12.8 C
Dubrovnik
Petak, 26 travnja, 2024
NaslovnicaVijestiSJEDNICA: Franković "opleo" po oporbi, usvojen rebalans proračuna

SJEDNICA: Franković “opleo” po oporbi, usvojen rebalans proračuna

Na 35. sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, koja je započela u Velikoj vijećnici u 9 sati, prisutno je 20 od 25 vijećnika, a vijećnice Šepak i Čale-Mratović sudjelovat će na današnjoj sjednici online putem. Na dnevnom redu je 27 točaka, uz dopunu još pet dodatnih točaka vezanih za rebalans proračuna za tekuću godinu. Na sjednici će se među ostalim raspravljati o donošenju izmjenama i dopunama Urbanističkog plana uređenja turističke zone „Orašac – Vrtovi sunca“, privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova, izmjenama u komunalnom redu, cijeni toplog obroka za učenike osnovnih škola i Demografskoj razvojnoj strategiji Grada Dubrovnika. Gradski vijećnici se danas odlučivati i imenovanju čelne osobe Kinematografa Dubrovnik i Rezervata Lokrum. U vijećničke klupe danas bi se trebao vratiti i HDZ-ov Pero Milković, koji je prethodno svoj mandat stavio u mirovanje, a dosad ga je mijenjala vijećnica Marija Ivanković.

Dnevni red je dopunjenje s nekoliko točaka. Tako će se kao druga i treća točka dnevnog reda raspravljati Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Grada Dubrovnika za 2020. godinu te Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2020. godinu. Kao 13. , 14, i 15. točka raspravljat će se sljedeće točke: Prijedlog izmjena i dopuna Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2020., Prijedlog izmjena i dopuna Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2020. godini, Prijedlog izmjena i dipuna Programa obavljanja drugih komunalnih djelatnosti na području Grada Dubrovnika u 2020. godina. Kao osma točka dnevnog reda raspravljat će se Odluka o načinu organiziranja i naplate parkinga na području Grada Dubrovnika.

U ime Mandatnog odbor Željko Raguž izvijestio je da je vijećnik Milković ispunio sve zakonske uvjete za ponovno aktiviranje vijećnićkog mandata.

Na redu je prva točka – vijećnička pitanja.

Maro Kristić (MOST): Prošle godine, obećali ste javnosti uređenje stadiona u Lapadu, kako bi se tamo mogle održavati prvoligaške utakmice. Na posljednjoj sjednici razgovarali smo o stanovima po dubrovačkom modelu POS-a. Prilikom rasprave ukazao sam vam na problem modela prodaje tih stanova po povlaštenoj cijeni. Jeste li uspjeli riješiti ovaj problem? Ako niste razmišljate li drugim modelima koji ne uključuju prodaju stanova?

Gradonačelnik Franković: Niti jedna gradska uprava u proteklih 20 godina nije ovoliko uložila u sportsku infrastrukturu. Jučer smo imali priliku vidjeti projekt dvorane u kojoj će se održati Svjetsko rukometno prvenstvo. Javnost će uskoro vidjeti i idejni projekt stadiona na Lapadu. Pozvali smo sve vijećnike da se priključe raspravi o POS stanovi. Samo dva vijećnika su se odazvali kolege Selmani i Barač. Načelno smo dobili zeleno svijetlo od Ministarstva financija i poreznoj upravi, no od nas je traženo pismeno da im dostavimo prijedlog. I drugi gradi su radi po ovom modelu. Nažalost, nismo dobili sve potrebne suglasnost da bi odluku osvojili danas. Nisam htio riskirati. Dobivena je uporabna dozvola za stanove, no trebat će ukloniti neke nedostatke. Vjerujemo da će se stanovi moći dodijeliti našim sugrađanima u ožujku.

Maro Kristić (MOST): Telefonski sam sudjelovao u raspravi, ali ne vjerujem da je porezna uprava dala zeleno svijetlo ili da je nešto ocijenila socijalnim.

Blaž Pezo (HDZ): Prilikom mnogobrojnih obilazak Pelješkog mosta, ministar Butković je najavio i izgradnju autoceste do Dubrovnika. Iz najava je vidljivo da bi ta trasa treba ići preko izvora Omble. Na koji način to mislite zaustaviti i kako mislite riješiti ideje sulude gradnje preko Omble. Iz nekih krugova se može čuti da se ništa nije ulagalo u sportsku infrastrukturu, a s druge stane vidimo da su neki projekti realizirani.

Gradonačelnik Franković: Vidio sam više najava za prolazak ceste rekao izvora Ombla. U prošlom sazivu Gradskog vijeća donjeli smo deklaraciju u kojoj smo se usprotivili gradnji hidrocentrale. Predložit ću da se na idućoj sjednici donese jedna slična deklaraciju kako bi se spriječila ova gradnja. Postoje alternative i mi smo ih predlagale. Dubrovnik je prevrijedan i naš zaštićeni krajolik je prevrijedan da bi se sve svelo na novac. Ne cesti preko izvorišta Omble. Alternative postoje i njih treba razraditi. Stadio u Gospinom polju, prva i druga faza su završeni, očekujemo prijavljivanje na natječaj za treću fazu. Idejno rješenje za novu sportsku dvoranu, koja će biti na ponos Grad Dubrovniku, koje će biti multifunkcionalna. Iz nje će nastati šest malih dvorana. Vrlo skoro ćemo dobiti građevinsku dozvolu za dvoranu u Orašcu. Do kraja godine bi trebali dobiti i građevinsku dvorana za rekonstrukciju tribina na tenis terenima u Lapadu. Europski novac nam je na raspolaganju, samo moram imati spremnu dokumentaciju.

9:35 Nikša Selmani (SJG): Pročitat ću samo jedno pismo zainteresirane skupine građana : Proteklih godina UO za kulturu je raspisivao natječaj za kulturne djelatnike odnosno njihovih programa. Znači li to da se ovaj poziv neće objaviti? U proračunu za 2021. nije navedena ova stavka. Građani se pitaju hoće li se ovaj poziv i kad objaviti?

Gradonačelnik Franković: Kultura je iznimno bitna za svaki grad. Ona je identitet svakog naroda. Najčvršći je način iskazivanja brige za poviješću jedne zajednice. Vrlo brzo će se raspisati novi natječaj za Javne potrebe u kulturni. Sjećate se kako je izgledala kulturna scena prije tri godine i silnih problema koji su postojali. Svjedoci smo sjajnih programa koji je KMD razvijao prije krize. Linđo je prije bio svakih par mjeseci na tapeti, danas toga više nema. Napraviti smo depolitizaciju kulture u Dubrovniku. Poziv će se raspisati. Kulturu ćemo i dalje financirati.

Tatjana Šimac Bonačić (SDP): Moje pitanje se tiče poziva za javne potrebe na području socijalne skrbi. Na ovakav javni poziv javljaju se udruge koje pružaju usluge socijalne skrbi. Grad Dubrovnik je 4. prosinca 2020., raspisao poziv na području zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Zanima me zašto su sredstva toliko smanjenja? U ovoj vijećnici su se čule kritike civilnog društva. Ide li se ovim pozivom prema ukidanju udruga civilnog društva? Znači li ovo smanjenje da će Grad pokrenuti neke programe za koje ne znamo? Zašto u pozivu nisu navedeni samohrani roditelji. Prošle godine bio je objavljen javni poziv o građevinama koje sadrže azbest i da se će se sufinancirati skidanje azbesta i zamjena krovova. Koliko imamo prijavljenih građevina, gdje se one nalaze, tko je zadužen za odvoz i jesu li financirani novi krovovi?

Gradonačelnik: Udruge civilnog društva, iznimni su potrebne Gradu Dubrovniku. U ovom vremenu pandemija i financijske krize pronašli smo način kako ih financirati. Primanja zaposlenika su financiranja. Sada samo objavili prvi javni poziv, ali nije rečeno da će to biti i jedini. Što se tiče gospodarenje otpadom mislim da su to pokazali dobro gospodarenje sredstvima. Dobili smo uporabnu dozvolu za Grabovicu, ona je sanirana i može primati otpad iduće dvije godine. S obzirom na to da nemam sve konkretne odgovore po pitanju azbesta to ćemo vam pisanim putem obrazložiti.

Tatjana Šimac Bonačić (SDP): Ovo smanjenje je bilo preveliko i držim vas za riječ da ovo neće biti jedini javni poziv.

Ivan Maslać (HDZ): Građani su svjesni stanja proračuna, međutim da se radi parking Gradac, postavlja se pitanje uređenje ulice don Frana Bulića. Dok se ona ne riješi projekt neće biti zaokružena. Nakon 40 godina rekonstruirana je ulica kneza Branimira i stanovnici su zadovoljni, no pitaju se u kojoj je fazi projekt probijanja ceste iza zgrada Kineskog zida. Ulica bana Jelačića je derutna, planira li Grad rekonstrukciju?

Gradonačelnik: Konačno će se urediti parking na Gracu, a znate da imamo i smartparking. Ključno je da naših sugrađani prilikom skretanja u ulicu don Frana Bulića znaju ima li mjesta na Gracu. Uskoro ćemo uređen parking, koji će biti digitaliziran, a potom ćemo urediti u navedenu ulicu. Što se tiče za cestu iza zgrada Kineskog zida, ona se projektira. Kad se izgradi, gore će ići i redovita autobusna linija. Samim time će biti ispunjenja potreba stanovnika, ali će se velikim dijelom riješiti pitanje parkinga. Izgradnjom nove ceste izgradit će se i novi parkin. Ulica bana Josipa Jelačića je još jedna od vrućih tema s kojom smo se uhvatili u koštac. Ključno je da se napravi normalni nogostup. I taj projekt razvijamo. I tu moramo riješiti oborinsku odvodnju. Ishodovali smo dozvolu za izgradnju oborinske vode na Montovjerni. 30 godina nitko nije ulagao u oborinsku odvodnju.

Vijećnik Lučić (HDZ): Što je s antenama teleoperatera? Pri kraju je cesta most dr. Franja Tuđmana – Pobrežje. Što je s cestom Osojnik – Ljubač.

Gradonačelnik: Odluka o komunalnom redu sadrži u sebi odluku o vraćanje u prvobitno stanje. U doba bivšeg gradonačelnika ukinuta je odluka koje se ticala zabrane postavljanja antena u urbanim područjima. Komunalno redarstvo je počelo s uklanjanjem tih antena, odnosno davanje uputa teleoperatera. Suvremeni život iziskuje antene, ali sigurno ne na urbanim područjima. Cesta od mosta prema Pobrežju ide izvrsno, postavljena je i rasvjeta te prvi asfalt. Dokumentacija za cesta Osojnik-LJubač je pri kraju i uskoro očekujemo ishođenje lokacijske dozvole. Otkad postoje ceste Gornja sela nisu adekvatno spojena s gradom. Ovim novim cestama bit će omogućen daljini razvoj.

Vijećnik Marković (HRAST): Što se dogodilo sa 100 milijuna kuna vrijednim projektom koje su obećale Hrvatske ceste za uređenje ceste od mosta do Ilijine glavice. U kojoj je fazi projekt? Što se događa s osušenim stablima na Petci, prema Mihajlu? Je li to priprema za novu izgradnju? Imam i jedna prijedlog – promijeni imena Zračne luke Dubrovnik. Naravno, moramo se dogovoriti s resornim ministarstvom i Općinom Konavle. Predlažem da nosi ime Josipa Ruđera Boškovića.

Gradonačelnik: Zahvaljujući dobroj suradnji s Hrvatskim cesta radi se cesta u Zatonu. Sve je stavljeno kroz tu jednu cesta i sad se nastavlja prema Štikovici, radovi bi trebali biti gotovi u ožujku. Velika količan vode se spušta na cesta od mosta od Ilijine glavice. Traže se određene alternative za rješavanje tog pitanja. Ide se na uređenje prave oborinske odvodnje preko hidrotehničkog tunela. Radi se na izdavanju lokacijske dozvole. No bilo je potrebno izraditi studiju utjecaja. Nadam se da ćemo kroz godinu, godinu i pol dana dobiti građevinsku dozvolu i krenuti s izgradnjom. Ovim projektom je predviđeno čak 400 novih parking mjesta. Što se tiče stabala na Petci, ne znamo ništa o tome, no provjerit ćemo. Mislim da bi bilo dobro da donesemo jedna zajednički stav i da bi bilo dobro da Zračna luka nosi ime Ruđer Bošković.

Gordan Špero (HDZ): Kad će biti završen Plan upravljanja povijesnom jezgrom i kad ćemo ga mi vijećnici i javnost moći vidjeti? Što je bazenom u Gružu, koji se sadržaj tamo planira?

Gradonačelnik: Plan upravljana je konačno završen i vjerujem da će Ministarstvo kulture finalizirati sve uskoro. Vjerujem da ćemo ga u prvim mjesecima iduće godine imati. Dakle, Plan upravljanja nam neće dati odgovore na sva naša pitanja, ali će nam dati smjernice kako i što raditi u budućnosti, poput DPU-a koji nema odrediti gdje i što može biti u povijesnoj jezgri. Maloprije samo spomenuo projekt bazena u Gružu. I taj prostor ispred samog bazena je sastavi dio projekta koji će omogućiti da svi vide koliko Dubrovnik cijeni vaterpolo i plivačkih sportova. U budućnosti ćemo se ponositi na taj kompleks. U njemu će biti smještan prvi muzej vaterpola. Nadam da se bazen zasjati u novom svijetlu do proljeća.

Miho Obradović (HNS): Ovo pitanje sam sva postavio već nekoliko puta, kad će se urediti stara štreka u Sustjepanu? Što je s ulicom bana Josipa Jelačića. Vaš odgovor nije dovoljan. Znam da su stanovnici dolazili kod vas, ali i kod pročelnika Šutala.

Gradonačelnik: Projektna dokumentacija za štreku u Sustjepanu je napravljena i ić ćemo na prijavu prema EU fondovima. Njome su u budućnosti možemo i trebamo ponositi. Nova EU perspektiva započinje 2021. godine i za sve će to biti važni projekti tj. potrebno je imati spremnu projektnu dokumentaciju. Što se tiče Ulice bana Josipa Jelačića, to je samo jedna ulica kojoj je potrebno uređenje. Volio bi dam sam od prethodnog gradonačelnik naslijedio barem jednu uređenu cesta, ali nisam niti jednu. Nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, treba će nam godina do godina i pol dana do početka radova. Treba još pripremiti i dokumentacija, a i financijsku konstrukciju.

Jadran Barač (SDP): Prije godinu i pol dana sam upozoravao ne nezakonitost dodijele parkinga ispod Minčete. Od tad ste izgubili nekoliko postupaka, a i dalje najavljujete žale. Zanima me hoćete li troškove podmiriti iz vlastitog džepa. Je li moguće dogovoriti da se dio parkinga Studentskog doma, koji je trenutno neiskorišten ustupi građanima?

Gradonačelnik: Nisam započeo niti jedan spor koji je oštetio Grad. Ne koristim ni službeni automobil. Molio bi gospođu Tatjanu Šimac Bonačić da vam organiziraju savjetovanje kako bi upoznali administrativne granice gradskih kotara. Studentski dom se ne nalazi u Lapadu, već na Montovjerni. To bi trebao biti parking za građane Montovjerne. Ne znam zašto ne volite ljude s Montovjerne? Možda ste samo pogriješili. Molim vas, da kao osoba koja se kandira za mjesto gradonačelnika, kad kažete koje su granice Lapada?

Jadran Barač (SDP): Moje pitanje tiče se parkinga, a ne geografije. Svaka druga riječ je laž, vi ste gradonačelniče patološki lažac.

Marko Potrebica (HDZ): Gradonačelniče, molim vas da kažete javnosti kolika je vaša odgovornost, odnosno jeste li nadležni za poslovanje Studentskog doma i Studentskog centra. Mislim da mi mnogi imaju problem s time da ja vodim tako jedan uspješan EU projekt? Dovoljne je otvoriti pozivni natječaj za Studentski dom. Nažalost, studentska prehrana je takav da su svi dubrovački restorani od toga odustali. Najveća većina mojih kolega ima ponudu cateringa i smještaja. Kako komentirate činjenica da netko za javnu firmu postavlja pitanje nelojalne konkurencije, a zaboravlja spomenuti činjenicu da postoji osoba koja je zaposlena u gradskom komunalnom društvu i ima vlastitu firmu koja se bavi djelomično bavi istim poslovima?

Gradonačelnik: Ako ne znate granice kotareva, to nije problem, ali morate spoznati da nešto ne znate da bi to ispravili. Ne smatram uvredom teške riječi koje su mene upućene, kad se osoba uhvati u neznanju. Treba se nekako izvući. Treba razjasniti što su EU fondovi i kako se na njih prijavljuje? Grad Dubrovnik nema nadležnost nad Studentskim doma. Osoba koje radi u javnom tvrtki, a istovremeno zbog nedovoljno velikog angažmana u toj tvrtki, ima dovoljno vremena da vodi privatni posao – postoje razni nazivi. Zadnje sam pročita da se ti ljudi nazivaju uhljebima.

Dolores Lujić (MOST): Radnicima u Libertasu je rečeno da nema dovoljno sredstva da im se isplati božićnica, regres, dar za djecu, a jučer smo vidjeli da Libertas stoji bolje nego 2017. Što je s isplatom dividende u Luci Dubrovnik?

Gradonačelnik: Naša odgovornost nije samo na poslovanju Libertasa danas, nego i u budućnosti. Odgovorno poslovanje je rezultiralo stanjem naših tvrtki danas. Nismo postigli dogovor sa sindikatima, ali sam uvjeren da ćemo ga postići i sad. Zahvaljujući sindikatima došli smo do toga da su naša društva stabilna. Pregovore ćemo nastaviti idući tjedan. Što se tiče Luke Dubrovnik i isplate dividende, mali dioničari su bili za, a Tomislav Matić nije vlasnik dionica već Zagrebačka banka. Zahvaljujući ovoj gradskoj upravi riješen je problem vezan uz vlasništvo dionica Luke Dubrovnik. Povjerenica Medović je trebala uplatiti 40 milijuna kuna. Mislim da dobro gospodarimo svojim dijelom dionica.

10:34 Vijećnik Puljizević: Upravljanje bivšeg gradonačelnik se najbolje vidi po pitanju Libertasa i Vodovoda. Naručeni su sad i novi autobusi. Jeste li možda dobili povratnu informaciju od onih koji su vas kritizirali po pitanju vraćanja Solarisovim autobusa?

Gradonačelnik: Što god mi napravimo, bivši gradonačelnik tvrdi da je su sve to njegovi projekti. Kad se prvi put gledalo gdje će biti postrojenje za mulj, ono je bilo smještano na području remize u Komolcu gdje je već bilo uloženo 15 milijuna kuna. Drago mi je da samo ovaj projekt Aglomeracije uspješno priveli kraju. Ljudi iz Vodovoda su nam rekli da su toliko puta prolongirali rokove da bi bilo najbolje da raskinemo ugovor. Drago mi je da ćemo i bivšem gradonačelniku dovesti vodu u selu. Nemojte zamjeriti HNS-u, jer je njima godinama tumačeno da nama ne trebaju EU novci jer smo mi prebogat grad. Ne znaju oni da postoji penalizacija. Mi smo na kraju Solarisu naplatili penalizaciju. Do ljeta će doći novi autobusi financirani 100 posto iz EU fondova, a Libertas je još zaradio milijuna kuna.

Katarina Doršner (HDZ): Što je s prostorom Pustijerne i planovima da se tamo napravi Arheološki muzej? Što je s nelegalnim vozilima na Lopudu?

Gradonačelnik: Odrađeni su potrebni sastanci i muzeja i Zavoda za obnovu i idemo u smjeru da se na prostoru Pustijerne oformi pravi Arheoloških muzej kakav Grad Dubrovnika zaslužuje. Sve imamo, samo to držimo u šupama. Svi se slažu da je Pustijerna najbolja lokacija. Jesam da vozila koja olakšavaju život stanovnika Lopuda, ali sam i za uvođene reda. Nova odluka o komunalnom redu je omogućila i sankcioniranje onih koji se odluke ne drže.

Određena je pauza od deset minuta kako bi se prostor, sukladno epidemiološkim uputama, provjetrio.

Na redu je druga točka današnjeg dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Grada Dubrovnika za 2020. godinu.

Marko Potrebica (HDZ): U ime proračuna za Odbor i financije mogu vas izvijestiti da je odluka jednoglasno prihvaćena.

Gradonačelnik: Konsolidirani proračun je smanjen za 58 milijuna. Najvećim dijelom povećanje se odnosi na ažuriranje plaća za djelatnike u školstvu i to moramo knjižiti. Tekuće pomoći su smanjenja za 7 milijuna kuna. Komunalna naknada je smanjenja na 4. 5 milijuna kuna. Smanjuju se u prihodi od nefinancijske imovine za 9.777.000 kuna. Navedeno smanjenje odnosi se na smanjenje prihoda od ulaznica za zidine, prihoda od Dubrovačke kartice i ulaznica u muzeje kao i na smanjenje prihoda od koncesija na žičaru i pomorsko dobro te na prihode od zakupa i iznajmljivanja imovine. Komunalni doprinos se povećao za 2.5 milijuna kuna. Kredit od OTP banke se smanjuje za 10 milijuna kuna i prebacuje za iduću godinu. Kredit od Zabe se smanjuje za 22 milijuna kuna. Ukidamo minus u iznosu od 22 milijuna kuna. Kratkoročni kredit planiran je u iznosi od 20 milijuna kuna, a umanjuje se na milijuna kuna, jer se počinje vraćati tek krajem idućem kuna. Uključen je i beskamatni zajam od 33 milijuna, obveza njegovog vraćanja je tek za tri godina. UO za poslove gradonačelnik se smanjuje za 13 milijuna. UO za obrazovanje smanjuje se za 3 milijuna, najveća je ušteda na predškolskom odgoju. UO za izgradnju smanjuje se za 36 milijuna kuna. Prijenos projekta gradnje OŠ Marina Getaldića od 7 milijuna kuna se smanjuje za 7 milijuna kuna i prebacuje u iduću godinu. U lipnju 2009. grad je imao 1062 zaposlenika. 2017 Grad je imao 1169 zaposlenika. Andro Vlahušić je zaposlio 107 službenika, a Mato Franković 24 zaposlenika. U mom mandatu većina zaposlenja se odnosi na prometno i komunalno redarstvo. U Sanitatu od 2009. do 2017 zaposleno 25 osoba, u Čistoći 44, u Vodovodu 32. Želio sam prikazati koliko je ljudi zaposleno u kulturnim ustanovama. Šuica – 262, Vlahušić – 303, Franković – 22. Matematika je jasna. Međutim, financijsko stanje Grada i njegovih tvrtki je važno. Tu se pokazuje koliko tko znam, a koliko to ne zna. Evo vam financijske stanje gradskih tvrtki u lipnju 2017. Vidite Libertas. Direktor Vojvodić je preuzeo Libertas s 11 milijuna kuna gubitka. Grad Dubrovnik do kraja godine moraju dovesti sve svoja poduzeća do 0. U doba najveća financijske krize Vodovod ima 35 milijuna kuna. Ministarstvo financija je istaknula da je Dubrovnik najviše oštećen ovom krizom. 2017., u godini blagostanja na računu gradskih tvrtki bilo je 23. 2 milijuna kuna, a danas je to 85 milijuna kuna. Možemo postaviti pitanja gdje su novci? Vodovod investira i svojim sredstvima. Unatoč činjenici da je Libertas isplatio sva svoja dugovanja prema radnicima je u minusu 4 milijuna kuna. Sanitat – nije se naplaćivao parking, nije bilo sezone… Libertas je izgubio 40 milijuna kuna ove godine i sad je u minusu samo 4 milijuna kuna. UTD Ragusa – ovoj gradskoj vijećnici se raspravljalo treba li je kupiti, bila je u minusu 4 milijuna kuna, danas je u plusu od 900 tisuća kuna, a vraćena su dugovanja. Sjećate li se afere DURA i sudskih procesa? Sjećate li pozajmnice koje smo odobrili da bi DURA mogla isplatiti plaće? Pozajmnica vraćena, da DURA danas ima 4 milijuna kuna na računu. Nije problem upravljati kad se para ima. Naravno da ima para kad se razvijate i gradite, nego samo maštate pa mislite da par ima. Kad krenete stvarati dodatne vrijednosti onda se sredstva troše. Onda počnete razvijati kapitalne projekte sa sredstvima koja vam drugi doznače. Dubrovnik nikad nije bio bogat grad, treba biti samodostatan grad koji ispunjava želje i potrebe svojih stanovnika, ali i koristiti sredstva EU. Ova gradska uprava je ugovorila milijardu kuna bespovratnih EU sredstava. To je više od dva proračuna. Naš potencijal s dovoljnim brojem projekata je šest puta veća. Ulovili smo posljednji vlak jer je ova investicijski ciklus pri kraju. Da su se sredstva prije počeka koristiti, možda bi mnogo toga bilo već realizirano. Rezultati se dobivaju predanošću i radom.

Jadrana Barač (SDP): Stanje na računu ne govori ništa o stanju tvrtke. Trebali se navesti dugovanja i ostale obveze. Što se tiče broja zaposlenik, ne dočaravate svoj mandat. Niste uvrstili dio novih zaposlenika na Lokrumu, niti u Dubrovačkoj baštini. Vi ste povećali rashode sa 125 na 140 milijuna kuna. Trebate preuzeti odgovornosti, a ne stalno spominjati druge.

Franković: Svatko treba preuzeti odgovornost za izrečeno i učinjeno. Jasno mi je da vam ove brojke ne odgovaraju, ali one su istinite. Ako Lokruma nema. a čini se da ga nema uključit ćemo ga.

Marko Potrebica je zbog govorenja iz klupe dao opomenu Jadranu Braču.

Franković: Dostavit ćemo i podatke o Lokrumu.Ovdje ga nema jer se radi o komunalnim društvima i ustanovama u kulturi. U Vodovodu je zaposlen i gospodina Brač, koji tamo nešto radi. Zašto je u Čistoći u Vlahušićevom mandatu zaposleno 44? Isti ljudi u Sanitatu su pod novim vodstvom generirali 17 milijuna kuna. 41 + 107 =148. 22+24= 46. Velika je to razlika da je bi to Lokrum stigao za deset ljudi. 148 je puno više od 46. Tako je 85 milijuna kuna na računima društava puno više od 32. Bilo bi dobro uključiti obveze i to ćemo napraviti. Javne financije kao i zapošljavanje mora biti transparentno. Svaku osobu koju smo zaposlili, zaposlili smo s razloga, kako bi generirala novu vrijednost. Zaposleni u UO za EU fondove i UO za izgradnju generirali su milijardu kuna.

Miho Obradović (HNS): Ovo je nepotrebno. Jučer se držali ovu konferenciju za medije, za ako ste namjeravali o ovome pričati, mogli ste i nama vijećnicima dostaviti materijale. Uzimate lipanj 2017. i kraj 2020. Znate kolike zaradi Vodovod kad hoteli tijekom ljeta povuku vodu.

Franković (HDZ): Hvala vam što mi svaki put nabacite loptu na volej. Zamjerili ste mi uzimanje lipnja i prosinca. Vi bi bili u pravu, da je Vodovod ove godine napravio taj promet. Zato je ovaj podatak, zabrinjavajući za vas i vašu vlast. Nakon najteže financijske krize, koja traje do ožujka do danas, naša društva imaju 85 milijuna kuna. Nakon godina blagostanja društva su u lipnju 2017. imala 32 milijuna kuna. U vrijeme bivšeg gradonačelnika zaposlena je 107 službenika. Zašto se u vrijeme Andra Vlahušića nije zapošljavalo u gradskoj upravi, jer su se trebali provoditi natječaji, ali zato su tu bili Vodovod, Čistoća i Sanitat gdje se to nije moralo. U mom mandatu se nije došlo ni do brojke 50. Brojke su jasne i egzaktne – kako po stanju na računima društva. Uvjeren sam da pola vas nije sretan zbog ovoga, ali ja jesam jer to znači da su direktori odgovorno obavljali svoj posao. Znate što se krije iza plaćanja obveza.

Jadran Barač (SDP): Ovi podaci nisu vjerodostojni. Fali broj zaposlenih na Lokrumu i Dubrovačkoj baštini. Vodovod Dubrovnik je uvijek nosio najteže projekte. U 2017. smo imali velike projekte koji su i dovršeni – Gornja sela, pročistač, Vrbica – Štikovica. Na ovaj način je bespredmetno komunicirati.

Miho Obradović (HNS): Hoteli su radili. Pitajte ljude koji su povuku vode. Ako želite razgovarati o natječajima, što je s natječajem u Sanitatu koji je trajao dva dana i gdje ljudi koji su se prijavili nisu pozvani na natječaj.

Franković: Inspekcija rada je utvrdila da je bilo mnogo prekovremenih sati da je bilo potrebno provesti sistematizaciju i zaposliti ljude. Nisam vas prozvao, a mogao sam, a niti to namjeravam učiniti. U najmanju ruku bilo bi kulturno, pristojno i politički ne govoriti o onome što vas svrbi.

Miho Obradović (HNS): Prozvali ste vi i mene prošli puta. Kad me već povlačite za jezik, moja sestra koje je magistar kemije zaposlena je u mojoj tvrtki kao konobar, moja supruga isto, moja druga sestra isto.

Franković : Drago mi je da kolega Obradović ima dovoljno vremena da ima i vlastitu tvrtku.

Obradović (HNS): Članskom iskaznicom nisam postao direktor ACI marine, nego samo krenuo samo. Uplatio sam silne milijune u proračuna. Rekli ste da se najmovi neće dizati. Kad sam došao potpisati novi ugovor, najamnina mi je dignuta za 40 posto i rečeno mi je da ste vi na tom inzistirali.

Franković: Od listopada ove godine do travnja iduće ukinute su najamnine. Nama su svi jednaki prilikom definiranje cijena ili drugih uvjeta. Nema povlaštenih. Cijena prostora u vlasništvu Grada Dubrovnika je jednaka za sve. Sviđalo se to nekome ili ne.

Miho Obradović (HNS): To smo tada pohvalili. Nema problema pohvaliti ako je nešto dobro. Ne znamo se mi od jučer. Pružili ste mi ruku kad sam dobio natječaj u hotelima Maestral. Rečeno mi je da ne mogu dobiti prostor, iako samo imao najbolju ponudu, ali nisam ima člansku iskaznicu. Tad ste mi rekli da će te vidjeti što je bilo i da ćete me nazvati, ali niste.

Franković: Da je na čelu Maestrala bio HNS dobili bi plažu, ali ona je ostala pod Maestralima.

Obradović (HNS): Ako ide javni natječaj za javni prostor i ponudite 30 tisuća kuna, a druge najbolja je 13 tisuća kuna. Gospar Obuljen mi je rekao da bi bilo najbolje da se povučem jer sam pametan momak, a da plaža obećana mladima HDZ-a.

Franković: Dva puta je raspisivan natječaj za prostor Barbe, i dva puta je ponuda odbijana, dok treća nije gospodina Obradovića nije prihvaćena, a nije bila najbolja. O tome postoji papiri.

Obradović: Volio mi da ste to izjavili bilo gdje drugdje, a ne za govornicom jer bi vas odmah tužio. Molim vas, da odmah dostavite te papire o kojima govorite svim medijima, neka pišu o tome. Nemam nikakvih problema s tim.

12:00 Maro Kristić (MOST): Pokušao bi se držati teme. Ovo je četvrti rebalans. Od 800 milijuna kuna došli smo na 571 milijuna kuna. Važna je struktura tog novca. Gotovo 200 milijuna kuna je sredstva od zaduženja. Ako ne budemo imali dobro sezonu, te obveze će nas gurnuti u probleme. Grad je ostao bez većine svojih prihoda, kako od imovine, kako od poreza. Jedan dio su i EU sredstva. Moram pohvaliti ovu gradsku upravu. Jedan dio sredstava su komunalne naknade i doprinose od zgrada koje se grade. Naravno, dostignuća gradske uprave nisu u skladu s njihovim očekivanjima. Projekti koji su bili na predizbornoj naslovnici, a koji nisu realizirani su: Dom umirovljenika, stadion u Lapadu. Treba pohvaliti i neka kapitalne projekte: škola na Montovjerni, pročistač, cesta most – Pobrežje. Dotaknuo bi se i vaše komunikacije u raspravama, gdje dosta često napadate HNS kao oporbeni faktor u vijeću. Znali ste mahati i kaznenim prijavama, protiv nekih koji su vam sad dobri. Niste bili dovoljno transparenti u nekim projektima: trg ispred stadiona, park na Kalamoti, troškovi ceste most Pobrežje. Dijalog je bio povijesno loš. Ako je stanje u društvima ovako, ona razmijem zaposlenike koji očekuju da im se isplate materijalna prava.

Franković: Puno je lakše nabrojati ono što smo obećali, a nismo ostvarili. Nabrojili ste tri bitne stvari – azil za životinje koji još nije ostvaren. Sva dokumentacija je napravljena, troškovnici su napravljeni, a projekt ćemo prijaviti na EU sredstva. Ako sve bude ako budemo planirali iduće godine ćemo prijaviti i dom za umirovljenika ispod bolnice. Napravili smo sve što je potrebno kako bi napravili veliku sportsku dvoranu i došli do konačnog rješenja koja će do 2025. godina biti izgrađena, a koja će prema riječima stručnjaka biti najkompletnija dvorana u Europi. I ovim ćemo produljiti sezonu. Sigurno možete reći da vam nije drago što se povećala cijena most – Pobrežja. Nije ni meni drago, ali znate da ja kao gradonačelnik ne ulazim u proces. Kad projekt završi, sazvat ću konferenciju za medije i pozvati sve da objasne zašto je do povećanja došlo. Nitko ne govori da je izgradnja OŠ Montovjerna, koštala osam milijuna kuna manje od predviđenog. Mi smo prije imali natječaje u kojima su se probijale cijene projekata. Procijenili smo vrijednost na 60 milijuna, a imamo ponudu od 50. Vidite kako je tržište brzo reagiralo na koronakrizu. Kad se nešto radi i gradi postoje amplitude u cijenama. Najbolje je i s današnjim iskustvom mogu reći da je nekad bolje potrošiti više vremena na projektnu dokumentaciju. Studentski dom je također ispao jeftiniji nego je što to po dokumentaciji trebalo. Hotel Gruž nismo napravili jer se moramo vraćati natrag, jer nije bila odrađena statika. Isto s cestom Most – Pobrežje, napisano je odrađena geomehanika, ali ne na način kako je to trebalo. Htio sam odraditi cestu kako Bog zapovijeda, a ne da me netko proziva, kao što je to slučaj sa Zagrebačkom i pothodnikom na Ilijnoj glavnici. Rekli su mi da bi za legalizaciju trebalo raspisati novi natječaj za izvođenje radova, što je nemoguće. Taj je projekt bio potreban Gradu, ali ga se trebalo napraviti kako treba.

Franković: Ugovoreno je 84 milijuna kuna s PDV-om, a realizirano je 60 milijuna kuna plus PDV, za školu na Montovjerni.

Kristić (MOST): Ne bih se složio da je rješenje prometna na Ilijinoj glavici slože, ali je ostavilo dugoročne posljedice. I to govori o načinu rješavanja problema bivšeg gradonačelnika. Smatram da se problem stanara u zgrade u Zagrebačkoj može riješiti. Vidio sam da smo dobili nekoliko ponuda za Lapadsku obalu, a zapelo mi je za oko da ponude osciliraju. Neka ono što je najjeftinije ne mora biti i najbolje. Nadam se da će gradnja ubrzo i početi.

Franković: Rekao sam da je projekt Ilijine glavice bio potreban i dobar, ali pravne posljednice su dugoročne. Nikad nećemo moći pustiti lif u promet. To je lift za unutarnju uporabi i ne daj Bože da nekoga struja ubije. Bivši pročelnik je rekao da se imovinski-pravni problemi rješavaju bagerom. Pokušavamo iznaći način kako ljudima omogućiti parking. Ovo je nemoguće riješiti jer bi trebalo fingirati radove, a ja ne želim u tome sudjelovati. To bi bilo poput slučaja Lazareti. Sve je već bilo završeno, a onda su raspisani radovi.

Jadran Brač (SDP): Bez obzira na predizborne manipulacije gradonačelnika, problemi izlaze na vidljivo. Grad je ostao bez prihoda i to nitko ne može proći. Sad se događaju rezovi koje smo tražili prije par mjeseci. Realni prihodi proračuna su na razini iz 2010. Kad oduzmemo pomoći, proračuna iznosi 270 milijuna. SDP je zagovarao regulaciju troškova jer je to jedini segment na koji ova gradska uprava može utjecati. Lakše je bilo lagati javnost i širiti promidžbu. Suočeni smo s gotovim činom. Zaduženi smo do maksimuma. Gradonačelnik se može nadati samo pomoći. Novu gradsku upravo očekuje stiskanje remena. SDP će uvijek biti glas razuma.

Franković: U lipnju je krenula reaktivacija turizma. Situacija je krenula u bolje, sve dok Velika Britanija u kolovozu nije stavila Hrvatsku na crvenu listu. Znate koliko smo se borili da nas se s te liste skine. Imali smo odlične najave za rujan i listopad. Dogovorili smo sa zakupcima avnih površina način plaćanja. Kriza je samo jačala. Grad je dočekao sve na nogama, stabilno. Jasno je da u trenutku kad prihodi padnu za više od 200 milijuna kuna, da se radi o izvanrednoj situaciji. Vjerujemo da smo svi očekivali da će Grad i društva biti u dubokom minusu, a to nije slučaj. Omogućili smo funkcioniranje do lipnja. Jamčim da će i Grad i sve društva, ako se do lipnja ne dogodi sezona biti spremni na nove izazove. Gospodarstvenicima smo pomogli s 35 milijuna kuna i to nitko ne može opovrgnuti. Situacija nije jednostavno i laka, ali smo pokazali da znamo upravljati financijama. Uskoro će biti spreman i sustav u kojemu će se moći kontrolirati sva potrošnja grada, svaki građanin će to moći pratiti. Neće biti dodatnog stezanja. Izreklamirali smo grad maksimalno, a to se pokazuje na svim upitnicima HTZ-a. Odluka Vikinga da Dubrovnik bude prva cruise luka, iz koje će pokrenuti prve operacije u svijetu je još jedno priznanje Dubrovniku. Uspostaviti će se zračni most s tri grada koji će dovoditi goste na kruzer. Ne smijemo pitati samo o danas. Najlakše je reći da ćemo isplatiti božićnice. Lako je davati, a teško je oduzimati stečena prava. Odgovorno je zadržati likvidnost. Nitko ne zna da do kad će pandemija trajati. Važno nam je vrijeme od siječnja do lipnja. Poziva sve prisutne u vijećnici, da ako nisu preboljeli koronavirus da se cijepe i tako pokažu odgovornost prema drugima.

Tatjana Šimac Bonačić (SDP): Prihodi poslovanja su smanjeni za 40 milijuna kuna. Kao i prihodi od imovine za 10 milijuna kuna. Imali smo povećanje za 121 posto, danas smo imali kresanja civilnom društvo za šest puta. Vaš odgovor uvijek ide da ste vi ambiciozni i da imate viziju, međutim to nekada ponese. Spomenuta je škola na Montovjerni, koja je primjer dobrog planiranja. Neki kapitalni projekti su se odužili. Bilo je danas govora o zapošljavnjima i stranačkim iskaznicama. SDP je tu uvijek bio kratkih rukava. Ostaje pitanje što će biti iduće godine jer masa plaće može iznositi 20 posto ukupnih prihoda.

Franković : Plaće nisu i neće biti ugrožene. Nećemo dostići zakonsku granicu. Siguran sam da će prihodi u prvih šest mjeseci biti manji od planiranog, jer onda slijedi rast. Optimistično je da se cijepljene u Velikoj Britaniji već provodi. Znate da je prvotna ideja u OŠ Montovjerna bila da se izgradi škola bez dvorane.

Tatjana Šimac Bonačić (SDP): U UO za izgradnju dolazilo je do najvećih oscilacija. Stvara se imaginacija. Poštujem tržište, ali treba iznaći načina da se divljanje cijena nekako organični. Moram se zahvaliti na Forumu mladih, koji su u ovim trenucima prikažu svoju kreativnost kao i Centar za mlade u kojem se stvaraju čuda.

Matija Čale – Mratović: Bilo bi lijepo da je objašnjenja struktura zaposlenih jer su imali različite situacije u mandatima svih gradonačelnika. Tema je proračun u kojem vidimo da je skoro 50 posto naših izvornih prihoda iz kreditnog zaduženja, ako tvrtke nam dobro stoje. Prošlo mi je napamet da pokrenemo inicijativu da se građanima smanji cijene vode, ako Vodovod stoji dobro. OŠ Montovjerna nema niti jedan razreda za djecu s poteškoćama u razvoju, što je za mene veliki minus. Trenutno se gledam kao građanin drugo reda u Zatonu, jer gledam stijene koje su ograđen samo mrežom, ovo govorim u kontekstu ceste Most – Pobrežje.

Miho Obradović (HNS): Govorili smo da rebalans proračuna nije realan i da je napuhan. Ovim novim rebalansom proračuna se umanjuje za 40-ak milijuna kuna. Kad pogledate novi rebalans bode me umanjenje od 10 milijuna kuna prihoda od imovine. Ako se vratimo od 2019. taj je prihod bio oko 190 milijun kuna, a vi ste u 2021. stavili na 125 milijuna kuna. Nema šanse da se to ostvari.

Franković: Jedna od stavki prihoda od imovine su i najmovi, ali nije to jedina stavka. Rast proračuna za 2021. znači povratak gospodarske aktivnosti u grada. Kad dođe do oporavka, automatski se oporavljaju i prihodi Grada. Vjerujem da će se proračuna za 2021. ostvariti, a bazirali smo ih na 60 posto prihoda 2019. Da samo ostvarili prihod u rujnu i listopadu ostvarili li preko 45 posto noćenja i situacija ne bi bila ovako zahtjevna. Znamo da je virus manje pristupan u populaciji tijekom toplijih dana, uz cjepivo i lijekove siguran sam da će doći do reaktivacije turizma. Siguran sam da će ljudi htjeti putovati.

Potrebica (HDZ): Teško je koncipirati proračun uz ovakvu krizu. Mi na Sveučilišta smo računali na 130 ERASMUS studenata, no kriza je uzrokovala i taj nedostatak. Sviđa mi se da se otklonili crne scenarije, koje su se govorili u našeg Gradu. Tablica balansa prihoda, jesu li dani, sredina ili kraj godine, idealni za usporednu o tome bi se dalo razgovarati. No, danas ste nedvosmisleno pokazali da nema katastrofe. Dolazeći na sjednici bio sam skeptičan što se tiče likvidnosti naših društva. Libertas je danima bio točka prijepora u medijima, a danas vidimo stanje duga koje je jasno smanjeno. To smanjenje u krizi je dovelo do tada da ste pokazali da znate kuda vodite brod. Važno mi je da socijalni program nije smanjenj. Dio aktivnosti klubova je stavljen je u hladni pogon, zato mi je drago samo osigurali plaće trenerima. Imamo par klubova koji se natječu u prvoj ligi. Apeliram da se za njih nađu sredstva kako bi mogli nastaviti natjecateljske aktivnosti. Možemo i početkom godine napraviti rebalans proračuna. Veliki je uspjeh ulazak naših rukometaša u prvu ligu. Probajmo pokušati osigurati dovoljno sredstava za trenere i osnovne materijalne troškove i amo uložit u one klubove koji su u pogonu. Očekivao sam da ćete više govoriti o Aglomeraciji, odnosno o milijardi kuna iz EU fondova.

Rebalans je usvojen s 14 glaova za, četiri glasa protiv i tri sudržana glasa. Protiv su glasai Brač, Tatjana Šimac Bonačić, Miho Obradović i Matija Čale-Mratović, dok su sudržani bili Selmani, Kristić, Lujić i Rossetti zbog tehničkih razloga.

Usvojena je i treća točka dnevnog reda Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2020. godinu, i to sa istim brojem glasova kao prethodna točka.

Na redu je četvrtka točka dnevnog reda Prijedlog odluke donošenju Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja turističke zone „Orašac – Vrtovi sunca“.

Pročelnica Lončar: Stručni izrađivač je s nama online i priređena je prezentacija koju će izložiti dr. Zrinka Rudež.

Postupak izrade i donošenja izmjena i dopuna UPU-a turističke zone “Orašac -Vrtovi sunca” reguliran je Zakonom o prostornom uređenju, Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova, Uredbi o informacijskom sustavu prostornog uređajna, Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije, Prostornom planu uređenja Grada Dubrovnika te posebnim zakonima i propisima. UPU turističke zone „Orašac-Vrtovi sunca“ donesen je u kolovozu 2006., a obuhvaća navedenu turističku zonu koja je prema tada važećim prostorno-planskim dokumentima višeg reda definirana kao zona izdvojenog građevinskog kapaciteta područja izvan naselja gospodarsko turističke namjene – T1, T2, površine 30ha i kapaciteta do 1700 kreveta. Izmjenama i dopunama Prostornog plana DNŽ te Prostornog Plana Grada Dubrovnika površina zone proširena je na 36 hektara, a kapacitet povećan na najviše 2500 tisuće kreveta. Obuhvat izmjena i dopuna UPU-a obuhvaća prošireni dio obuhvata građevinskog područja i obuhvata UPU-a na zapadu, ukupne površine 9.55 hektara. Na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika u studenom 2018. donesena je Odluka o izradi izmjena i dopuna UPU-a turističke zone „Orašac- Vrtovi sunca“, a prije donošenja Odluke proveden je postupak Ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš, a provedena je i prethodna ocjena prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu. U travnju 2020. izrađen je nacrt prijedloga izmjena i dopuna UPU-a, a u svibnju 2020. prijedlog plana za javnu raspravu. Izmjene i dopune odnose na obuhvat površine 9.55 hektara u zapadnom, proširenom dijelu građevinskog područja. Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene redefinirani su uvjeti i načini gradnje unutar zone A i B sukladno novim potrebama u prostoru, dodana je nova zona B1 na proširenom dijelu obuhvata građevinskog područja i UPU-a, planirane su uslužne djelatnosti, kao i sadržaji u funkciji turizma. Prošireni kapacitet turističke zone, 2500 kreveta, raspodijeljen je tako da je unutar obuhvata Izmjena i dopuna predviđeno do 840 novih kreveta. Unutar zone A planirana je rekonstrukcija postojećeg objekta gospodarske namjene u hotelski objekt T1, sukladno uvjetima i načinima rekonstrukcije. Najveći dozvoljeni kapacitet hotelskog objekta iznosi 466 kreveta, najveće dozvoljene katnosti pet etaža. Potrebno je ostvariti što veću kategoriju hotela, a propisani su uvjeti uklapanja u morfologiju prostora te uvjeti uređenja zelenila, uz obveznu rekonstrukciju postojeće i izgradnju nove elektroenergetske i komunalne mreže. Najviša kota objekta ne smije premašiti nadmorsku visinu od 67 metara. Unutar ove zone omogućeni su i dodatni ugostiteljski sadržaji te sadržaji u funkciji turizma. Unutar zone B planirana je gradnja turističkog naselja odnosno vila najvećeg dozvoljenog kapaciteta 72 kreveta, najveće katnosti do tri etaže. I ovdje je potrebno ostvariti što je veću moguću kategoriju, a i ovdje je propisana obveza uklapanja u morfologiju terena i ozelenjavanje. Najviša kota objekta ne smije premašiti 89 metara nadmorske visine te je potrebno izgraditi novu prometnu infrastrukturu. Unutar zone B1 planirana je također izgradnja turističkog naselja, odnosno vila, s centralnom hotelskom građevinom, a najveći dozvoljeni kapacitet iznosi 302 kreveta, najveće dozvoljene katnosti hotela u kontinuitetu i katnosti vila tri etaže. Propisana je obveza uklapanja u morfologiju terena i ozelenjavanje, a potrebno je ostvariti što veću kategoriju. Najviša kota objekta ne smije prelaziti 89 metara nadmorske visine. I ovdje je potrebno izgraditi novu prometnu infrastruktur. Unutar obuhvata UPU-a nema područja zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode niti područja ekološke mreže RH NATURA 2000, a obuhvat Izmjena i dopuna predstavlja krajobrazno vrijedno područje. Unutar obuhvata nalaze se ostaci milinice, eviditirane kao kulturno dobro. Provedena je i javna rasprava te javno izlaganje, a pristigo je 9 ponedneska s ukupno 16 primjedni. Gradonačelnik je u listopadu 2020. potvrdio konačni prijedlog Plana.

Jadran Barač (SDP): Nalazimo se u krizi, pa je ova rasprava trenutno bespredmetna. No ovdje se radi o politici razvoja Grada Dubrovnika. Do sad je promovirana smanjenje turističkog opterećenja. Ovdje se političkom volje planira povećanje kapaciteta. Ako se turizam vratiti ovo će povećanje omogućavati dodatno opterećenje. Ne znam koliko se to uklapa u dosadašnju politiku Grada. Po svim studijama, nama ne trebaju dodatni kreveti, a imamo kapacitete koje nisu još ni obnovljeni. Nama trebaju sadržaji i turistički proizvodi, a ne novi kapaciteti.

13: 34 Franković: Istovremeno sam tužna jer u tri ipo godine i pričaju o projektu Respect the City gospodina Barač nije shvatio. Respect the City govori o disperziji i smanjenju istovremenog opterećenja. Iz toga razloga podupiremo nastavak izgradnje hotelskih kapaciteta i u Orašcu koji omogućava disperziju. Problem nikad nije bio u broju noćenja, veću u posjetiteljima na jednodnevnim izletima. Ovim će se povećati kvaliteta našeg turizma. U Vrtovima sunca se održali brojni kongresi, ali nisu opteretili naš turizam. Plaža je tu, restorani su, a Orašac dobiva na vrijednosti. Pokrenuli smo projekt izgradnje kanalizacijske mreže u Orašcu i to je dodatna vrijednost. Ni ovo povećanje neće utjecati na kvalitetu života Orašana. Mi ovime povećavamo vrijednost zemlje u vlasništvu države.

Jadran Barač (SDP): Vidim da shvaćate koncepte dodatnih sadržaja, kapaciteta i disperzije, ali mogu vam ih i objasniti. Sadržaj je nova tura naprimjer, novi kapacitet dovode do novih dolazaka i novih tijela na Stradunu.

Franković: Novi sadržaj je i novih hotel, restoran, pa i tura. Disperzirati znači raširiti sadržaje. Vaša bi rasprava bila točka kad bi govorili o novom hotelu u blizini povijesne jezgre. No, kad se ona disperzira i stvori se nova vrijednost u Orašcu – to jesti disperziranje. Hotel uvijek generira dodatnu vrijednost. To nije klasični apartman. Sigurno ničim ne opterećuje dodatno postojeći sadržaj – jedan dodatnih gost na zidnima. Mi ga želimo imati, ali želimo da on izabere najpovoljniji trenutak. Upravo zato želim više noćenja, a manje jednodnevnih dolazaka. Naš dugoročni cilj treba biti više noćenja.

Nikša Selmani (SJG): Čini mi se da ova gradska uprava ne uspijeva shvatiti urbanističko planiranje. To su alati, u kojima je život zajednice primaran. Ako na nekom mjesto imate 100 nečega, disperzija znači na jednom mjestu 50, a na drugom mjestu drugih 50. Ovo je čisto povećanje kapaciteta, a ne disperzija. Moglo se razmišljati, da se napravi stambena zona. Pobrežje je veliki urbanistički problem i veliki izazov. Dvije najveće čestice su u rukama Republika Hrvatske. U točki br. 5 spominje se porast od 800 kreveta, a kad se zbroje svi kreveti u svim zonama radi se od 840 kreveta. U UPU je 2006. identificiran je vrijedan krajolik, a sad se to prirodni briše – zanima me to po kojoj osnovni. Nije mi jasno zašto se pristalo na šest etaža? Zašto se do izgradnje hotela dopušta gospodarska djelatnost, ako je to nije Planom predviđeno?

Zrinka Rudež: Do podataka o 840 kreveta smo došli tako da smo preko građevinske dozvole dobili precizniji podatak. Što se tiče šest nadležnih etaža u zoni A, postojeću visinu objekta smo pretvorili u tri etaže i dodali još tri. Mjerodavna nam je bila činjenica da nismo smjeli nadvisiti kotu od 67 metara nadmorske visine. Kroz odredbe za provođenje tražili smo da se ne pojave mase objekata koju veće i koje bi unijele drugačiju proporciju u prostor. Tražili smo prekide do tri etaže, odnosno svakih 50 metara kad se radi o horizontalnih linijam. Što se tiče “prirodno” radi se o pravilniku, to je input za projektante, nema težinu zakonskom propisa. Što se tiče prijelaznog rješenja za postojeći objekt morali smo osmisliti scenarij njegovog korištenja od danas pa do trenutka građenja, budući da se često zna dogoditi da je teško osigurati rekonstrukciju postojećeg objekta. Bila je nužno spomenuti prijelazno razdoblje.

Kristić (MOST): Ovo područje ima turističku povijest i smatra da je planiranje turističkih kapaciteta na ovoj lokaciji. Ako je nešto turistički sadržaj ne mora isključivati da se njima obogati i život građanima. Ova zona za razliku od njenih drugih u prostornima planovima Grad i Županije je logička. Trebamo podržati svako ovako planiranje koje se vodi nekom logikom. Imamo prostora za stanogradnju.

Točka dnevnog reda je usvojena s četiri glasa protiv i jednim sudržanim glasom.

Određena je pauza od 40 minuta.

Na redu je peta točka dnevnog reda Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

15 :05 Pročelnik Uršić: Pred nama su prve izmjene i dopune Odluke o komunalnom redu. Uglavnom se odnose na uređenje naselja pretovarne zone, pješačke površine.

Gradonačelnik: Nakon provedenih konzultacija vezanih za ulazak u povijesnu jezgru. Određene tvrtke su nam iskazale nezadovoljstvo dozvoljenom težinom vozila i maksimalnom opterećenjem. Hladnjače su primjerice teža vozila, ali ako prevoze sladoled, ona im se ukupno opterećenje ne povećava drastično. Moj prijedlog je da se članak preformulirala tako da se odredi ukupna težina tj opterećenje do 3.5 tone.

Točka dnevnog reda je jednoglasno usvojena.

Na redu je šesta točka dnevnog reda  Prijedlog odluke o dopuni Odluke o komunalnom doprinosu.

Na redu je šesta točka dnevnog reda Prijedlog odluke o dopuni Odluke o komunalnom doprinosu.

Pročelnik Uršić: Na temelju zaključka s prethodne sjednice, pripremali smo odluku koja kaže da Gradsko vijeće može djelomično ili potpuno osloboditi od komunalnih doprinosa vlasnika, suvlasnika zagrade koja je uknjižena ali nema građevinsku dozvolu.

Točka dnevnog reda je jednogasno usvojena.

Gradonačelnik: Nakon provedenih konzultacija vezanih za ulazak u povijesnu jezgru. Određene tvrtke su nam iskazale nezadovoljstvo dozvoljenom težinom vozila i maksimalnom opterećenjem. Hladnjače su primjerice teža vozila, ali ako prevoze sladoled, ona im se ukupno opterećenje ne povećava drastično. Moj prijedlog je da se članak preformulirala tako da se odredi ukupna težina tj opterećenje do 3.5 tone.

Točka dnevnog reda je jednogasno usvojena.

Na redu je sedma točka dnevnog reda Prijedlog odluke o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području Grada Dubrovnika.

Točka je jednoglasno usvojena

Na redu je osma točka dnevnog reda vezana uz Odluku o naplati i organiziranju parkinga na prostoru Dubrovnika.

Gradonačelnik: Franković: Ovo odlukom, s obzirom na radove na Gracu, omogućilo bi se građanima, da se parkiraju i na ovom parkingu, a sve vezano uz daljnji razvoj situacije s Paščarom će se naći na ovom vijeću.

15:25 Gradonačelnik: Visoki upravni sud je potvrdio da je Grad DUbrovnik želio ostvariti legitiman cilj. Na temelju ovoga će se ostvariti druga odluka koje će biti komplatibilna s odlukom suda. Mi smo izrijekom postupili po odluci suda i njihov nalog što kako i na koji način treba raditi.

Barač: Sud je odradio da obustavlja izvršenje ove odluke. Nema veze s nadlženošću grada da uređuje parking.

Franković: Već pune tri i pol godine vi ne uspjevati shvatiti osnove stvari koje se govore u ovoj vijećnici. Ja vas razumijem, jer vi ni osnovne stvari ne razumijete. Morate puno raditi na sebi kako bi neke stvari bolje shvatili, a ja jako dobro znam i razmumijem.

Potrebica: Svjesno sam digao ruke za dubrovačke taksiste. Motiv ove odluke je bilo 220 dubrovačkih taksista koji će uvijek u nama imati svoje gradsko vijeće.

Marko Kristić: Mislim da svi razgovaramo u ovom gradskom vijeću razmišljamo isto. Na kraju se ispostavila da je presuda takva kakva jest. Paščara sad postaje dostupna građana, a treba čekati buduće pravorijeke. Ostaje pitanje kako utvrditi legitiman interes.

Gradonačelnik: Odluka Gradskog vijeća nije stavljena, van snage već pojedini članci. Mijenjaju se ili dopunjuju članci koji presudom nisu ukinuti.

Franković: Da se sto puta rodim opet, isto bi napravio. Ovo je bilo u zaštitu interesa dubrovačkih obitelji. Gospodin Kristić i ja smo bili protiv liberalizacije tržišta autotaksi prijevoza, da će doći po prostitucije djelatnosti i da će doći do zakrčenja na cesta i pada putnika u javnom prometu. Mi, gradski vijećnici, moramo štiti dubrovačke obitelji.

Brač: 240 ljudi koji koriste taj parking, nisu svi građani ovoga grada niti svi Dubrovčani. Svi Dubrovčani koji su vozili Uber, njima je ovo jadno dobro ostalo uskraćeno.

Franković: Za razliku od vas zna kako je raditi u interesu građana grada Dubrovnika, to ću raditi i u idućem mandatu, a kako se čini, vi, kolega Barač, nećete sjediti ni ovdje.

Lujić: Taj ugovor između Sanitata i taksista je sklopljen na godinu dana i prestao je važiti prije bilo kakvih presuda. U trenutka liberalizacije došlo je do 2500 taksi prijevoznika. Gdje će se svi oni samo parkirati? Ne znam za što se vi zalažete.

Barač: Ugovor je istekao, trebalo je odmah maknuti lanac. Jeste li na to, upozoriti ovu gradu upravu? Sad postoje relevantni dokazi da sam bio u pravu. Ako građani ne žele da budem u Gradskom vijeću više, nemam problem s tim.

Točka dnevnog reda je jednoglasno usvojena.

15:43 Slijedi deveta točka dnevnog reda – Prijedlog odluke o cijeni toplog obroka za učenike osnovnih škola na području Grada Dubrovnika.

Šimac Bonačić: Ova cijena od 25 kuna mi se čini velika za sve roditelje, malo sam pogledala na internetu kako se drugdje kreću cijene onda su to razmjeri dosta veliki, nisam nigdje vidjela voše od 25, to je uglavnom niže, molila bih vas da nam objasnite na koji način ste došli do ove cijene?

Pročelnik Brčić: To je zakonska obaveza škola, a onda naravno i osnivača. Dobro ste detektirali koji su problemi, ono što me iznimno veseli da upravo pokrećući ovaj projekt od ministarstva smo ishodovali prvo dvoje zaposlenika u kuhinju na plaću iz ministarstva. Namjera je da uvedemo projekt u sve škole, jer bi financiranje plaća najvećim dijelom dobili od ministarstva. Uskoro će biti raspisan javni poziv da se taj topli obrok financira iz eurospkih fondova, u tom slučaju bi taj obrok bio besplatan. Razmišlja se o tome i na državnoj razini jer se vidi sve više pretile djece, ali i pothranjene djece, nadamo se da će topli obrok biti standard. Što se tiče cijene, u pripremi ove odluke gledali smo cijene prehrane i u drugim dijelovima RH, najviše smo gledali grad Zagreb. Ono što mogu reći namirnice koje se koriste često nisu one koje su i inače propisane u normativima.

Šimac Bonačić: Hvala na odgovoru, sad sam dobila poruku da je u Župi 35 kuna obrok, evo samo da se ispravim.

Odluka je jednoglasno usvojena.

15:53 Slijedi Prijedlog odluke o dodjeli koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra radi prava prvenstva priveza na dijelu neospornog pomorskog dobra, čest. zem. 1170/9 (s.i.1170/2) k.o. Petrovo selo.

Odluka je usvojena.

15:54 Slijedi 11. točka dnevnog reda – Prijedlog odluke o davanju prethodne suglasnosti na tekst Statuta Javne vatrogasne postrojbe Grada Dubrovnika.

Odluka je usvojena.

15:56  Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Javne vatrogasne postrojbe Grada Dubrovnika „Dubrovački vatrogasci – Dubrovnika“.

Stjepko Krilanović: Zakon o vatrogastvu se nakon 20 godina napokon promijenio, izmjena statuta i odluka o osnivanju je zato što su se te neke stvari u zakonu izmijenile. Sada se zapovjednik bira na pet godina, a ne načetiri kao prije itd…

Olduka je usvojena.

15:58 Slijedi 13. točka dnenvog reda, gradnja objekata i infrastrukture. Točka je usvojena.

16:01 Usvojena je i 14. točka vezana uz Program održavanja komunalne infrastrukture.

16:02 Prijedlog oko obavljanja drugih komunalnih djelatnosti je također usvojen.

16:03 Slijedi 16. točka dnevnog reda – Prijedlog izmjena i dopuna Programa javnih potreba u športu Grada Dubrovnika za 2020. godinu.

Raguž: Svjedoci smo ponovnih uspjeha hrvatskog sporta i oni su još jedino što narodu daje optimizam i ujedinjuje ga. Onda se pitamo kakav je općenito odnos politike prema sportu. Nema te korone ili bilo kakve nepogode koja smije uzimati sredstva od sporta, obrazovanja i zdravstvenih ustanova. Dnevno dobivam upite. Zadnjih pet godina stalno govorimo o tome. Gledamo kako sport dobiva mrvice. Iznosi koji su dobili sportski klubovi su minimalni i jako loši, ne znam kako će većina njih završiti ovu sezonu. Treba ići 10% za sport.

Pezo: Ne znam što kolegi Ragužu nije bilo jasno u mom komentaru tijekom vijećničkih pitanja, nisam uzeo eksluzivno pravo da pričam o sportu. Samo sam konstatirao kako postoji zločesta oporba, jer ta oporba ne vidi koliko se napravilo za sport u ovome mandatu.

Obradović: Moje mišljenje je da je danas i predsjednik Saveza dubrovačkih sportova trebao biti ovdje. Grad je u svome rebalansu smanjio potrebe za sport. Ljudi su mi rekli da se nije sastala skupština kada se donosio rebalans u Dubrovačkom savezu športova. Imate košarkaški klub Dubrovnik koji igra drugu ligu i imaju 470 tisuća kuna, a imamo neke druge koji imaju veće troškove, a netko ima više, a netko manje. Nekima nije smanjeno koliko treba. Rukometni klub ima stalno neko gostovanje, nešto se događa u Savezu, volio bih da vidimo što je tu i tko je odlučio da se svima skine 10 posto.

Šimac Bonačić: Kolega Obradović vjerujem da i vama vrlo često predstavnici klubova dođu s takvim primjedbama. Prijedlog može biti od nas da dobijemo ovdje izvješće i da nam dođu ovdje predstavnici Saveza jer smo mi glas naših sugrađana sportaša.

Potrebica: Gospođa Tatjana je pogodila srž. Dubrovački savez sportova treba napraviti organizaciju tko ima aktivnosti, a tko nema. Jug danas igra u Italiji, troškovi su puno veći. Cijenim vaše mišljenje kolega Obradović. Slažem da je Bošković ili Kapović danas ovdje. Ja zasad imam povjerenje u Savez, ali i mene zanima zašto je bila telefonska sjednica, a ne sjednica na otvorenom prostoru. Slažem se da su sredstva mala, ali su malo veća nego prije.

16:17 Kristić: Osobno smatram da je sport kao i sve ostale grane iznimno pogođeno posljedicama koronavirusa. Mislim da je ključ u provedbi strategije razvoja sporta, ove statistike koje je iznosio Raguž su istinite. Međutim sve zemlje ulažu u infrastrukturu i onda dođite u Dubrovnik. Makraska recimo ima puno bolju sportsku infrastrukturu. Smatram da treba pokrenuti jedan širi dijalog, treba nam temeljita revizija dodjela sredstava. Budućnost je u osnivanju sportskih društava.

16:22 Gradonačelnik: Slažem se, treba ulagati u sport. Grijehe neulaganja u sportsku infrastrukturu ne želimo prihvatiti. Koliko vas zna da je 2009. godine u potpunosti izrađena dokumentacija za izgradnju dvorane, sve je bilo gotovo. Imamo čovjeka koji je radio na UPU Gospino polje, zašto se to nije počelo raditi tada, danas nam to više nije aktualno. Nama treba multifunkcionalna dvorana. Sve bi moglo biti u toj dvorani, uz natjecanja, mogli bi biti kongresi i koncerti. Potrebe od 2009. su se promijenile, ali činjenica je da je postojala dokumentacija na osnovu koje se mogla izgraditi dvorana, ali nije. Moglo se to napraviti, ali bi onda netko rekao kako se realizirao projekt od Dubravke Šuice, ali a kažem, to su projekti za građane. Interes grada je razvijati sve što se može razvijati, ako danas pravimo Lapadsku obalu, nije to moj projekt, to je projekt građana, ja sam samo radio svoj posao, nismo mi božanstva.

Potrebica: Zatražio sam odgovor od Kapovića je li bila skupština, poslao mi je poruku kako je održana skupština i kako se nije jednako svima smanjivalo. U klubovima se nisu smanjivale plaće nego programi. Rekao je i kako bi volio biti prisutan tu sljedeći put.

16:28 Šimac Bonačić: Gradonačelniće, kada ste spomenuli projekt koji je bio gotov pa je stajao u ladici, s jedne strane je pozitivno da asmo spremni na apliciranje za EU fondove. Bitan je kontinuitet projekata i bitno je držati se strategije bez obzira tko dođe.

Obradović: Slažem se da Gradsko vijeće ne može odlučivati koliko će se i kome raspoređivati, kažete da je održana skupština, a ja imam ovdje potpisan papir na kojem piše da se sjednica održala u svojstvu Izvršnog odbora, ili čovjek ne zna što je potpisao ili ne zna što govori.

Špero: Izvršni odbor može dati prijedlog, a skupština to usvaja.

Obradović: Gospodine Špero jeste li vi dobili papir. Ovdje piše da je izvršni odbor donio odluku.

Potrebica: Da se skupština održala svjedoče i medijski natpisi. To se očito dogodilo nakon datuma kada je ovaj materijal stigao u Upravni odjel.

16:34 Barač: Kolege su dosta toga iznijele onoga što sam hito i ja reći. Volio bih da se kada budemo u mogućnosti sanira staza na lapadskom stadionu.

Olduka je većinom glasova usvojena.

16:36 17. točka dnenvog reda – Prijedlog izmjena i dopuna Programa javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Dubrovnika za 2020. godinu.

Šimac Bonačić: Ovim izmjenama i dopunama nažalost mijenja se financijski plan. Kad smo spominjali inače tehničku kulturu tada smo svi bili stava da se za njih treba povećati iznos. Ponovno se javlja probem civilnog društva, od danas treći put. Oni su toliko inovativni da bi se oni mogli prilagoditi covid situaciji. Oni su napravili preko 3000 vizira, kopče za maske i vizire, to što rade u Centru za mlade to je zapravo hvale vrijedno.

Pročelnik Brčić: Točno je kao što ste naveli da program udruga nije mogao biti finaliziran. Moram reći kako je Grad Dubrovnik ove godine uložio milijun i pol kuna u prostor u Luci. Ne samo da je uložio nego svaki mjesec plaća zakup toga prostora i troškove struje. Osigurana je i STEM garaža. Bilo bi idealno da nismo morali rezati i program udruga, ako mogu reći od dva zla, izabrali smo manje.

Šimac Bonačić: Ne sumnjam u vaša htijenja i volju, ulaganje u Centar je dobra priča. Ne dozvolite da se civilnom društvu da se 3,4 milijuna kuna njima smanji radije da se smanji nekome drugome, ne dajte ono što je dobro.

16:43 Selmani: Zahvalio bih se udrugama jer su dali veliki zalog kroz covid vrijeme, mi smatrama kako je to udar na inovativnost. Tu se nije smjelo rezati. Ako nemaju udruge novac za rad čemu onda zgrada.

Odluka je usvojena uz većinu galsova za.

16:45 Slijedi – Prijedlog izmjena i dopuna Programa javnih potreba za obavljanje djelatnosti Hrvatske gorske službe spašavanja, Stanica Dubrovnik za 2020. godinu.

Odluka je jednogalsno usvojena.

Slijedi 19. točka dnenvog reda – Prijedlog zaključka o djelomičnom oslobađanju od plaćanja komunalnog doprinosa za ozakonjenu stambenu zgradu izgrađene na čest. zem. 327/1, 327/2 i čest. zgr. 83/4, 452 i 453 sve k.o. Luka Šipan.

Olduka je usvojena.

16:48 20. točka dnenvog reda – Prijedlog zaključka o djelomičnom oslobađanju od plaćanja komunalnog doprinosa za ozakonjenu, rekonstruiranu zgradu stambene namjene na čest.zem.932/2 i 933 sve k.o. Mokošica.

Odluka je usvojena.

Prijedlog zaključka o djelomičnom oslobađanju od plaćanja komunalnog doprinosa za pripadajući dio stambene zgrade k.č.br.375 k.o. Obuljeno – jednogalsno usvojen.

16:49 Slijedi Prijedlog zaključka o prihvaćanju teksta Predugovora o prijenosu poslovnih udjela s Općinom Mljet.

Gradonačelnk: ovdje se radi o predugovoru, već prethodno smo razgovarali s Općinom Mljet, ideja je bila da kupimo udjele. Prijevoz na Mljetu će preuzeti Općina, Libertas više tamo neće voziti. Ovaj predugovor će postati ugovor tek u trenutku kada bude stabilna financijska situacija. Linija na Mljetu je svake godine donosila točno pola milijuna kuna.

Barač: Ovdje ste me malo zbunili. Društveni ugovori o osnivanju nisu usklađeni. Predloženim Grad se obvezao da isplati Općini Mljet iznose, uktatko grad bi isplatio fiktivni udjel koji je Općina Mljet davno prije vratila. Ukoliko se toj općini želi pomoći zbog korona krize onda neka se to napravi, a ne ovako.

Gradonačlenik: Po prvi put sam ostao bez riječi, možda sam se umorio slušajući veliki niz besmislica. Pokušava se inputirati da mi nekim malverzacijama želimo pomoći Općini Mljet. Nakon ovog predugovora će pred gradske vijećnike doći i ugovor. Kažete da su neki udjeli prašina, ne tako davno prije je postojala Općina Dubrovnik ta općina je bila vlasnik, Vodovada, Libertasa, Vtrlara…Ta Općina je imala u svom sastavu Orebić, jedan dio Trpnja, Stona, Janjine, Dubrovačko primorje, Župa i Konavle i sukladno tome su razdijeljeni udjeli u valsništvu tako da neka komunalna društva su ostala djelovati i u drugim općinama. Situacija je ovdje vrlo jasna.

17:00 Barač: Ja ne znam je li vi imate temperaturu ili ne razumijete što ja govorim. Vodovod nema nikakve veze s Libertasom. Ponovili ste iste stvari, je li vi razumijete što ja govorim.

Gradonačelnik: Meni je jako neugodno stalno vam objašnjavati jedno te isto, osjećam se kao odgajatelj predškolske dobe. Vi ovdje kažete da je Općina Mljet preuzela infrastrukturu od Vodovoda. Koliko isporučitelja vode postoji na području DNŽ? Netko tko se kandidira za gradonačelnika morao bi znati takve stvari.

Potrebica je opomenuo gradonačelnika kako ne smije postavljati pitanje i tražiti da Barač iz klupe odgovori.

Gradonačelnik: Netko tko je djelatnik Vodovoda misli da je infrastruktura koja je na Mljetu od Vodovoda, MPKLM je tvrtka i jedan od dobavljača vode.

Barač: Vodovod nema veze s ovim, vi ste govorili o Liberatsu, govorili ste o uređenju voznog reda.

Gradonačelnik: Ja sam zaključio da djelatnik Vodovoda nije upoznat s činjenicom koliko društava vrši vodoopskrbu u DNŽ. Ja bih vas samo molio da mi kažete koje je zadnje mjesto gdje Vodovod Dubrovnik ispušta vodu, koja je zadnja kuća?

Potrebica je ponovno napomenuo kako Barač na to ne treba odgovoriti.

Gradonačelnik: Mi smo danas zaključili da djelatnik Vodovoda ne zna od kojeg mjesta ide sustav, postavlja se pitanje što čovjek radi u Vodovodu ako to ne zna, ja ću vam reći, Plat je polazišna točka, zadnje mjesto je Žuljana.

Barač: Gradonačelniče popijte čašu vode, možda i normabel, fokusirajte se na ove stvari o kojima raspravljamo.

Šimac Bonačić: Moramo se zalagati za dobru komunikaciju, mi smo ovdje vijećnici, Jadran Barač je vijećnik, on jest djelatnik Vodovoda, molim vas da se malo smanje tenzije. Neka ne bude ispod pojasa.

Gradonačelnik: Ako je to ispod pojasa, ja se ispričavam.

17:13 Kristić: Da se vratimo na temu, ovo je zanimljiva odluka i mislim da je u jednom dijelu treba preispitati. Držim da je Barač pokušavao razviti svoju raspravu, ali je polemika otišla u drugom smjeru. Ja ne vidim poslovnu logiku zašto kupiti taj udio. Za ostala društva ne znam, ali smatram kako za Čistoću to nema smisla. Je li ovaj predugovor znači da ćemo sutra morati potpisati ugovor?

Odluka je većinom glasova usvojena.

17:17 Slijedi – Prijedlog zaključka o prihvaćanju teksta Ugovora o prijenosu poslovnih udjela u društvu Dubrovačke lučice d.o.o.

Gradonačelnik: Prije desetak godina grad je osnovao društvo s Ingrom, međutim to niakd nije zaživjelo. Ingra nam se obratila jer žele izgasiti to sve, ali Gradsko vijeće mora donijeti odluku, a oni će u konačnici to ugasiti.

Olduka je usvojena.

17:19 Prijedlog zaključka o prihvaćanja Demografske razvojne strategije Grada Dubrovnika.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić: Pred vama je izrađena demografska strategija koju je gradska uprava pokrenula 2019. Analizira se demografska slika grada, promjene, u cjelini demografska slika je nešto povoljnija od ostalih dijelova Hrvatske, ali to nije dovoljno. Ciljevi su prezentirani u dokumenti. Smatramo iznimno važnim usvojiti jednu ovakvu demografsku strategiju. U našem gradu ima cijeli niz poticajnih demografskih mjera, međutim uvijek možemo bolje.

Marković: Jako je važna ova demografska strategija. Kada je prof. Šterc bio tu, imao je jedno predavanje i drago mi je da je grad angažirao upravo njega. Podržavam ovu odluku o potpori obitelji s troje i više djece. Potičemo gradsku upravu o svijesti i važnosti ove teme. Ako ne bude djece, zaludu nam je sve.

17:26 Šimac Bonačić: U godini koju je obilježila pandemija mi donosimo ovu strategiju. Mislim da svi možemo podijeliti mišljenje, ovo je pravo strateško pitanje. Treba sustavno pristupiti ovome problemu, pozdravljam donošenje ovoga dokumenta. Međutim moramo paziti da to ne ostane mrtvo slovo na papiru. Što se tiče poticaja u Dubrovniku, to je više percepcija dobrog odnosa, a ne poticanje rodnosti.

Potrebica: Ova točka treba dobrim dijelom definirati budućnost grada, imamo sve manje Hrvata. Protekog vremena grad se razvijao i ljudi su dolazili. Tko se doselio u naš grad, prije svega naše prazno Dubrovačko primorje, pa onda i ljudi iz Hercegovine. Mi smo sada na prekretnici, mi trebamo napraviti sljedeći korak da se naš grad širi. Mi danas ne možemo osigurati normalne stambene uvjete stanovnicima, zato je Cesta – Pobrežje važna, njega ne smijemo strateški upropastiti. Druga stvar, poduzetnička zona, aktivnosti se moraju održavati u gradu, a ne u susjednoj oopćini. Nemojmo se zavarati da je dobro. Imamo ozbiljan problem sa starijim stanovništvom. Ako izgubimo jug, odvest ćemo naš grad i djecu u propast.

Šimac Bonačić: Predsjedniče, slažem se s vama. Govorili ste o jednom smjeru, ali postoje više smjerova da se iz centra ide prema vani, ali i obrnuto. To su migracije, ali sve treba raditi planski. Moramo imati i mjere, moramo davati zemljišta, zapošljavati…Ovaj dokument je podloga.

17:38 Marković: Govroili smo često o stambenoj politici, kako je mladome čovjeku kupiti stan, teško. Imamo puno prostora pod kamenom i dračom, zašto ne bismo urbanizirali taj prostor prema Gornjim selima. Zašto ne bi dlai uz nekakvu pristojnu i normalnu cijenu mladim obiteljima.

Šimac Bonačić: Kolega upravu ste za Pobrežje, mi plasnki možemo razmišljati i o prigradskim naseljima gdje bi bilo jeftinije nego u centru.

Lučić: Ne znam koliko se vas sjeća Dugopolja od prije 20-25 godina, tako mogu biti i Gornja sela samo moramo napraviti infrastrukturu.

Odluka je jendoglasno usvojena.

17:43 Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora sa HEP Ods d.o.o. o osnivanju prava služnosti na dijelu nekretnine čest. zem. 2468 k.o. Dubrovnik.

Odluka je usvojena.

Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio nekretnine katastarske oznake čest.zem. 1272 k.o. Dubrovnik.

Odluka je usvojena.

Slijedi 27. točka dnevnog reda – Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio nekretnine zemljišnoknjižne oznake čest.zem. 1333/1 k.o. Gruž.

Odluka usvojena.

17:45 Usvojen Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na tekst Izmjena i dopuna Statuta OŠ Ivana Gundulića.

Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na tekst Statuta OŠ Mokošica, Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na tekst Statuta OŠ Marina Držića, Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na tekst Statuta OŠ Marina Getaldića
– usvojeni.

17:47 Slijedi – Prijedlog rješenja o imenovanju ravnatelja/ice Javne ustanove u kulturi Kinematografi Dubrovnik.

Potrebica je kazao kako je bio samo jedan kaniddat – Nikša Konsuo koji je dobio jednoglasnu podršku Odbora.

Odluka je usvojena većinom glasova.

Slijedi – Prijedlog rješenja o imenovanju ravnatelja/ice Javne ustanove u Rezervat Lokrum. Gradskom vijeću je predložena Nikolina Grković.

Uz tri suzdržana glasa za novu ravnateljicu Rezervata Lokrum imenovana je Nikolina Grković.

Potrebica je svima čestitao nadolazeće blagdane.

Gotova je sjednica.


L.Pavlović/E. Jelić

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA