10.8 C
Dubrovnik
Subota, 20 travnja, 2024
NaslovnicaNaša čeljadLjudi NazbiljInženjerka agronomije Martina Radić: Prije implementacije vjetroparka potrebno je brinuti o zaštiti...

Inženjerka agronomije Martina Radić: Prije implementacije vjetroparka potrebno je brinuti o zaštiti okoliša

Martina Radić je 25-godišnja inženjerka agronomije, a nakon fakulteta nije trebala dugo čekati na zaposlenje. Trenutno radi u njemačkoj tvrtki s ispostavom u Dubrovniku, a koja se bavi obnovljivim izvorima energije. Bilo kakva implementacija vjetroparkova ili solarnih panela zahtijeva predradnje za koje je zadužena upravo Martina. Njezin posao odnosi se na zaštitu okoliša i usklađivanje želja investitora s procedurama lokalne samouprave. Za dubrovačko područje kaže kako ima priličan potencijal za razvoj korištenja obnovljivih izvora energije.

-Imam 25 godina, završila sam Klasičnu gimnaziju Ruđera Boškovića, a potom sam svoje obrazovanje nastavila u Zagrebu na Agronomskom fakultetu. Moram priznati da nisam jedna od onih koji su oduvijek znali čime se žele baviti u životu. Kod mene je bilo jako puno nedoumica, ali i ideja. To pitanje je zvučalo puno jednostavnije u vrtićkoj dobi ili osnovnoj školi kada bi odgovor nastupio k’o od šale poput, želim biti doktorica, odvjetnica ili pak pjevačica, ovisno o trenutnom raspoloženju i obično se mijenjalo prilikom svakog novog upita. Danas, mogu reći da sam zadovoljna svojim izborom, jako volim prirodu, a potječem iz obitelji koja se bavi uzgojem maslina i poljoprivredom pa sam odlučila krenuti tim putem. Agronomija je bila moj izbor, a ujedno i odlična podloga za posao kojim se sada bavim, a to je zaštita okoliša u sektoru obnovljivih izvora energije. Godine studiranja isplatile su se odmah po završetku studija. Iako sam još od srednjoškolskih dana sezonski radila u turizmu, bilo je predodređeno vratiti se u struku. S obzirom da sam sve svoje obaveze na fakultetu završila u roku, a kako bi se svaki student složio ”od kolijevke pa do groba, najljepše je studentsko doba”, produžila sam još jednu kao apsolvent. Upravo tada sam se kao studentica zaposlila u tvrtki gdje i danas radim. Rekla bih izvrstan tajming, ali i prilika koja se ne propušta.

Što se tiče hobija, iako više nisam aktivna članica, Linđo je oduvijek bio moj najdraži hobi. Ponekad što god rečeš o Linđu, zvuči kao kliše, ali za mene je najvažnije za istaknuti da je moj krug prijatelja za cijeli život većinom iz Linđa. To je jednostavno spoj svega; plesa, pjesme, prijateljstva, ljubavi, putovanja i druženja, ma svega!Zapravo, kada postaneš Linđovac, zauvijek te tako i pamte, ali kako se obaveze s godinama samo nagomilavaju, tada dođe vrijeme da mlađe generacije preuzmu tvoje mjesto na pozornici.

Kako to da ste se vratili iz Zagreba u Dubrovnik, je li postoji interes za inženjerima agronomije u Dubrovniku?

-Dok sam studirala, uvijek sam mislila da će se i moj život nakon faksa nastaviti upravo u Zagrebu. Jako volim Zagreb, ali čim krenu vrućine, tako srce vuče južnom kraju, ne možemo mi iz Grada bez mora. Upravo prirodnim slijedom, nakon položenih ispita, bilo je logično vratiti se doma ljetii tako napustiti zagrebačku adresu. Osim toga, ljeto je uvijek bilo rezervirano za neki studentski posao. Što se tiče zaposlenja u struci, mislim da se i turizam počeo značajno okretati oko lokalnih OPG-ova, postale su popularne radionice za ljubitelje vina, a i proširio se trend ekološke proizvodnje. Iza svega toga stoji neki stručnjak, agronom. Također, pri Sveučilištu u Dubrovniku postoji Zavod za mediteranske kulture te nerijetko traže inženjere moje struke. Mislim da tko želi i hoće, a malo se potrudi, može pronaći svoje mjesto čak i u Gradu. Ja sam svoju priliku dobila u firmi koja se bavi obnovljivim izvorima energije, a za implementaciju svakog većeg projekta kao što je vjetroelektrana, postoji niz mjera zaštite okoliša koje se moraju poštovati te također zahtijevaju tim stručnjaka iz tog područja.

Koja su vaša zaduženja u tvrtki koja se bavi obnovljivim izvorima energije?  Koliko je posao zahtijevan i na što se najviše obraća pozornost po pitanju dijela zaštite okoliša za koji ste vi zaduženi?

-Moja zaduženja odnose se na praćenje zakonskih regulativa i propisa vezanih za područje zaštite okoliša. To se također odnosi na komunikaciju sa Ministarstvima za pripremu projekta za određene procedure koje prethode dobivanju okolišnih dozvola, kao i s ovlaštenicima za potrebe izrade elaborata i studija. Svaku potencijalnu lokaciju je potrebno prethodno analizirati po pitanju vjetropotencijala, insolacije, ali i po pitanju zaštite okoliša. Jako je puno truda uloženo već od samog starta za pripremanje dokumentacije i pokretanje procedura za dobivanje potrebnih dozvola.

Budući da projekte ne razvijamo samo u Hrvatskoj, nego i Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji potrebno je biti upoznat s razlikama u pristupu i regulativi svake od ovih država te ih ispravno primjenjivati. Isto tako, tvrtka u kojoj radim je njemačka, a velike energetske projekte financiraju globalne banke i fondovi koji imaju svoja očekivanja koja su posebno naglašena u zaštiti okoliša. Zato je izazovno od samog početka razvoja projekta poštovati sve standarde koji će se na njega odnositi. Srećom, održivi razvoj je dio vizije i misije naše tvrtke pa segment zaštite okoliša nije u koliziji s elektroenergetičarima i ekonomistima u organizaciji, nego se nadopunjujemo i tražimo optimalna rješenja. 

Koliko su vaše predradnje u određenom projektu bitne za uopće bilo kakav nastavak projekta, implementacije bilo vjetroelektrana bilo solarnih panela? Kakve regulative sprječavaju implementaciju, je li to blizina kuća, zaštićene vrste biljaka i životinja, koje su zapreke i na što se mora paziti?

-Bilo da se radi o vjetroparku ili pak solarnoj elektrani, postoje zakoni i odredbe koje se moraju poštovati po pitanju zaštite okoliša, a koje su jedan od preduvjeta implementacije takve vrste postrojenja na prikladnu lokaciju. Neka od osnovnih pitanja zaštite okoliša koja su regulirana standardima specifičnim za izgradnju, rad i razgradnju ovakvog tipa energetskog postrojenja uključuju brigu o zaštićenim područjima ekološke mreže, pejzažni i vizualni utjecaj, buku, utjecaj na bioraznolikost, odnosno floru i faunu, utjecaj na reljef, na tlo, na zrak, tekumulativan utjecaj projekata u blizini kao i ruralnih područja. Na temelju svih tih segmenata, odlučuje se o prihvatljivosti zahvata na okoliš te daljnjim postupcima provođenja mjera zaštite i očuvanja prirode bez čega se ne može dalje u razvoj projekta.

Sami regulatori, odnosno države, koje propise i donose, trebaju voditi brigu o široj slici – svi žele energetsku neovisnost, nezavisnost o resursima za proizvodnju energije, ali globalno je prepoznata potreba za energetskom tranzicijom prema obnovljivim izvorima. Trenutno su optimalni načini uporabe s ukupno najmanjim nepovoljnim utjecajima na okoliš i staništa upravo vjetroelektrane i solari, ali kada su postavljeni po visokim ekološkim standardima i na prikladnim lokacijama. Naime, utjecaji ovih tehnologija su neusporedivi s primjerice emisijama termoelektrana ili utjecajima na staništa hidroelektrana. 

Kako dubrovačko područje stoji po pitanju obnovljivih izvora energije, koliko bi oni mogli doprinijeti razvoju mjesta na kojima nije moguć dovod električne energije i slično?

-Dubrovačko područje ima priličan potencijal za razvoj korištenja potencijala obnovljivih izvora energije, ali i određena ograničenja jer je vrlo malo slobodnog prostora, a zemljišta na većini lokacija imaju veliku krajobraznu, ali i financijsku vrijednost. Vjetropotencijal je umjeren, dok je insolacija jako velika, međutim ne postoji puno lokacija koje su geografski primjerene za razvoj ovakvih projekata.   

Kako se razvoj energetike sve više prebacuje u privatni sektor, a očekuje se da projekti razvijaju na čistim tržišnim osnovama, bez poticaja, na rizik investitora, regulatori moraju omogućavati razvoj dobrih, korisnih projekata koji mogu dokazati da su ekološki prihvatljivi i samoodrživi, bez da ih se ograničava na neprimjerene načine. Recimo, već je neko vrijeme zaustavljen jedan naš projekt u Novom Vinodolskom jer je prostornim planom predviđena zastarjela tehnologija koja se u međuvremenu prestala proizvoditi, kao i mjere monitoringa okoliša koje su novom metodologijom koja je u međuvremenu stupila na snagu praktički zabranjene.

Martina objašnjava kako u našoj županiji postoje i određene nelogičnosti koje sprječavaju ulaganje u obnovljive izvore energije.

-U Dubrovačko-neretvanskoj županiji za neke lokacije predviđene za razvoj energetskih postrojenja, koje su studijama ocijenjene vrlo pogodnima postoje napomene da se mogu realizirati tek kada se realiziraju neki drugi, nepovezani projekti na drugim lokacijama. To su primjeri odredbi koje otežavaju privatnu, poduzetničku inicijativu i izravan doprinos razvoju gospodarstva koji bi se mogao ostvariti, a posebno odvraćaju strane investitore koji se nisu navikli susretati s ostacima „planske ekonomije“.

Napominje kako i izolirana područja mogu imati električnu energiju uz pomoć obnovljivih izvora energije što je povoljnije, a smanjena je i štetnost emisije.

-Manji projekti obnovljivih izvora energije mogu u takozvanom „otočkom radu“ doprinijeti povećanju dostupnosti električne energije na izoliranim područjima koja nije isplativo povezivati na prijenosnu odnosno distribucijsku mrežu. Projekti kojima se ja bavim su veći i spadaju u ovu drugu skupinu, a struja proizvedena u njima se može slati na velike udaljenosti, do značajnih centara potrošnje. Uporabom moderne tehnologije za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora struja se proizvodi povoljno, bez štetnih emisija, pa se puno drugih sektora može prebaciti na nju.

U Dubrovniku bismo recimo, kada bi imali više povoljnije struje iz čistih izvora mogli promicati elektromobilnost ili obvezati brodove za kružna putovanja da umjesto pomoćnih dizelskih motora dok su u luci koriste struju iz mreže, koju bi i plaćali i pri tome manje zagađivali.

FOTO: Privatni album

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA