Danas se održava 6. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Na predloženom Dnevnom redu nalazi se 14. točkama, među kojima i četvrti rebalans Proračuna Grada Dubrovnika za 2025. Gradski vijećnici odlučivat će danas o Prijedlogu zaključka o prihvaćanju ponude prava prvokupa za kupnju suvlasničkog dijela 12/90 zgrade bivšeg TIC-a na Pilama, o davanju prethodne suglasnosti na Izmjene i dopune Statua Javne ustanovne Rezervat Lokrum i Dubrovačkih muzeja.
U vijećnici je nazočno 18 vijećnika. Utvrđen je kvorum.
Usvojen je zapisnik s prethodne sjednice.
Predloženo je da se dnevni red nadopuni točkama Prijedlog o proglašenju 2026. godina godinom Marina Getaldića, točkom vezano uz izmjenu i dopunu statuta Doma za starije osobe Ragusa, pravilnikom o radu Dom za starije osobe Ragusa i točkom o prvokupu udjela 6/90 zgrade na Pilama.
Dnevni red je usvojen.
Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Grada Dubrovnika za 2025. godinu.
Vodit će se objedinjenja rasprava o prvih pet točka dnevnog reda, svih vezanih za rebalans Proračuna.
Ivan Maslać, predsjednik Odbora za proračun i financije kazao je kao je većinom glasova usvojen rebalans proračuna za 2025.
Gradonačelnik Franković uvodno je obrazložio završni Proračun Grada Dubrovnika.
“Moram iskazati zadovoljstvo ispunjenjem proračuna u ovoj godini. Pokazali smo kako znamo upravljati financijskim resursima. Posebno želim istaknuti kako su u rebalansu sadržane potpore našim umirovljenicima i osobama s invaliditetom prve kategorije. Nosimo prijedloge božićna za umirovljenike raznih kategorija. Amandmanom sam predložio i povećanje božićnica osobama s invaliditetom prve kategorije. Isplata za osobe s invaliditetom će biti između Božića i Nove godine, a za naše umirovljenika isplata će ići odmah po usvajanju rebalansa, dobit će ih prije Božića. U rebalansu je i kupnja zgrade na Pilama. U njoj će ubuduće biti dio komunalnog redarstva i informativni centar TZ-a. Okvirno je to sve za rebalans proračuna, ostalo su točke vezano za usklađenje. Zašto se neke stavke smanjuju? To je usklađenje sa stvarnim stanjem”, pojasnio je gradonačelnik.
Anita Bonačić Obradović istaknula je da se ovim rebalansom proračun smanjuje na 149 milijuna eura i upitala planira li Grad dobro proračun.
“Kakva je situacija s Dubrovnikom, postoji li plan dizanja poreza, a po uputi Ministarstva financija. Kad govorimo o djeci i mladima, s izvornog plana smanjili ste prethodno 200 tisuća eura, a sad ide novo smanjenje. Nema ništa ni od Centra za pružanje usluga u zajednici, skinuli ste sa sredstva i sa Savjeta mladih. Za 91 posto se smanjuje ulaganje u vodovod i odvodnju. Ako govorimo o skrbi o nezbrinutim životinjama, neupitno je da sam ljubitelj životinja, ali ne razumijem financije, rebalansom smo došli skoro na milijun eura. Zanima me koja je to dugotrajna imovina nabavljena? Zanima me i račun od 36 tisuća eura iz svibnja za ravnanje terena. Nema ni riječi o Grabovici. U ovom rebalansu nema ni projekta sanacije Grabovice. Vi ste, gradonačelniče, izjavili da će se ići sa zatvaranjem Grabovice i da se traži lokacija za odvoz otpada. U službenom dokumentu se navodi da je Grabovica službeno odlagalište otpada sve dok se ne otvori CGO Lučino razdoblje. Imaju li građani dostupne podatke o onečišćenju zraka i vode? Imamo nepotpune podatke. Česme, koje sam već bila spominjana. Moram čestitati gradu, drugi gradovi su te česme platili preko 3 tisuće eura, a mi oko 200 eura po česmi. Izvođač je potrošio preko 54 tisuće eura. Parkiralište Orsan, zašto je par parkirališnih mjesta stalno zauzeto? Što se tiče sadnje stabala na Vojnoviću, naveli ste u medijima da će ukloniti neka parkirališna mjesta?”,pitala je Bonačić Obradović.
Gradonačelnik Franković odgovorio je da se proračun izvrsno planira.
“Kad govorite o porezima, ne znam zašto ste kao primjer uzeli Split, a ne Zagreb. Mi znamo kako gospodariti sredstvima i ne idemo na teret naših sugrađana niti ćemo ići u budućnosti. Pokazali smo više puta da znamo kako se puni proračun. Vezano za Centar za pružanje usluga u zajednici, postupak vodi resorno ministarstvo. Izvođač će se uvesti u radove u siječnju, a osigurali smo sredstva u proračunu. Dobit ćemo prvi Centar za pružanje usluga u zajednici u županiji. Jedini smo grad koji ovo sufinancira, niti jedna općina niti jedna institucija nije dala niti centa, a svi će koristiti usluge. Ovo je početak, potreban, za gradnju novog velikog centra. Kad bolnici treba neki uređaj Grad ga kupi, niti jedna druga općina to ne čini. Tu ne vidim dovoljnu socijalnu osjetljivost drugih općina i gradova u županiji. Što se tiče umanjenja od 660 tisuća eura za osnovno školstvo, nije sve potrošeno. Provodimo dvije energetske obnove, gradimo novi objekt u OŠ Mokošica. Idući tjedan ćemo potpisati ugovor o gradnju dvorane OŠ Orašac. Što se tiče vodoopskrbe i odvodnje uložena su značajna sredstva, radovi idu. Iduće godine uložit ćemo velike iznose u sustav oborinske odvodnje. Što se tiče Azila za životinje, pri povećanju iznosa, radilo se o usklađenju. Oni su kolektivnim ugovor vezani uz osnovicu Grada Dubrovnika, no nije sve išlo na plaće. Iz azila su poslali zahtjev da se uredi dodatni teren na Grabovici, koji je u vlasništvu Čistoće, na kojem će se izgraditi hotel za pse. Tako bi se pružila dodatna usluga i osigurala dodatna financijska sredstva za Azil. Najmanje napuštenih životinja nalazi se na području Grada, a najveći broj na području općine Konavle, jer je to pogranično područje. Što se tiče same Grabovice, rekli ste nekoliko kontradiktornih stvari. Kompaktor je kupljen, radi se o uređaju koji zbija postojeći otpad na Grabovici i time omogućava odlaganje. 2018. smo sanirali Grabovicu, prije je smeće bilo van odlagališta, upojni bunar nije imao adekvatnu zaštitu. Maknuli smo smeće na vodonepropusne folije i doveli Grabovicu pred fazu zatvaranja. Izradili smo dokumentaciju za sanaciju i zatvaranje. Prije tri dana smo dobili suglasnost resornog ministarstva. Vjerujem da ćemo do ljeta dobiti građevinsku dozvolu. Radit će se gabionski zidovi i ugradnja otplinivača, kako ne bi došlo do zapaljenja. Ne dolazi ni do kakvog zagađenja vode. Kad pratimo onečišćenja vode, ne vidimo situacija da bilo što dolazilo s Grabovice. Idemo kraju same Grabovice, vidjet ćemo u kojem ćemo se trenutku odlučiti na odvoz smeće. Neće doći do većih računa Čistoća, već ide novi način izračuna. Ide se na ugradnju otpadomjera. Ako se razvrsta otpad to ne ulazi u predanu kilažu otpada. I kod nas će biti porođajnih muka dok sve to ne profunkcionira, ali sva će odlagališta biti pod kamerama. Sama tvrtka Čistoća ima posebnu naknadu koji naplaćuje od svih korisnika, a to je naknada koja se ubire za uređenje odlagališta Grabovica. Ta se sredstva troše namjenski. Fond za zaštitu okoliša će uložiti značajna sredstva u sanaciju i zatvaranje Grabovice. U 2026. godine čekaju nas velike aktivnost na sanaciji Grabovice i posljednja faza zatvaranja. Aktivnostima koje provodimo dobit ćemo dodatno vrijeme za odlaganje otpada tamo. U 2026. godini cilj nam je da odradimo 50 posto posla što se tiče otpadomjera. Početna cijena za sugrađane je minimalna, postoje oni koji će razvrstavati svaki dan i njihovi računi će biti manji, a bit će onih koji to neće raditi. Otpad će se konačno predavati kako treba. Jer otpad ne proizvode kvadrati nego ljudi. Vodili smo računa i o djeci i o starijim osoba koje koriste pelene i predaja njih se neće naplaćivati”, kazao je Franković.
Potrebica je kazao kako ga je izlaganje Anite Bonačić Obradović navelo na razmišljanje o odgovornosti za izgovorenu riječ.
“Vi ste rekli jednu činjenično točnu stvar, da su česme koštale 200 i nešto eura po komadu, a onda ste problematizirali radove. Vi se 4. 11. poslali priopćenje u kojem ste rekli da jedna česma košta 8 tisuća eura. Nazvao sam Mata i pitao ga koja je to budala platila česmu 8 tisuća eura”, kazao je Potrebica.
“Svaki put kad ja izađem za govornicu, vi kažete da ja plašim narod. Fontana ili česma, košta u svim drugim gradovima 3 500 eura. Drugi gradovi u Hrvatskoj su te česme platili toliko. Graviranje je besplatno, a firma nudi besplatno postavljanje česmi. Ja kad sam u svom priopćenju rekla da česma košta 8 tisuća eura, kad vi uzmete iznos od 56 tisuća eura i podijelite sa sedam česmi dobije se iznos od 8 tisuća eura. Sve su one postavljene blizu šahtova. Jesmo li mi taj iznos predali izvođaču? Što se tiče gradonačelnika, hvala što ste objasnili razliku sanacije i zatvaranje Grabovice. Što se tiče otpadomjera, naravno da to podržavam, ali jesmo li educirali građane, jer dosadašnje edukacije nisu urodile plodom. Zabrinutost za čistoću vode postoji, ali imamo folije koje se mogu oštetiti i tlo kakvo imamo. Što se tiče samog proračuna, možemo očekivati da neće doći do povećanja poreza”, kazala je Bonačić Obradović.
Vijećnik Krstulović kazao je da se za 6 tisuća eura može opremiti banja sa svom sanitarnom opremom.
“Zna za koliko firme rade poslove. Mislim da isto možemo malo uštedjeti. Možda je ovo pitanje za pročelnicu koja će nam reći jesu li iznosi po fontani puno ili malo”, kazao je.
Pročelnica Pikunić Vugdelija kazala je da je ukupna vrijednost radova bila oko 37 tisuća eura, a uključivali su i ovisno o lokacijama, i skidanja i vraćanje pločnika.
“Mogli smo mi reći da nam je to preskupo i ne izvršiti taj projekt, ali onda građani Lapada ne bi bili zadovoljni, jer se radi o projektu participativnog budžetiranja”, pojasnila je.
“Ja vam govorim, draga Anita i dragi Marine, o obrascu ponašanja. Vi danas možete problematizirati obavljene radove. Kolega Petar je rekao da ide raditi banju, pa vas moli da mu preporučite tog meštra koji banju radi za 6 tisuća eura. Prije priopćenja zatražite dokumentaciju i uzmite sve troškovnike i onda govorite o činjeničnom stanju. Metodologija je ključna. Nemojte obmanjivati građane lažnom informacijama, vi u priopćenju od 4. 11. navodite netočan iznos”, poručio je Potrebica.
“Kada pošaljete priopćenje u medije u kojem kažete, da česma košta 8 tisuća eura, na taj način automatski optužujete službenike Grada da kradu. 8 fontana 64 tisuće eura, a mi znamo da je na fontane potrošeno nešto više od 37 tisuća eura. Na službenoj stranici tvrtke stoji da fontana košta 3 500 eura. Da je Grad išao kupiti, one bi nas bez ugradnje došle 24 tisuće eura. Kotar je tražio točno Vojtek. Postavljanje je koštalo 12 857 eura. A da netko može napraviti banju za 7 tisuća eura, ma dajte. To ne postoji. Za to vam netko neće doći ni ventile promijeniti. Nadam se da će i u Srđ je Grad, uskoro biti unutarstranački izbori, da dođu neki ljudi koji vode računa o izgovorenoj riječi. Trebat će vam jako puno vremena da vratite kredibilitet. Ako se kaže 8 tisuća eura jedna česma, opravdano je da se sugrađani pitaju tko je tu lud. Na kraju balade se pokazalo, da dragi vijećniče, nemate snage reći ljudima da ste pogriješili. Kad znaš da imaš problem sam sa sobom, onda optužuješ sve ostale”, kazao je gradonačelnik.
Krstulović je odgovorio gradonačelniku da nije pratio stavke proračuna i da na stavci stoji iznos 54 540 eura.
Gradonačelnik je kazao da je riječ o cijeni s PDV-om.
“Mene šokira činjenica da vi i dalje tonete. Govorite da se banja doma može napraviti za 7 tisuća eura, ali bez pločica? Pa kakva je to banja bez pločica?”, upitao je.
Bonačić Obradović rekla je da nitko od njih nije optužio zaposlenika grada za išta.
“Prozivate za lažna priopćenja. S naše strane nitko nije rekao da je netko lopov” kazala je.
“Ne izgovoriti javno da je netko lopov, a pitati gdje je novac, jasno je na što se insinuira. Ja se ne petljam u javne nabave, zanima se samo kad će se pokrenuti postupak i kad će završiti. Moj prethodnik se itekako bavio javim nabavama. U svakom odjelu se prije jedan čovjek bavio javnim nabavama. Mi smo napravili odsjek za javnu nabavu, pogledajte efikasnost tog odsjeka. Osim posla javne nabave ti stručnjaci pomažu i drugim institucijama, pa i državnim. Postupak je postupak i on na kraju donosi koliko nešto košta. Ja nemam pravo utjecati na postupak javne nabave. Prekjučer smo krenuli s asfaltiranje Ulice iza Grada, iduće jutro došao je nadzor i rekao da kvaliteta asfalta nije zadovoljavajuća. I struži i ponovno. Računamo li koja je cijena banje, ako do banje treba dovesti vodu? Nije ista cijena. Vi neće reći da ste pogriješili, mi vam nećemo zamjeriti. Ali ljude ne možemo nazivati lopovima, ako oni svoj posao rade časno. Ispravna terminologija je česma, a fontane su uobičajeno ukrasne, jer na njima voda nije za piće. Svako naše priopćenje, uvijek ide radove izveo, to je koštalo. Mi to objavimo, nema sakrivanja”, kazao je gradonačelnik.
Vijećnik Krstulović kazao je da se nakon prepucavanja došlo po poante, odnosno da ljudi rade, da ide javni natječaj, a da je posao vijećnika pitati i kontrolirati.
“U vašim priopćenjima ne kažete da su ukrali pare, ali je duh vašeg priopćenja takav”, kazao je Potrebica.
Franković je kazao da je jedan grad u Hrvatskoj proveo postupak ugradnje 10 česmi, u iznosu preko 300 tisuća eura, a 80 posto sredstava se vraća. Navelo je i da su izvedeni dodatni radovi, kao i kod nas.
Viktorija Knežević zamolila je sve prisutne u vijećnici da se okrenu budućnosti.
“Protekli sat vremena je rekao – rekla. Nemojte da gubimo vrijeme. Okrenimo se budućnosti i radimo ono što građani od nas očekuju”, poručila je.
“Dragi ljudi, lokalni izbori se nazivaju i komunalnim izborima. Umjesto da govorimo o javnoj rasvjeti, cestama, oborinskoj odvodnji, što treba raditi Turistička zajednica oporba govori o hrani za golubove i fontanama. Bavite se konkretnim stvarima. Da HDZ na idućim izborim stavi Milorada Pupovca, i da ga malo umile, pobijedio bi jer nema konkurencije”, rekao je Raguž.
Bonačić Obradović ponovila je svoja pitanja vezano uz parking na Orsanu, broj parking mjesta koja će se ukinuti na Vojnoviću, a kazala je da se može govoriti i o lošoj organizaciji Dubrovačkog zimskog festivala jer i to pitaju naši sugrađani.
“U siječnju planiramo početi velike radove na asfaltu na gradu. Uveli smo pravilo da se asfaltira po noći, no izvođači se žale, jer noću padaju temperature, ali danas postoje i tehnologije za to, asfalt se treba ugrijati. Iz tog razloga je nadzor rekao da asfalt u Ulici iza Grada nije dobar. Dio Ulice Andrije Hebranga smo asfaltirali u tri, četiri dana, jer se ekipa nije pripremila”, kazao je gradonačelnik te potom odgovorio da su na Orsanu dva ili tri parking mjesta stalno zauzeta u dogovoru sa školm za potrebe izvođenja nastave.
Viktorija Knežević kazala je kako se u rebalansu vidi da su neki projekti prebačeni iz jedne u drugu godinu te istaknula kako neki gradovi poput Beča imaju pravilnike ili priručnike o vođenju projekata. Kazala je kako je grad Split prije nekoliko godina utvrdio da gradnja ceste traje 7 godina i da je izgradnju ceste potrebno izvršiti 81 korak.
“Radi ubrzavanja projekata, kako nam se ne bi događalo da se projekti prebacuju iz godine u godinu, mogu se uvesti protokoli o radu koji se sklapaju s pojedinim institucijama. Da se ne neke stvari institucionaliziraju sve bi išlo brže”, kazala je Knežević.
“Sve ovo što ste vi rekli mi imamo”, odgovorio je Franković te podsjetio da su u proteklih nekoliko godina izgrađene ceste od mosta prema Pobrežju, Lapadska obala i cesta Tamarić i da su za sve te ceste ishodovanje uporabne dozvola.
“Naučili smo se prilikom izgradnje ceste prema Pobrežju. Ide izvlaštenje, jer uvijek imate nekoga tko se buni, no mi provedemo postupak i idemo do samog kraja. Što se tiče ceste Tamarić, postupak izvlaštenja je tamo išao jednostavnije. Kad provodimo postupak izvlaštenja dolazi vještak iz Splita, išli smo na rušenje tog vještva, jer bi ta cesta bila 2 i pol puta skuplja. Utvrdili smo da vještvo na Pobrežju ne odgovara stvarnom stanju, jer je netko procijenilo da će tu u budućnosti biti građevinsko područje”, odgovorio je Franković.
Knežević je rekla da su cesta samo jedan primjer, a da se ona referirala na sve projekte i da bi službenicima priručnik ili pravilnik bio od pomoći.
“Što se tiče vještva, ako se izvlaštenje provodi za gradnju ceste, to se mora tretirati kao građevinsko zemljište, tako sudi Europski sud za ljudska prava”, kazala je.
Marčinko je kazala da Grad ni ove godine nije uspio iznijeti niz projekata po čemu sve vidi da postoji problem s izvršenjem projekata.
“Centar za pružanje usluga u zajednici je na 30 posto izvršenja, a rečeno je da će sve biti završeno do kraja 2025. Bez sredstava, čak i za osnovni pokos ostaje i uvala Miramare. Brojke u proračunu imaju stvarne posljedice za građane. Cesta za Nuncijatu se ni ove godine nije ostvarila, što znači da u tom dijelu ne možemo stambeno zbrinuti branitelje, nema ni ceste Kineski zid, nije riješena ni oborinska odvodnja na semaforima u Lapadu. Trebaju nam konkretni rokovi za ove bitne projekte”, kazala je.
“Ne možemo kontrolirati sve postupke, pogotovo javnu nabavu. Na hitni postupak javne nabave za uvalu Miramare nitko se nije javio, na redoviti postupak su se javile tri firme, ali nisu bile specijalizirane za taj tip pokosa. 30.12. otvorit ćemo ponuda za treću javnu nabavu i nadamo se da ćemo tada imati izvođača. Slična situacija je i sa sanacijom padine Srđa. Hrvatske ceste su izabrale izvođače, no uložena je žalba i sad je sve na DKOM-u. Projektna dokumentacija za cestu Nuncijata je izrađena, no čekamo HIA studiju, za koju se nadamo da će biti uskoro izrađena. Osigurali smo sredstva za cestu Kineski zid i očekujemo ishođenje građevinske dozvole. Za 2026. godine smo osigurali sredstva za oborinsku odvodnju Ulice dr. Ante Šercera čime će se srediti i situacija na Bulevaru. Radimo novi sustav oborinske odvodnje koji ide prema Batali. Drugi sustav oborinske odvodnje radimo na Vojnoviću prema parku Montovjerna i dalje prema Batali. Radimo i oborinsku odvodnju Ulice Andrije Hebranga što će riješiti niz područja koja godinama plave. Idemo korak po korak. U suradnji s Hrvatskim cestama nam ostaje riješiti oborinsku odvodnju Kantafiga, kao i da riješimo odvodnju Kapelice prema Lazaretima. Projekt koji postoji vodu s Kapelice vodi preko Posata na Pile, a to bi bila katastrofa. Andra Vlahušića više brinu kućice, nego liftovi na Ilijinoj glavici koji nemaju dozvole”, kazao je gradonačelnik.
“Projekt sanacije pokosa na magistrali do Dubca, napravljen je 2016. godine, a investitor je bio Grad Dubrovnik i Hrvatske ceste. Prošlo je već devet godina, a projekt nije završen”, kazao je Krstulović na što mu ju gradonačelnik kazao da je Grad nadležan sam za ceste u vlasništvu Grada Dubrovnika i da je Jadranska magistrala opasna od Plata do Karlobaga.
“Zar na Ratcu nije opasno se voziti, cijeli bi Ratac trebalo obložiti. Tamo je jedan gospar prije 15 godina izgubio život zbog pada stijene. Svugdje, u Omišu i Makarskoj, padaju stijene. Meni je bitno da samo zaštitili ovaj dio ceste i kuće ispod magistrale”, kazao je gradonačelnik.
“Hrvatske ceste su radile s Gradom kako ne bi bilo problema prilikom realizacije, a dosta stijena dolaze s područja koji je izvan nadležnosti Hrvatskih cesta. U elaboratu vam jasno stoji što su prioriteti. Nadam se da oko ovoga možemo biti svi složni. Sačuvajmo živote”, kazao je Krstulović, gradonačelnik je ga potom ispravio i kazao da ne radi o parcelama u privatnom vlasništvu za koje nije nadležan Grad.
“Da na javnoj nabavi nije bilo žalbi, radovi bi već bili u tijeku. Ovo će biti apsolutno sigurno i za stanovnike i za kuće. Grad Dubrovnik je naručio elaborat za Čajkoviće i radi se elaborat kako bi se ta cesta zaštitila” odgovorio je gradonačelnik.
Vijećnik Marković osvrnuo se na radove koji se izvode na Konalu, ponovno se osvrnuo na pitanje igralište na Konalu, a osvrnuo se i na pitanje psećeg izmeta na ulicama. Kazao je kako se pas kojeg je vlasnica šetala zapišao na adventski vijenac ispred Kneževa dvora prije samog paljenja treće svijeća, na što je upozorio vlasnicu da se radi o svetogrđu. Kazao je i kako je upoznat s problematikom pothodnika na Ilijinoj glavici, no da je on u katastrofalnom stanju te da su u njemu ispisane poruke koje se ne mogu ni čitati. Kazao je kako ljudi koji se okupljaju ispred butige na Ilijinoj glavnici taj pothodnik koriste za izvršavanje svojih fizioloških potreba
Gradonačelnik je kazao kako je zid na Konalu koje je potrebno sanirati viši od 2 metra i da je sve prijavljeno građevinskoj inspekciji. Apelirao je prema vlasnicima zida da zid saniraju i da ne ulažu žalbe kao se ne bi dogodila situacija kao na Pločama.
“Imati kućnog ljubimca je i odgovornost i obaveza i dopuštati tom kućnoj ljubimcu da čini što ga je volja je pitanje odgovornosti vlasnika.Ovo što se ispričali je strašno. Što se pothodnika radi, tu imamo veliki vandalizam. Značajan broj djece, ali i odraslih, prolazi kroz stravu i užas. Možda je namjera bila dobra i plemenita, ali sv. Vlahu nije tamo mjesto. Ishodovali smo sve potrebe dozvole i opiturat ćemo i srediti pothodnik i staviti kamere. Ruganje je staviti kip sv. Vlaha tamo. Mato Uzinić, naš bivši i sadašnji riječki nadbiskup je rekao sjajnu stvar: da je u našoj kulturi klečanje u crkvi, da se u drugim kulturama kleči na drugim mjestima. Kućni ljubimci i djeca nam se ponašaju kako se i mi ponašamo. Jednom mi je došao jedan roditelj i kazao da je veliki vandalizam na igralištu. Postavili smo kamere, i za pet dana mi je došao isti roditelj, jer je njegovo dijete polomilo sve nove igračke”, ispričao je gradonačelnik.
Knežević je kazala kako postoji drugi pravni put u sanaciji privatnih zidova, a to je postupak osiguranja dokaza i privremena mjera putem koje se vrši sanacija, a sud odredi tko mora podmiriti troškove, a to je najčešće onaj čiju zemlju drži zid.
Krstulović je predložio da se pothodnik preimenuje u katakombu sv. Vlaha.
Olga Muratti kazala je da će podržati rebalans proračuna. Pohvalila je prijedlog mjera koje se odnose na osobe starije životne dobi, a pohvalila je i božićnice pojedinim umirovljeničkim skupinama i osobama s invaliditetom.
“Energetska obnova škole za djecu s poteškoćama je završena, sutra je primopredaja. Djeca će dobiti uređene prostore, njihov boravak tamo će biti puno sigurniji, obnovljene su i sve električne instalacije koje su bile u jako lošem stanju”, kazala je Muratti te istaknula projekt kanalizacije na Šipanu.
Vijećnik Krstulović naveo je neke točke za koje smatra da nisu dovoljno realizirane.
Pločnici u povijesnoj jezgri – realizacija 50 posto, naknada za upotrebu pomorskog dobra zaređeno je 20 tisuća, GIS prostornog uređenja, utrošeno je svega tri tisuće eura od previđenih sedam. Izvršeno je 60 posto participativnog budžetiranje. Dizalice za barke u Trstenom – nestalo. Dječji vrtić u Suđurađ, izveli smo 14 200 eura samo. Zaštita okoliša u ovom rebalansu imate nula, pogotovo s obzirom na to što se događa u susjednoj državi. Vijeće za prevenciju kriminaliteta iskoristilo je bijednih 300 eura. Uređenje knjižnice TUP-a iskorišteno je nekakvih 40 posto. Tko je izbacio participativno budžetiranje i aktivnost broj 8, a što su izabrali stanovnici GK Grad. Ovakve radnje govore kako se gleda na stanovnike bilo kojeg kotara ili mjesnog odbora, kad se odabere nešto što se gradonačelniku ili gradskoj upravi ne sviđa ili ne znaju učiniti. Ovakve stvari nisu moguće bez upoznavanja Gradskog vijeća. Odgovor kako će se napraviti nešto s ovim projektom koji je izbačen nije istiniti, jer ga nema u Proračunu za 2025. ni projekcijama za 2026. i 2027. godinu. Ne moram vam govoriti zašto sam protiv ovog rebalansa”, kazao je Krstulović.
Vijećnik Bošković kazao je kako su tek sad stekli tehnički uvjeti za realizaciju dizalice za barke u Trstenom.
“Grubo ste uvrijedili gradonačelnika i sve ono što se radilo proteklih osam godina. Gradonačelnika ste usporedili s Kim Young Sunom i Ceausescuom, nema dva veća diktatora od ovih. Vas su zaboljele prepone od sjedanja na zboru građana, a gradonačelnik je tamo sjedao 5, 6 sati i na kraju dobio pljesak. Pa da ste ga bar usporedili s Titom, pa hajde”, kazao je Potrebica, Krstuloviću.
“Projekt je nestao, s njega su skinute pare. Gradskom vijeću nije objašnjeno”, kazao je Krstulović.
“Važni su građani, zato je uveden projekt participativnog budžetiranja. GK Grad je tražio da na stratama stoje jasno ispisane kazne za nedolično ponašanje u povijesnoj jezgri. Kad kupite Dub Pass u njemu su jasno navedena nedolična ponašanja i kolike su kazne. Nastavit ćemo jasno podupirati rad gradskih kotareva. Iz tog razloga smo uveli prvi pravi projekt participativnog budžetiranja u Hrvatskoj. Ne trebate seu uzbuđivati, ono što su građani izglasali to će i dobiti”, odgovorio je Franković.
“Kad nečega nema u proračunu grada, onda toga nema. Ne možemo nakon godinu i pol dana odlučiti da se to nama se sviđa i prebaciti to u iduću godinu. Netko se igra. Odluka nije donesena od strane gradskog kotara, ona ovisi o ljudima koji su glasali. Micanje nečega 15.10. nema nikakvog smisla. Kolega Bošković, pripazite samo, u proračunu vam stoji 0. Ako je 0 nema prenošenja stavki. Možda ste vi u 2026. dobili novu stavku za barke, mi nismo dobili stavku za strate”, kazao je Krstulović.
Pročelnica Antić Brautović pojasnila je da je stavka s participativnog budžetiranja ukinuta jer se strate financiranju iz Projekta Respect the City.
“Gradski kotar je tražio da se posjetitelji informiraju o kaznama, ali ne i na kojim točno stratama. Stoga je to napravljeno putem DU Passa”.
“Odluka je u sukobu s odlukom o Participativnom budžetiranju. Ovo je presedan koji je ozbiljan. Očekivali su strate u 2025. godini, a strate se nisu dogodile. Projekti Participativnog budžetiranje su osjetljivi, već imamo pad sudionika. Ovim obezvrjeđujemo značaj samog projekt, uvažavajući sve objektive razloge”, kazala je Marčinko.
Gradski kotar Grad je predložio i drugi projekt pomoći starijim sugrađanima, koji će se u 2025. godini i realizirati, a strate će se realizirati u 2026. godini. Očito niste upoznati sa situacijom, jer ne živite u gradu. Strate će se svakako mijenjati, pa bi vi sad da mi mijenjamo strate, pa da ih za 2 mjeseca mijenjanom opet. Onda bi vi slali priopćenje da smo promijenili strate, pa da ih mijenjamo opet. Hoće li gosti koji dođu 2026. vidjeti nove strate? Hoće. Hoće li na njima pisati ono što vi tražite? Hoće. Nema potrebe uzrujavati se i stvarati famu. Prošle godine trebalo je ugraditi podzemne spremnike, ali to nije prošlo jer nisu konzervatori dali. Onda smo napravili društveni prostor na Pelinama”, kazao je Franković.
“Rekli ste da vi imate apsolutno pravo, iz toga se vidi da ne razumijete participativno budžetiranje. Odjednom smo u 10. mjesecu odlučili da nam je nešto nebitno. Da ste htjeli mogli ste isprinatati četiri strate. Vi zadatak niste ispunili i promijenili ste ga, a na to nemate pravo prema zakonu. Neka se onda zove odluka gradonačelnik”, kazao je Krstulović.
“Napravljeno je nešto puno više od toga. Ne da se poštovala odluka građana, nego je 300 tisuća naših posjetitelja dobilo nešto u ruku. Vi srđevci se ponovno držite forme, a ne sadržaja. Mi ne varamo građane, mi radimo što građani od nas očekuju, a to su kvalitetna rješenja. Gdje ste bili u 10. mjesecu? Građani će dobiti dodatne strate kad se strate budu mijenjale. A dobili su sve na svoje mobitele. Nama je bitan sadržaj, a ne puka forma”, kazao je Potrebica.
“U ovoj se godini realizira projekt nabave dostave namjernica i lijekova u suradnji s Crvenim križem. Imamo deset korisnika i dostava će stanovnicima povijesne jezgre uskoro krenuti. Ovo je poziv onima kojima je to potrebno da se jave. Bilo bi dobro da se ovaj projekt nastavi i tijekom idućih godina. Takvu ćemo uslugu pružati i kad se otvorit Centar za starije osobe Ragusa plus dolazak fizijatra doma”, kazao je Franković.
“Cijelo vrijeme zaboravljate jednu stvar, participativno budžetiranje nema veze s Gradskim kotarom Grad, već s ljudima koji su glasali. Nije sukladno odluci koju je ovo Gradsko vijeće donijelo. Dostava spenze je super stvar, ali mi smo ipak uređeno društvo koje poštuje stvari oko kojih smo se dogovorili”, kazao je Krstulović.
“Gradski kotar grad će dobiti dva projekt na temelju participacije, a sada ispada da je netko napravio ne znam što. Pola dana smo potrošili na česme i na strate na kojima pišu kazne. Vi ste takvih ludosti hvatate, da je to smiješno. Sramota me 50. put ovdje izlaziti da bi pričao o ovom. Imamo puno bitnijih problema, koje rješavamo. Strate će biti u 3. mjesecu. Je li ovo Srđ je Grad? Ovo je sramota”, odgovorio je gradonačelnik.
“Ako je vama nepoštivanje odluke Grada Dubrovnika, okej, onda je i meni to okej”, kazala je Marčinko.
“Postoji kategorija beznačajnog kaznenog djela. Ova stvar na kojoj kolegica Marčinko i Krstulović govore je beznačajno kazneno djelo. Mi o tome diplimo sat vremena. One će biti ali ne u ovoj godini. Je li to moguće? Kolege molim vas, i vi ste opozicija kao i ja, a vi diplite o česmama i stratama. Mene je sramota”, kazala je Knežević.
“Mene nije sramota stajati iza ljudi koji su za to glasali”, kazao je Krstulović.
“Ovdje se na radi o stratama, ako vam nije dovoljno dobro vrijeme koji su uložili građani, volonteri i Gradu Dubrovnik, onda je i meni to okej”, kazala je Marčinko.
“Idemo svi na ove kućice kažu. Mene nije sram govoriti za ovom govornicom i pitat pitanja koja pitaju građani. Izgledala vama neka tema bitna ili mala, nekome je ona velika. Strate i česme to je trošenje javnog novca. Ponosna sam što stojim uz njih. Ako su vam glupa ova pitanja možete izaći, ali nemojte podcjenjivati”, kazala je Bonačić Obradović.
“Svatko od nas ima pravo izgovoriti što god želi, vrlo često oni koji se hvataju detalja i formalnosti, prikrivaju neznanje o strateškim stvarima. Tema civilne zaštite recimo čeka, kao i tema izmjene statusa Lokruma, koja je povijesna financijska tema, to čeka”, kazala je Knežević.
“Nitko nije pročitao odluku o participativnom budžetiranju. Odluka o participativnog budžetiranju je ispoštovana”, kazao je Franković.
Vijećnik Deraković kazao je kao će DDS podržati rebalans proračuna.
“Uključivanje Grad u financiranje projekta koji nisu u nadležnosti Grad poput bolnice i Centra za pružanje usluga u zajednici je dobra stvari, i trebalo bi to i činiti i više. Što se tiče školstva i sporta naš pročelnik radi dobar posao, u nekim stvarima smo pioniri, ali mjesta za napredak ima uvijek. Napravimo sve kako bi sport postao što dostupniji”, kazao je.
“Govorite o rasterećenju roditelja i onda ne dignete ruku za amandman”, kazala je Bonačić Obradović Derakoviću, na što joj je on odgovorio da je glasovao za taj amandman i da to može provjeriti i onda mu se i ispričati.
Bonačić Obradović mu je na to odgovorila da joj nikad nije problem ispričati se ako je u krivu.
Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi u vlasništvu Grada Dubrovnika – javna zelena površina na k.č. 1114/2 i 1114/5 k.o. Gruž.
Znamo li uopće kakvu mi zelenu infrastrukturu imamo i u kakvom je ona stanju? Opet stavljamo nešto pojedinačno. Protiv sam ovakvom stavljanja na dnevni red. Nemamo javni katastar zelene infrastrukture, javne zelene površine su dio te infrastrukture. Zelenilo smanjuje odrone, poplave i toplinske valove, a mi smo grad koji to već osjećaj. Mi nemao javni registar, Zagreb, Pula, Split, to već imaju riješeno. Dobra evidencija zelene infrastrukture je preduvjet za financiranje putem EU. Ovo je samo ispravak, pa ću ovu odluku podržati”, pojasnila je Knežević.
“Katastar zelenila je završen 31. srpnja. Dio plana upravljanje je prezentirati ga odboru, a onda ga prezentirati javnosti. Imamo i mi katastar zelenila”, pojasnio je gradonačelnik.
Određena je pauza u trajanju od 35 minuta.
Nastavlja se sjednica Gradskog vijeća. Kvorum je utvrđen.
Prijedlog programa javnih potreba za obavljanje djelatnosti Hrvatske gorske službe spašavanja Stanica – Dubrovnik za 2026. godinu.
Vijećnica Knežević kazala je da se izdvaja 120 tisuća eura i istaknula kako dubrovačka stanica zavrjeđuje svaki euro i daje HGGS služba od javnog interesa za grad i građane.
“Mi imamo organiziranu službu, HGSS ima dobar PR. Jedna služba koja nema tako dobar PR su naši vatrogasci, koji su obučeni i opremljeni za sve akcije kao i HGSS. Postoji sinkronizacija i rad naših službi, ali sustav ne ovisi samo o volonterima. Nije mi cilj niti milimetra dignuti zaslugu HGSS-u, ali mi je cilj upaliti reflektore na vatrogastvo. Apeliram na našeg vatrogasnog zapovjednik na PR. Puna podrška i pohvala HGSS-u, ali i našim vatrogascima”, kazao je Potrebica.
“Koliko sam upoznata HGSS je protiv profesionalizacije, žele ostati volonteri. Dubrovačka služba spašavanja je super zadovoljna odnosom grada prema njima. Oni su na školovanju, spašavanja na snijegu na Francuskoj. Smatram da se trebaju mijenjat modaliteti plaćanja kad su u pitanju stranci, bez zdravstvenog i putnog osiguranja”, kazala je Katarina Doršner.
Pomažemo i pomagat ćemo HGSS-u i u budućnosti. Žalosti me, što HGSS Dubrovnik pokriva područje šire od Dubrovnika i ponovno ne vidimo pomoć ostalih općina. HGSS Dubrovnik pokriva i Neretvu, Župu i Konavala. Jedinice lokalne samouprave od Konavala do Neretve ne pomažu radu HGSS-a Dubrovnik. Ne mogu se samo nasloniti na kičmu Grada Dubrovnika. To se dovoljno ne cijeni, o tome treba početi progovarati. Te općine imaju dobre proračune, ako mislite da Libertas ne radi dobar posao, raspišite natječaj za općinsku liniju. Dosta je bilo na grbači grada, a svi su na grbači grada”, kazao je Franković.
Prijedlog analize stanja sustava Civilne zaštite na području Grada Dubrovnika za 2025. godinu i Prijedlog godišnjeg plana razvoja sustava civilne zaštite za 2026. godinu s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje
Načelnik stožera Civilne zaštite Zdravko Kovačić kazao je u materijalima navedeno stanje sustava, što se odradilo i što će se odraditi.
Vijećnica Marčinko navela je kako se osposobljavanje povjerenika i zamjenika povjerenika prenosi u 2026. godini.
“Kada će nova odluka biti na snazi i hoće li postojati dodatni kriteriji o čemu smo razgovarali?”, pitala je.
“Imamo ih 96, a osposobljavanje treba odraditi u suradnji s Ravnateljstvom civilne zaštite”, odgovorio je.
“Što je s izgradnjom novog vatrogasnog doma? Je li u GUP ucrtana nova lokacija?”, pitala je Bonačić Obradović.
“Odradili smo tematske sjednice, a iduće godine ćemo ih održavati kvartalno, kako nam kalendar nalaže. 2027. je 120 godina od organiziranog vatrogastva u Dubrovniku, u suradnji s Gradom i Muzejima planiramo veliku izložbu. Uz to je i 750 godina od prvog spomena vatrogastva u Statutu Dubrovačke Republike. Našli smo još bolju lokaciju za vatrogasni dom, na tom dijelu magistrale, a uključeni smo u izradu GUP-a. Vatrogasci na današnji dan imaju 412 intervenciji, prešli smo lanjsku brojku”, odgovorio je Kovačić.
Viktorija Knežević kazala je kako nije zadovoljna dokumentima koji su se našli pred gradskim vijećnicima te da su se analiza i plan trebali donijeti paralelno s proračunom.
“”O civilnoj zaštiti sam jako malo znala do ovr točke dnevnog reda, niti sam imala visoko mišljenje o civilnoj zaštiti. Onda sam uzela zakon i vidjela da je to u slučaju velikih nesreća najvažnija služba koja koordinira sve službe i volontere. I ta služba upravo iz tog razloga mora imati dobre planove i analize. Sustav mora imati dobre analize i planove upravo zbog volontera. Naši planovi i analize se svode na četiri stranice koje sve svode na općenite tvrdnje. Ovo su šalabahteri, molim vas načelniče da pogledate kako je to napravila Rijeka. Ovaj plan i analiza su ispod zakonskog i profesionalnog minimuma. U slučaju velikih nesreća zapovijedanje od načelnika preuzima gradonačelnik koji u roku 6 mjeseci od preuzimanja dužnosti mora položiti ispit”.
“Najbolji smo u državi, izdvajamo 123 eura po stanovniku iz proračuna koji se ovdje može nazvati sigurnost i povjerenje. Ne kažem da ste vi to loše potrošili, ali mi to iz ovoga ne možemo vidjeti niti kontrolirati. Imate imenovanje povjerenike i zamjenike povjerenika, ali da nisu još obučeni. Koje službe civilne zaštite grad ima, opće ili specijalizirane, koje operativne snage i resurse civilna zaštita može aktivirati u roku 2 sata ili 24 sata”, pitala je Knežević.
“Povjerenici su obučeni 2023. godine, analize i planovi mogu biti bolji. Ravnateljstvo civilne zaštite je služba za sebe, a civilna zaštita radi s operativnim snagama. Što se tiče volontere, nedavno je ovdje bila organizirana edukacija, odaziv je bio 0. U slučaju velikog potresa vama operativne snage padaju na 50 posto. Volonteri se uključuju naknadno, kad se organizirai sustav. U operativnim snagama su HGSS, Crveni križ, vatrogasci, na drugoga nikoga ne možete računati”, odgovorio je Kovačić.
” Ova dokument je savršeno pregledan i koristan. Umorio sam se od debelih dokumenata koji ne govore ništa. Ja kad ovo pročitam kliknem na stranice Grada i sve mi je pregledno. I ono što se meni sviđa, navodi se izvršeno, neizvršeno. Sukus svega je teza i hipoteza”, kazao je Potrebica.
Vijećnik Krstulović kazao je kako on jedan od povjerenika Civilne zaštite.
“Od 2020. do danas educirani smo jednom, u 3.mj 2023. 96 je povjerenika zato što od 156 veliki broj njih nije došao na edukaciju. Specijalističke postrojbe sigurno rade svoj posao i znaju ga raditi. Oni koji ne znaju svoj posao su u općim postrojbama. Opće postrojbe kaskaju. Proračun za 2026. godinu – 1400 eura, oprema – 11 tisuća eura, znači 12 400 eura, ostale intelektualne usluge 150 tisuća eura. Zaboravili smo na sustav općih postrojbi civilne zaštite”.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju ponude prava prvokupa za kupnju suvlasničkog dijela 12/90 prava vlasništva čest.zem. 2848 k.o. Dubrovnik (s.i.) i Prijedlog zaključka o prihvaćanju ponude prava prvokupa za kupnju suvlasničkog dijela 6/90 prava vlasništva čest. Zem. 2848 k.o. Dubrovnik
“Drago mi je da s ovom kupnjom nastavljamo stjecanje imovine u vlasništvu Grada Dubrovnika. Pokazali smo kontinuitet brige za javno i kupili smo privatno kako bi postalo javno. Vjerujem da ćemo i ovo izglasati jednoglasno. Drago mi je da sam predsjednik Gradskog vijeća koje će donijeti ovu odluku”, kazao je Potrebica.
Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Izmjene i dopune Statuta Javne ustanove Rezervat Lokrum
Vijećnica Bonačić Obradović postavila je pitanje vezano za izmjenu članka statua.
” Višak koji ste imali ionako ste davali Grad, a sad to izričito u članku stoji. Zašto se to mijenja? Rastumačite donacije Lokruma u 3. mjesecu od 500 tisuća eura za donacije sportskim udrugama”.
“Radi se o izmjena i dopunama Statuta, zadnji put je on mijenjan 2019. Osnivač je Grad Dubrovnik. Razlog izmjene članaka 38., je što to u našem Statutu nije bilo izričito navedeno. S čl. 38. smo htjeli postojeću praksu formalizirati. Što se tiče ostalih izmjena i dopuna suglasnost na izmjene statusa treba dati Upravno vijeće i Gradsko vijeće”, pojasnila je ravnateljica Barović.
“Zahvaljujem vama i Upravnom vijeću. Spasili ste dubrovačke klubove da ne padnu u drugu ligu. Čestitam Upravnom vijeću i vama. Lokrum je gradski i klubovi su gradski. Dao Bog da Lokrum ponovno bude tako dobro radio da može pomoći dubrovačkim klubovima. Ako se ne dogodi da firme i ustanove kojima je osnivač Grad Dubrovnika pomažu sport, dubrovački sport će u profesionalnom smislu pasti na jako niske grane”, kazao je Potrebica.
Vijećnik Krstulović kazao je kako je 1963. donesen zakon koji kaže da se sredstva dobivena poslovanjem mogu koristiti samo za unaprjeđenje rezervata.
“Prvi put se u statut uvodi da se sredstva mogu prebacivati ustanovama. Tko se sjetio da mu fali para? Da ne dođe do čerupanja Lokruma. Zakon o zaštiti prirode kaže da Upravno vijeće donosi Statut uz suglasnosti izvršnog tijela. Ne bi vodio da nam se dogodi kuršlus”, kazao je.
Knežević je kazala da vijećnik Krstulović ima pravo.
“Ove izmjene statuta su sadržano u skladu sa zakonima. Ovakve ustanove su bile klasični proračunski potrošači kad se osnivaju. Mi nismo prvi kojima se ovo dogodilo. Francuska i Njemačka, tamo se sredstva mogu vratiti izravno u proračun, kod nekih je propisano i koliko se viška mora vratiti u proračuna. Smatram da je to puno pravičnije rješenje. Nije dobra vijest za Lokrum da se jedan ovakav akt može dogoditi ravnateljici. Gradonačelnik vam je vjerovao da to treba ići na Gradskog vijeće, a moglo je biti i nešto drugo. Najgore što se može dogoditi je da vam trgovački sud ovo vrati. Moglo je biti nešto puno ozbiljnije što bi nekoga moglo dovesti u kaznenu zonu. Tražila sam da mi dostavite dokumentaciju vezano uz ovaj natječaj za sportske klubove, vi mi to niste dostavili u propisanom roku od 15 dana. Ignorirali ste moj upit i uputu od pročelnice Medović, kao i nalog nadređenog načelnika. Podržavam da se vraćaju viškovi nastali poslovanjem”, kazala je Knežević.
“Sto posto ste u pravu kad ste rekli da ovo nije odluka vijeća, ali gradonačelnik često indirektno svoje zakonske ovlasti prenosi na Gradsko vijeće. Mato Franković je više puta podijelio svoju izvornu vlast s Gradskom vijeće i potom potpisao odluku”, kazao je Potrebica.
“Imamo nekoliko zakona, Zakon o zaštiti prirode,koji je lex specialis, i Zakon o ustanovama u kojem nije izričito propisano uz čiju suglasnost se donosi. Status Grada Dubrovnika propisuje da statuti idu na Gradsko vijeće. Smatrao sam da je ovo transparentniji način. Želimo promijeniti stvari da Lokrum vraća dio sredstava. Da smo išli mijenjati praksu, trebali bi promijeniti Statut Grada Dubrovnika. Mislim da nije uredu da se ne zna što sam potpisao. Ravnateljicu Lokruma bira Gradsko vijeće, a u nekim drugim ustanovama imenuju se ravnatelj odlukom gradonačelnika na prijedlog Upravnog vijeća”, pojasnio je Franković.
“Načelno nisam za to da se novac Lokruma može transferirati drugim ustanovama”, kazao je Krstulović.
“Sve aktivnosti Lokruma su javno dostupne. To je javno i transparentno dostupan podataka. U interesu ustanove je da se zna da je Lokrum pomogao neku ustanovu. Lokrum nije svrha sam sebi. Lokrum djeluje društveno proaktivno s obzirom na to da se zarađuje više novca nego što je potrebno za održavanje Lokruma”, dodao je gradonačelnik.
“Lokrum je puno kompleksniji od ostalih ustanova, samim time što je rezervata, stoga bi se sredstva trebala koristiti za uređenje i unapređenje rezervata. Pred nama je plan upravljanja rezervatom Lokrum od 200-jak stranica, vrijednost provedbe je 30 milijuna eura. Prosječno se radi od 3.6 milijuna eura godine po medijanu. Ako prihvatimo plan upravljanja Lokrum će imati povećane financijske potrebe. Hoće li potencijalno preusmjeravanje sredstava Lokruma utjecati na provedbu plana upravljanja?”, pitala je Marčinko.
“Naravno da neće, a sukladno temeljnim djelatnosti Lokruma. Onaj dio viškova će biti usmjeren u zaštitu i promicanje zaštićenih područja, ako se ostvare viškovi sredstava koji nadilaze te potrebe onda će biti preusmjereni u druge ustanove kojima je grad osnivač”, kazala je Barović.
“Ako Lokrum plaća državi porez na dobit na višak sredstava onda smatram da je to dobar potez”, kazao je Maslać.
Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na tekst Statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta javne ustanove Dubrovački muzeji
Viktorija Knežević kazala je da će podržati odluku koja je sadržajno i formalno bez mane.
“Kod dodatnog zapošljavanja u budućnosti smatrala sam da postoji mala nedoumica. Jedan zaposlenik gradsku upravu na godišnjoj razini košta 40 tisuća eura bruto. Svaki put kad se u ovu gradsku upravo zaposli netko tko nije nužan to građane košta 1,4 milijuna godina. Danas kad u ovom gradu ima posla, smatram da je zločin zaposliti svakoga tko nije nužan. Ne želim reći da Muzeji žele zaposliti još nekoga, ali ovo mi je uvod u temu. Iza tih plaća stoje ljudi koji mukotrpno rade u privatnom sektoru. U ovom gradu postoje ljudi koji rade tri posla i mi to moramo poštovati”, kazala je.
“Što se tiče zapošljavanja osoba koje su nepotrebne, slažem se. No, u mom mandatu nisam se susreo s osobom koja je zaposlena u Muzejima, a da nije bila potrebama. Nekoliko puta smo raspisivali natječaj za komunalne i prometne redare nismo imali sreće. Postoji li u javnom sektoru, jedan dio ljudi koji ne radi dovoljno, slažem se. Nadam se da će uveđenjm novog sustava uredskog poslovanja sve biti jasno mjerljivo. Ja često padnem pod utjecaj onih koji manje rade, a to nije korektno prema onima koji rade puno. Imamo sjajnu ekipu koja puno radi, a imamo i ekipu koja manje radi. Vjerujem da ćemo kroz sustav uredskog poslovanja moći i nagraditi one koje rade kako treba, pa i više kako treba, od onih koji ne radi. Sustav zapošljavanja i raskid ugovora u javnoj službi je jako kompliciran. To je krajnje frustrirajuće za radnika kad gleda neradnika. Zato smo uveli i sistem otkucavanja. Nas plaćaju građani i mi njima odgovaramo. Koje smo sve stranice na internetu smo morali zabraniti odnosno ograničiti pristup, pa da vidite bune”, kazao je Franković.
“Podržavamo izmjene statua jer je to prvi korak za osnivanje centra za folkloristiku, predlažem da se prijavite na EU fondove”, kazala je Bonačić Obradović.
“Meni je ovo povijesna odluka. Skrb o nematerijalnoj kulturi je bila sa strane. Dubrovnik i njegova okolica imaju što za dati hrvatskoj kulturi. Mislim da je ovo jako bitan korak prema tome da počnemo skrbiti o nematerijalnoj kulturnoj baštini. Kolegama koji će raditi na tome želim svu sreću”, poručila je Marčinko.
Prijedlog zaključka o pokretanju postupka za izbor članova Savjeta za razvoj civilnog društva
Katarina Doršner kazala je da raspisan natječaja.
“Napokon Savjet za razvoj civilnog društva koji je posljednji put bio aktivan 2017. godine. Budućem savjetu želim produktivan rad i da ih nekad i poslušamo. Kad će poziv biti otvoren?”, pitala je Marčinko.
Prijedlog zaključka o proglašenju 2026. godine „Godinom Marina Getaldića“
“Iduće godine obilježava se 450 godina od smrti Marina Getaldića čiji je doprinos veliki stoga smatramo da ćemo obilježavanjem te godine doprinijeti tome da se doprinese da se o Getaldiću i njegovom doprinosu znanosti više govori”, kazala je pročelnica Antić Brautović.
Bonačić Obradović kazala je da Getaldić bio pionir eksperimentalne matematika i fizike.
“Koji su konkretni planovi za obilježavanje Getaldićeve godine? Voljela bih da se spojimo i s Francuskom i Padovom. Znanost bi trebalo približiti ljudima. On je nama vidljiv, ali široj javnosti ili Europi nije”, kazala je.
” Na nama je omogućimo uvjete za rad. Pozvali smo naše ustanove da planiraju projekte posvećene Marinu Getaldiću, Dubrovački muzeji će napraviti centralnu izložbu i već je zatraženo konkavno zrcalo koji se nalazi i Greenwichu”, pojasnila je pročelnica.
Viktorija Knežević kazala je da podržava ovu odluku.
Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Izmjena i dopuna Statuta Doma za starije osobe Ragusa i Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Pravilnika o radu Doma za starije osobe Ragusa
“U novom Statutu navodi se da se pružaju usluge sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi. Znači li to da se usluge pružaju osobama koje se mogu i onima koji se ne kogu samostalno brinuti za sebe?”, pitala je Bonačić Obradović.
Ravnatelj Radić kazao je da se Statut mijenja i da će se u Centru za starije osobe Dubrovnik skrbiti i za osobe 1., 2., 3., i 4. kategorije.
“Ovaj dom u Gružu naš je Obrovac. Oni sada nije pun. Taj prostor naš košta 300 tisuća eura godišnje kredita plus ostali troškovi, stoga moramo početi razmišljati o namijeni. Možemo razmišljati da taj smještaj možemo prenamijeniti za beskućnike koji žive u Visu, no to se mora uvjetovati na određeni vremenski rok. Moguć je i smještaj osoba koje se bave deficitarnim zanimanjima. Ovaj objekt će se brzo ispraznit”.
“Dom ima 22 korisnika. Neki su korisnici preminuli, a u siječnju dolaze nove korisnici. Dom neće prestati s radom, mi ćemo ga redefinirati. Dom je dom tipa hotela, takva je i građevinska dozvola. Izgubili smo jedan dio kreveta zbog prilagođavanja zakonskim uvjetima. Cijelo društvo smo dobili besplatno od države. Vrijednost je puno veća u odnosu na uloženu. U budućnosti želimo redefinirati status društva Hotel Gruž d.d., isplatiti male dioničare i ukomponirati ove društvo u UTD Ragusa. Intencija je da se pučka kuhinja izmjesti u Centar za starije osobe Dubrovnika, jer se radi o kuhinji za 600 korisnika. Nije Obrovac, ali mi nismo imali previše drugih opcija. Završili smo ovu investiciju, zahvaljujući stečenom iskustvo krenuli smo u izgradnju doma na Medarevu. Zahvaljujući osnivanju ustanova, dobili smo poticaj županije i dobili smo 6 milijuna eura. Država će nam dati subvenciju za jedan dio korisnika. Lako je otvoriti dom, ali onda je financiranje rada teško. Znam jednog gospara koji živi u šestom katu nebodera u Gružu koji je u dom pošao samo radi društva, a svoj stan dao u dugoročni najam”, kazao je gradonačelnik.
Katarina Doršner rekla da nije za zatvaranje doma u Gružu nakon što se otvori dom na Medarevu jer je vlasnik tu nekretninu ostavio isključivo za tu namjenu.
“Taj dom će ući u mrežu domova. Njega danas čini skupim to što nije ušao u mrežu domova. O domu čujem samo pohvale. Neki korisnici u domovima su pokretni, neki nepokretni, neki imaju oblik demencije. Dom ispod stare bolnice je osnovan kao dom hotel. Mi i danas trebamo osnivati domove razne kategorije. Trebat će reforma Zakona o socijalnoj skrbi, u kojoj će se morati uvesti obveze za korisnike domova, ali i njihove obitelji i rodbinu”, pojasnila je.
“Ovo je priča kako je dom postao centar, a nadam se da neće postati apartman. Smeta što u statutu nema imovinski cenzus. Znam da je situacija svakakva, ali ovo je savršena prilika gdje se imovinski cenzus mogao uključiti u cijenu smještaja”, kazao je Krstulović.
“Bivši gradonačelnik Bogdanović mogao je uzeti ovu zgradu samo da bude dom umirovljenika, bilo je uzmi ili ostavi. Uvjet svega ovoga je bio taj. Priču smo završili. Ono o čemu možemo razgovarati je cijena smještaja. Rekli smo da će se o tome morati razmišljati kad se izgradi novi dom. Daj Bože da svi ovi domovi bude dostatni za potrebe ljudi, kako ponovno ne bi morali odlaziti preko granice”, kazala je Muratti.
Pročelnik Brčić kazao da je izmjena naziva iz doma u centar posljedica izgradnje doma europskim sredstvima, a tko je definirano i zakonski.
“Sugestija je bila da promijenimo naziv, no da prilikom prijave na Trgovački sud ne bi imali duple troškove odlučili smo pričekati i poslati obje odluke zajedno. Pravilnicima se definiraju uvjeti primanja korisnika u dom, a to ne možemo prije nego država odluči o ulasku doma u mrežu domova.”
Vijećnička pitanja
Jasmin Deraković pitao je li pravno završena uknjižba grada Dubrovnika na park Maslinata i kad se mogu očekivati prva ulaganja i kad počinju radovi na drvoredu na Vojnoviću.
“U ovom trenutku još uvijek vodimo sudske sporove s tvrtkom Valamar. Ponudili su nam manju nekretninu na što mi nismo pristali. Radi se po mom mišljenju o nespornom vlasništvu Grada Dubrovnika. Park održava Valamar. Ceste i parkinzi su vlasništvu Grada. Mi smo spremni taj prostor oživjeti. Cijela priča o Babinom kuku nakon rata je loša, jedan bivši direktor je dobro omastio brke. Imali smo i inicijativu vlasnika s Malog Straduna. Svi ti potezi su išli na štetu društva i Grada, jer Grad je dao zemljište da se to tamo napravi. Očekujem da će uskoro projekt dvoreda na Vojnoviću biti završen. Prezentirat ćemo ga našim sugrađanima. Prijavili smo se na natječaj za rekonstrukciju parka Bogišić. U sedmoj sekundi smo se prijavili i bili smo 58. Što više sadimo i ulažemo u zelenilo to bolje”, odgovorio je gradonačelnik.
Potrebica je u ime predsjednika mjesnog odbora Osojnika pitao što je s cestom kroz Osojnik.
“Znate da sam ljubite kućica na Stradunu, hoće li dogodine biti kućice na Stradunu, a ako neće biti, sugerirao bi da tavulin budu samo za koncerte ili zadnji tjedan i ako se dignu stolovi da se napravi drugi program. Nije se rodio tko bi narodu ugodio”, kazao je Potrebica.
Nije svim Sočanima bitna cesta na Osojniku, jedan dio se buni protiv cesta i protiv izvlaštenja. Dio Sočana ne želi dvotračnu cestu kroz selo. Mi provodimo postupak za izdavanje lokacijske dozvole, onda idemo na izvlaštenje i izdavanje građevinske godine, ali u 2026. bi trebali dobiti građevinsku dozvolu. Što se tiče kućica na Stradunu, ja nisam protiv kućica, ali htjeli smo ispitati drugačiji koncept na Stradunu. U proteklih nekoliko godina ljudi na kućicama nije bilo nego za vrijeme koncerata, a ponuda hrane nije bila dobra, a nije bilo ni minimalnih uvjeta. Vidjevši sve to skupa, rekli smo da želimo promijeniti koncept, ali mislim da nismo dobro gledali. Imamo dobro disperziju, raspisali smo natječaj za Trg oružja i to je super priča. Gundulićeva poljana ima svoj standardni program to dobro radi. Brsalje imaju dječji program i one su stalno pune. Sve je sad dobro. U subotu smo imali Torta Party nakon toga je bio Grinch i Coca-cola busa na Pilama i karusel i Pile su gorjele od djece. Pogriješili smo s uređenjem Straduna kojeg smo trebali urediti kao photo-point. Cijeli je niz mogućnosti. Što se tiče stolova i stolica to je donirala Coca Cola, a dodatno je donirala suncobrane u slučaju lošeg vremena. Mislim da kućica na Stradunu u budućnosti ne bi trebalo biti”, kazao je gradonačelnik.
Banovac je kazao da dio Konala, od spoja Ulice od Srđa do Depozita nije uređena dugi niz godina i da su još uvijek vidljivi krateri od rata.
Gradonačelnik je kazao da će poslati službenike da provjere o čemu se radi i da će urediti i to područje.
Ivan Maslać pitao je koliko će koštati cesta na Kineskom zida i kad se planira početi s radovima, kao i koje će se novosti uvesti u Zonu posebnog prometnog režima za iduću godinu.
“Građevinska dozvola će biti izdana za otprilike 2 mjeseca. Osigurana su proračunska sredstva, nakon toga idu radovi javne nabave. Nakon što to ugovorimo nećemo voditi računa je li sezona ili ne. Kad bi sve bilo idealno to bi bio idući svibanj ili lipanj. Zadovoljan sam prvom godinom Zone posebnog prometnog režima, zabilježili smo 200 tisuća vozila manje. Na sastanku Udruge povijesnih gradova sam predstavio Zonu. Odluku za Zonu ćemo staviti na javno savjetovanje uskoro. Prometni fakultet će dati svoje smjernice. Početak zone bi bio od 1. travnja do zadnjeg dana listopada, kad završava ljetni red letenja. Imali smo puno kreativnih, u izmjeni je zakon za autotaksi djelatnost, ako do veljače zakon ne bude u Saboru, ja ću u saborsku proceduru uputiti svoje prijedlog. Nema više vožnje na crno, bez oznake, nema više agregatora. Niti se vozite u automobilu koji je registriran za tu djelatnosti, niti je plaćeno osiguranje za putnike. Cabrio buseva više neće biti na Pilama, a pojačat će se i broj policijskih službenika na Pilama. Nadam se da će i državni inspektorat otvorit oči i progledati. Kad je u sred sezone došla cestovna inspekcija na Pilama nikoga nije bilo”, kazao je gradonačelnik.
Knežević je postavila pitanja vezano uz jaružanje Rijeke dubrovačke. Istaknula je da je posljednje takvo jaružanje bilo 1916. godine.
“Jaružanje je predviđeno u niz projekata grada Dubrovnika. Kod nas se to smatra izvanrednim jaružanjem, jer se to nije napravilo 100 godina, ali zapravo bi se to trebalo smatrati redovitim održavanje. Što grad planira napraviti samostalno, a što u suradnji sa Županijom i Hrvatskim vodama.”
“Napravili smo idejni projekt, ali smo zapeli na stavci odlaganja. Do prije par godina postojala je mogućnost odlaganja u moru. Mi cijeli mulj koji izvadimo, a ima ga jako puno, moramo ga negdje odložiti. Mogli bi raspisati javnu nabavu i vidjeti što bi nam izvođači predložili kao točku odlaganja, to ćemo vjerojatno tako i napraviti. Po meni je ovo loše zakonsko rješenje. Ne znam zašto je u nas to pravilo promijenjeno. Jaružanje bi trajalo nekoliko mjeseci, i to jedini razlog zašto tamo plave kuće. Potrudit ćemo se da već iduće godine razriješimo taj gordijski čvor i tražit ćemo da odložimo mulj u moru. Ti mirisi kad se mulj diže su strašni. Sad to odvoziti negdje da se suši je suludo”, odgovorio je.
Katarina Doršner kazala je kako mislim da bi država trebala pomoći gradu da nađe adekvatan prostor za muzejski depo te je pitala što je s prostorom u Sustjepanu. Pitala je i “U Sustjepanu korak po korak dobivamo prostore, provodi se postupak iseljena bespravnih korisnika, vjerujem da će se to uskoro riješiti. A onda je na nama da dovedemo prostor u adekvatno stanje kako bi tamo mogao biti depo muzejske građe. Zahvaljujem TK Dubrovnik na inicijativi, to zahtjeva ulaganje od 240 tisuće eura u teren i tribine. Sve će se adekvatno urediti. Time započinjemo i turističku sezonu. Ovo je prvi turnir u sezoni i očekujemo veliki broj tenisačica. Turnir će igrati i Dubrovkinje, Konjuh i Ćirić Bagarić”, odgovorio je gradonačelnik.
Vijećnik Krstulović pitao je može li se vlasnicima PPK kartice omogućiti parkiranje na donjoj etaži žičare u vremenu kad Zona nije aktivna, od 16 do 8 sati.
“Odluka ne košta Grad ništa. Ravnateljica Sanitata mi je rekla da za primjenu treba nalog Grada. Hoćete li poslati Sanitatu taj nalog?”
“Vidjet ću u čemu je problem. To je bilo i prije. Ono što vi želite je da to bude aktivno od 16 popodne do 8 ujutro. Ne znam što je spriječilo Sanitat ali riješit ćemo to”, kazao je gradonačelnik.
Vijećnica Hrnić pitala je gradonačelnika kad će biti završen projekt spomenika djeci poginuloj u Domovinskom ratu.
“Svi poslovi su završeni, osim samog spomenika. Akademski kipar nam je rekao da bi spomenik trebao biti završen u veljači, ali nama je najbitnije da to bude kvalitetno napravljeno”, pojasnio je gradonačelnik.
Vijećnik Marković osvrnuo se na humanitarnu akciju Podijelimo radost Božića, koja se proteklog vikenda održala na Pilama, te zahvalio gradu Dubrovniku na vrtuljku na Pilama. Spomenuo je kamion Coca – Cole, za koji je kazao da je i sam konzumira na blagdanskom stolu, kako bi ostao budan, ali i kad ima stomačnih problema te predložio da se nađe prikladnija lokacija za taj kamion. Spomenuo je i Thompsonove koncerte kao i neke događaje nakon tih koncerata poput zazivanje povratka u bivšu državu, a zatražio je komentar gradonačelnik kao saborskog zastupnika na događaj u Zagrebu po nazivom Spolnoćka.
“Slučajno se dogodilo da je Coca – Cola kamion poklopio sa Caritasovom akcijom, iskoordinirat ćemo da se to iduće godine ne dogodi. Ali djeca su se na Pilama osjećala kao u bajci i tako širimo taj blagdanski duh. Vaše drugo pitanje, utvrdio sam da ministarstvo kulture nije financiralo Spolnćku. Treba poštovati druge i drugačije, ali i manjina treba poštovati i većinu. Po terorom smo agresivne ljevice. Djevojčica sa žigicama 1 je zapalila obitelj, lutke obitelji. Nadam se da pristojna, šutljiva, normalna većina neće nasjesti na provokacije. Treba ih ignorirati. Nitko od nas ne bi čuo za Spolnoću da Marin Miletić o tome nije progovorio. To financirat grad Zagreb”, odgovorio je Franković.
Olga Muratti pitala je kad će se sanirati Ulica od Republike i hoće li biti poskupljenja PPK kartice u 2026. godini.
“Danas smo donijeli jednu od potrebnih odluka za izgradnju nogostupa. Svjesni smo problema. Imamo cestu sa dvije trake, bez nogostupa. Vjerujem da ćemo 2026. to napraviti. Uskoro će i to doći na red. Cijena PPK kartice će ostati ista”, odgovorio je Franković.
Bonačić Obradović pitala je što je s projektom smještaja beskućnika na Kantafigu. Prenijela je i pitanje sugrađanina, osobe s invaliditetom. Kako navodi građanin u poslovnom dijelu grada ukidana su parking za mjesta s invaliditetom i to kod Mercante, Tramesa i OTP banke, s tim da su navedene zgrade dobile uporabne dozvole na kojima su navedena parking mjesta za osobe s invaliditetom.
“Što se tiče objekta za beskućnike, otkupili smo prostor od Hrvatskih cesta, prijavili se na natječaj, ali nismo prošli. Prijavit ćemo se ponovno i to s Crvenim križem. Jedan dio korisnika u Visu 2 nema službeni status beskućnika, već su naselili u sobe i tamo stoje. Više puta samo tamo provodili postupak čišćenja, mi čim prije želimo urediti te prostore jer će to biti stanovanje u zajednici po kontrolom Crvenog križa. Imali smo više puta negativan efekt kad bi neku od soba iz Visa stavili u stan, te osobe nisu znale živjeti u zgradi, pa bi se susjedi bunili. Upozorio sam Centar za socijalnu skrb na slučaj tog beskućnika, no imamo isti slučaj kao i kod gospođe koja je živjela u špilji u Gružu. Taj bi gospodin mogao živjeti u Visu 2, a da mi prethodno te sobe uredimo. Što se tiče ukidanja parking mjesta, ne znam ništa o tome. Ako te zgrade imaju uporabne dozvole, ne znam za to, ali ću provjeriti, ne bi trebali brisati ta parking mjesta”, odgovorio je gradonačelnik.
Vijećnik Bošković pitao je li ponovno došlo do zastoja na radovima Aglomeracije u Sustjepanu i naveo probleme na gradilištu ceste Majkovi – Dubravica.
Gradonačelnik je kazao da radovi na Aglomeraciji u Sustjepanu nisu u kašnjenju jer radovi nisu fazirani te da je rok završetka radova proljeće 2026. godine.
“Kad su otklonjeni svi nedostaci Vodovod je dao zeleno svijetlo za asfaltiranje, vjerujem da će to biti skoro i napravljeno. PGP bi s izvođenjem radova trebao krenuti nakon Nove godine i Dubravica će konačno dobiti vodu. U Sustjepanu se sad radi isključivo vodoopskrbna mreža, cijeli Sustjepan treba maknuti sa stare i spojiti na novu mrežu. Prioritet nam je napraviti mrežu od Mosta do Solske baze, napravit će se temeljno asfaltiranje, a u siječnju i veljači cijela operativa ide tamo, kako bi se postavila voda, sve zatrpalo i asfaltiralo. Imat ćemo privremenu prometnu signalizaciju i privremenu cestu kroz Luku Dubrovnik. Na Kantafigu ne znamo gdje su koje instalacije”.
Vijećnik Lučić pitao je kad će cesta Tamarić biti službeno puštena u promet i kad će se asfaltirat cesta Osojnik – Ljubač.
“Idućeg tjedna imat ćemo uporabnu dozvolu za cestu Tamarić, osigurali smo i financiranje. Upravni odjela za izdavanje dozvola je svoje odradio. Da se stanovnici nisu bunili, cesta Osojnik – Ljubač bi se već gradila. Izmijenili smo trasu. Radovi će biti vezani za radove na autocestu, želimo da ta cesta bude prva cesta kojom se spaja na autocestu. Nadamo se maksimalnom mogućem financiraju Vlade Republike Hrvatske”, kazao je Franković.
Iscrpljen je dnevni red i završena posljednja sjednica Gradskog vijeća u 2025. godini.
