješili smo u 2019. milijunske iznose viška određenih sati. Osmi je bio dobar, 9. je bio dobar. Stvorit ćemo zalihu.

Potrebica: Lijepo je da Vi volite Vlahušiću da ljudi imaju veće plaće, ali treba reći da upravo Vi niste plaćali prekovremene, koje je riješio ovaj ovdje.

Vićan: Libertas je skupo i zahtjevno poduzeće uz Vodovod najteže za voditi. Kad je Vlahušić bio gradonačelnik i kad smo htjeli kupiti harmonika autobuse tad na s je Uprava razbila i rekla da se ne može po našim cestama voziti harmonika autobus. Jako sam sretan da voze na liniji 10 jer je to najprofitabilnija linija. I u zlatnim vremenima je Grad ozbiljno podržavao Libertas. Podržavam što se napravilo i sve što će se napraviti u okviru realnih sredstava. Posao vozača spada sa čistačima i grobarima i dijela komunalnih redara. Ti ljudi moraju biti vozači i kondukteri i informatori. Podržat ćemo izvještaj. Uvijek može bolje. ja sam relativno škrt čovjek, a direktor Libertasa je škrtiji od mene u pozitivnom smislu.

Potrebica: I ja sam osobno s pozicije putnika htio da se pojačaju linije, a onda bi mi Vojvodić objasnio zašto ne može. Ljudi pošli sami, nema uhljebljenih. 4,5 milijuna kuna na računu, nema minusa, a 38 posto prijevoza putnika od prijašnjih godina. Dio od tih putnika je u kategoriji povlaštenog pokaza. Pa hoće li itko reć direktoru, koji odlazi, odradio si dobar posao. Direktor nije volio istupe u medijima, ovi brojevi ne lažu. Ovo je za aplauz, nabavio je 36 novih autobusa, naplatio 2 milijuna kuna jamčevinu, sačuvao poduzeće, ovi brojevi ne lažu, stiže još 18 autobusa. Koristim priliku da zahvalim.

Deraković: Bezbroj smo se puta danas zapitali je li bila prije kokoš ili jaje i čuli smo da je prije bilo svega. Danas govorimo o 2020., a Libertas je preveo 60 posto manje putnika, napravio 43 posto manje kilometara i završio u plusu i očuvao radna mjesta. Ja ću pohvaliti i završiti.

Vijećnik Maslać pohvalio je rad bivšeg direktora Vojvodića i kazao da se s ovakvim umijećem u ekonomskim pitanjima mu daje za pravo da se prijavi za sve natječaje, aludirajući na natječaj za pročelnika gradskog Odjela za financije o čemu se naveliko priča u kuloarima.

Olga Muratti je pohvalila rad Vojvodića, osobito zato što usluga Libertasa nije potpuno ukinuta, a osobito na otocima i u Gornjim selima, koje definitivno nisu isplative te što nisu ukinuti besplatni pokazi za umirovljenike. Dodala je i kako su prava zaposlenika iz kolektivnog ugovora ipak, usprkos situaciji, ispoštivana.

Cetinić: Ja direktora poznam kao jednoga od poštenijih ljudi i velikog radnika. Normalno da je trebalo bit više linija, a evo i Kineski zid nije povezan linijom. Složio bi se i s gradonačelnikom da bi svima bilo na savjesti da bi zbog više linija ljudi ostali bez posla. Napravilo se čudo uštede i svega, ali imam saznanja da ljudi koji voze autobuse sad rade dvokratno, ako se tako štedi to nije dobro. Štednja na taj način nije dobra.

Vojvodić: Dvokratni je rad i prije postojao, postoji i danas u nešto većem broju i u kolektivnom se ugovoru on vrednuje, a koristimo ga u vršnim satima, kad se ide u školu i na posao i nazad.

Većinom glasova prijedlog je prihvaćen.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju Luke Dubrovnik d.d. za 2020. godinu.

Vlahušić: Luka je postigla dobre rezultate i uplatila je i u proračun, povećala iznos od najma. Mislim da Luka ima nepovoljnu vlasničku strukturu. Grad ima 48 posto, a ostalo su privatni vlasnici. Po GUP-u njezini prostori su atraktivni, ali i javne namjene. Kako napraviti javni sadržaj kojim će upravljati privatni vlasnici. Mislim da je vrijeme da gradonačelnik i Željko osmisle što će bit na tim prostorima.

Potrebica: To nije tema ove točke idemo na glasovanje.

Točka je prihvaćena većinom glasova.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju Sanitata Dubrovnik d.o.o. za 2020. godinu. Prisutni su bivši direktor Tomislav Tabak i nova direktorica Klaudija Barčot.

Marković: Imali smo za direktora Sanitata izvrsnog menadžera, zašto se promijenio direktor koji je dobro radio. Nemam ništa protiv direktorice, ali što se to dogodilo da je direktor morao poći?

Gradonačelnik: Sukladno ovlastima predsjednika društva na meni je da upravljam u najboljem smjeru. Očekujem da će nova direktorica uspješno voditi tvrtku, a da će gospodin Tabak na novoj dužnosti člana Uprave u Čistoći radnicima podići prava na veću razinu, kao i kvalitetno upravljanje otpadom. Radi se o napredovanju i u jednom i o drugom slučaju, društvu.

Capor: Vidio sam kako je u programu Sanitata projekt izgradnje garaže iza OTP banke. Uvjerili smo se da tamo gdje stanovnici žive fali parkinga. Mislim da je važnije da se na takvim mjestima grade garaže i parkinzi, a građane bi trebalo poticati da dolaze na posao s Libertasom. Mislim da je umjesto ovog skupog projekta trebalo povećati broj parkirnih mjesta oko Grada. Mislim da tu Sanitat može učiniti više. Statu quo nije zadovoljavajući.

Gradonačelnik: Vaše neznanje uzimam s opravdanjem, vi ste odnedavno stanovnik Grada i onda ste se preselili u Grad. Želim Vas podsjetiti kako smo mi prije 4. godine donijeli odluku resident only. Vi ste na to reagirali negativno, a u zadnje je 4. godine došlo do značajnog poboljšanja u parkingu oko Grada za naše građane. U visokoj sezoni imaju građani problema, a kad se Zakonimo cestama osigura još veći prioritet građanima. Sanitat ima profitabilnu naplatu parkinga, kao što su Žičara i Pile. Taj se novac implementira u nove projekte, primjerice Ribarnica u Gradu, koju je bilo važno vratiti, ali ona nije isplativa. Parking na Gracu, je 60 godina bio katastrofa, nijednog stabla. Danas sređen sa stablima, uređen je novcima s drugih lokacija. Građani plaćaju 60 kuna mjesečno za parking. Pronađite mi grad u Hrvatskoj koji to ima. U većini gradova je sve svedeno na zonu. Mislim da trebamo i možemo pohvaliti napredak, ali budućnost sigurno donosi ograničenje prometne zone oko Grada. Mislim da smo u 4. godine poboljšali sustav. Ponosan sam sa sustavom resident only. Sad nas građani zovu iz raznih ulica da uđu u sustav Sanitata i da njihova ulica postane resident onley. Autobus od OTP banke do Pila imat će brzu traku i odmah bitina Pilama.

Tabak: Slažem se da treba još garaža, ali napravili smo resident only, a ovom garažom ćemo rasteretiti područje oko Grada modelom park and ride.

Capor: Mislim da izgradnja garaže i dovlačenje prometa u srce grada, mislim da ljudi trebaju ostavljati aute na Pobrežju ili Dubpcu, ali u centru poslovne zone graditi garažu nije u skladu s politikama o kojima smo govorili.

Tabak: Na Radeljeviću imamo 150 mjesta, koja ćemo kad-tad izgubiti, a fali nam još 100 mjesta na tom dijelu. Garaža bi bila privremeno rješenje do izgradnje park and ride na Pobrežju.

Potrebica: Naš je životni stil da s autom dolazimo do stola. Parkinga fali, garaža nam treba. Imamo ledinu koja je zarasla, zašto je ne bismo iskoristili i to kad Sanitat bez kreditnih zaduženja ima mogućnost podići kredit.

Roko: U Mokošici Naš doma, stoji bus stanica i ljudi parkiraju, a naplaćivate im kazne od Sanitata, a fali parkinga u Mokošici.

Tabak: Sanitat nema u svojoj odluci Mokošicu, tamo nismo nikad napisali kaznu. Mokošica je pod prometnim redarstvom i policijom. Mi jednino po nalogu policije možemo pomaknuti auto.

Slavica Grkeš: Zašto firme registrirane u Dubrovniku plaćaju kartu 600 kuna mjesečno, a građani 60 kuna, radije platim privatni parking, nego tu kartu.

Gradonačelnik: Upravo zato što su i obrtnici taksisti kojih imamo 500 do 1000 i kad bi to bila manja karta i oni bi to mogli koristiti, a onda građani ne bi imali parking. Tako je bilo prije, pa nismo to valjda zaboravili.

Točka je prihvaćena većinom glasova.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju UTD Ragusa d.d. za 2020. godinutočka prihvaćena, bez rasprave.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju Vodovoda Dubrovnik d.o.o. za 2020. godinu. Na sjednici je prisutan predsjednik uprave Lukša Matušić.

Muratti: Interesira me što se događa sa zaključcima sa skupa građana na Šipanu, koji se održao nedavno, a vezano za kanalizaciju na Šipanu.

Potrebica: Iako nije dio ove točke, dopustit ćemo da se odgovori.

Lukša Matušić: Mi smo tri dana nakon razgovora sa Šipanjcima poslali prijedlog izmjene UPU-a, a gradonačelnik je kazao da se točkastim izmjenama to može izmijeniti do kraja godine i nakon toga trebamo naći sredstva i krenuti s izgradnjom, kao što to sad radimo sad na Lopudu.

Capor: Imam pitanja zbog revizije provedene nad Vodovodom, a radi se o grijesima bivše uprave. Što je s onim poslovima s tvrtkom Ekotusrs koja je imala jednog zaposlenika u stečaju. Je li revizija koja je radila te postotke pronašla da je sve uredno? Je li novac koji je iscurio samo tako? je li ova uprava nešto poduzela u svezi toga?

Matušić: Grad je naručio reviziju, a ja sam tu najmanje mogao utjecat. Ekoturs je tražio naplatu duga, a taj film nisu gledali. Gospodin je tražio sastanak sa mnom, ja sam mu rekao da nema plaćanja dok sve elaborate ne donesu. Mi s njima ne redimo.

Većinom glasova je prihvaćena točka.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju Vrtlara d.o.o. za 2020. godinu. Prisutna je direktorica Alma Majstorović.

Bonačić Obradović: Čestitam na pozitivi. Pohvala na uređenju ulaza u Grad, samo usjek Minčeta je malo zapušten, zakrčena je javna rasvjeta. Obratili su mi se stanovnici Lapada oko uklanjanja suhih grana, koji se posebno plaća. Voljela bih pohvaliti da je povećana osnovica za plaće, koja je bila manja od hrvatskog prosjeka i da zapošljavate ljude poljoprivredne svrhe. Pohvala.

Selmani: Klimatske promjene su važne i događaju se, potrebno je razmišljati o strateškom planiranju sadnje stabala na javnim površinama. Ono što ljudi zamjećuju je da se sječe, a zanima ih koliko se sadi.

Majstorović: Zamjensku sadnju nitko ne primjećuje. Uglavnom uklanjamo stabla koja su opasna ili zbog dimenzija ili zbog bolesti, a posadimo mala stabla, koja ljudi na primijete. Napravit ćemo presjek da vidite kakvo je stanje sada.

Točka je prihvaćena većinom glasova.

Prijedlog zaključka o postavljanju ploče Milanu Milišiću.

Gradonačelnik: Povodom 30. godišnjice napada i obrane Dubrovnika želimo pjesniku i našem sugrađaninu, dubrovačkom gosparu podići spomen plaču u Župskoj ulici gdje je živo i nažalost umro kao prva civilna žrtva Domovinskog rata u Gradu Dubrovniku.

Selmani: Mislim da je ovo zaista hvale vrijedan i izuzetan korak Gradske uprave. Gospar Milišić je bio zaista Dubrovčanin od formata, bilo bi mi drago da smo i nevezano za Domovinski rat nešto tako napravili. Hvala lijepo.

Točka je jednoglasno usvojena.

VIJEČNIĆKA PITANJA

Bonačić Obradović: Imam dva pitanja. Jesu li projekti o kojima ste govorili u kampanji dobili financiranje iz EU fondova? Koliko stanova koji su u gradskom vlasništvu dani na korištenje i kojim kategorijama?

Gradonačelnik: Vezano za EU fondove moram reći da će biti dovoljno idejno rješenje za prijavu, a kako to nismo prethodno znali mi smo pripremili građevinske dozvole za cestu Tamarić, Vrtić i škola Mokošica, Tenis Lapad, Azil i Dom umirovljenika su u postupku ishođenja dozvole. Osnovne škole u Orašcu i Gružu su projekti gdje mislimo da možemo dobiti sredstva. Pripremamo projekt za obnovu ljetnikovca Gučetić. Podupiremo Pravoslavnu crkvu s projektom muzeja u povijesnoj jezgri. Projekt Otvorenih vrata Elafita u Brsečinama, Arheološki muzej na Pustjerni, Lokrum se priprema za svoje. Dosta je otvoreno

Što se tiče stanova 120 stanova je u izvornom vlasništvu Grada, ne postoji diskrecijsko pravo gradonačelnika da daje stan. Imovinski i socijalni status je kriterij i sve ostale kategorije idu na Gradsko vijeće. Imamo 114 stanova u povratu i 43 stana gdje žive zaštićeni najmoprimci.

Cetinić: Po kojoj logici da u Upravnim vijećima nema ljudi iz naših stranaka koje su osvojile veliki broj glasova na izborima. Znam da su to radili i bivše uprave, ali je li vi mislite da je to fer? I zanima me kad bi Grad raskinuo ugovor sa DPDS-om bili bilo financijskih posljedica?

Gradonačelnik: Gradonačelnik dobiva povjerenje da vodi Grad i komunalne tvrtke i ja sam skupština tih tvrtki i ja za njih odgovaram i zato ih ja biram. Njihov uspjeh je im j uspjeh, kao i njihov promašaj. Društvo radi dobar posao što se tiče spomeničke baštine i mislim da to treba nastaviti. Što se tiče zaposlenih, smatram da ljude koji rade tri godine u Društvu trebaju dobiti stalniposao.

Capor: Kako to da HDZ-ovci nemaju pitanja danas? Čini se da je ovo neuspjeli eksperiment? Drugo pitanje je buka koja dolazi s tarace Revelina ili Cele na koju se građani konstantno bune, a rezultat toga je i buka svugdje okolo, a službe ne rade svoj posao, Grad ne prihoduje od kazni, a ne provodi se projekt Respct city?

Gradonačelnik: Zašto se Vi petljate u rad kluba HDZ-a. oni sa mnom svakodnvno komuniciraju, a nisu kao vi željni medijske pažnje. Ako uvedemo aktualni sat ja sam spreman do jutra odgovarati na pitanja.

Buke imamo svugdje na svim stranama i moramo to riješiti da budu zadovoljni i građani i poduzetnici. uvodimo jednu novinu u komunalni red gdje ćemo dovesti do toga da komunalni redari mogu kažnjavati sve one koji krše pravila buke i ispred Revelina i na Vojnoviću.

Capor: Ta teza da mi uvodimo mjerenje buke traje tri godine i građani su se umorili. Postojala je inicijativa da se izmjeri buka, a to se nije napravilo cijelu ovu sezonu, a građani su Vam se obraćali.

Capak: Obratili su mi se građani s Gorice i neki su pokrenuli pismenu inicijativu za izgradnju pločnika i uređenje nepropisnog parkiranja.

Gradonačelnik: Riješit ćemo to u dogovoru sa samostanom i komunalnim službama. U Gospinom polju ima dovoljno mjesta za parkiranje.

Muratti: U kojoj je fazi izgradnja Doma umirovljenika kraj bolnice?

Gradonačelnik: Grad je izradio dokumentaciju, predali smo sve za građevinsku dozvolu. Riješen je i imovinsko-pravni odnos. Očekujem da će Odjel do Božića izdati građevinsku dozvolu. Sad gradimo jedan Dom, a ako sve bude dobro, krećemo s gradnjom drugog.

Marković: Kad će započeti radovi na uređenju škole u Karmenu? U kojoj je fazi natječaj za spomenike braniteljima na Pilama i djeci poginuloj u ratu u Gružu?

Gradonačelnik: Tvrtka Alfaplan je uvedena u posao prije par dana i vjerujemo da će upravo u ovom razdoblju sljedeće godine škola biti izgrađena. Do kraja godine ćemo raspisati natječaj i dobiti sljedeće godine rješenja i da počnemo s izgradnjom. Mi smo Grad koji je bio u okruženju, a nije pao. Mnogi pričaju puno, a mi nismo. Mislim da je vrijeme da o tome više govorimo o herojskoj obrani Grada.

Selmani: Imam samo jedno pitanje. Glavna zgrada ljetnikovca Stjepović – Skočibuha je zatvorena zbog urušavanja. Što će Grad napraviti s ovim ljetnikovcem koji je i gradsko vlasništvo. U ZK izvatku stoji da je Grad 1/1 vlasnih Skočibuhe vlasnik. Što ćete poduzeti?

Gradonačelnik: U ZK izvatku soji da je Grad vlasnik 1/1. Države je podnijela zahtjev za povratom ovog ljetnikovca u vlasništvo RH. S obzirom da je proces bio u tijeku i da se očekivao povrat imovine (sukladno članku 77. Zakona o naknadi) u ljetnikovac se  godinama nije ulagalo.

Tek prije par godina Država je omogućila da jedinice lokalne samouprave podnesu zahtjev za predaju u vlasništvo objekata koji su u funkciji javnog interesa, poput knjižnica, muzeja i slično. Grad je započeo s tim postupcima, u koje je bi uključen i ljetnikovac Skočibuha. U onom trenutku kada ljetnikovac postane neosporno vlasništvo Grada, jer se sada još uvijek vodi proces povrata, moći će se krenuti u smjeru uređenja tog prostora.

22:05 Sjednica je završila.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA