26.8 C
Dubrovnik
Nedjelja, 21 srpnja, 2024
NaslovnicaLifestyleGALERIJA kamenih Parčevih kipova: Dubrovnik - Grad sv. Vlaha

GALERIJA kamenih Parčevih kipova: Dubrovnik – Grad sv. Vlaha

Drugi gradovi imaju svoje svece zaštitnike, jedino u Dubrovniku svetac ima svoj Grad. Sveti Vlaho i Dubrovnik su jedno.

Malo je uglednih mjesta u Gradu koje ne krasi kamena svečeva skulptura, od gradskih vrata i utvrda, do glavnih i udaljenijih svetišta i palača. U našemu gradu se može govoriti o galeriji kipova sv. Vlaha, a svu njihovu ljepotu uhvatila je svojim fotoaparatom naša Lea Pavlović.

Najstariji poznati, romanički reljef datira iz 12. st., ne zna se kojem je spomeniku izvorno pripadao, a sačuvan je kao spolia u crkvici Sv. Ivana Krstitelja na Konalu, stoji u jednom zapisu povjesničarke umjetnosti i konzervatorice Maje Nodari.

Kip sv. Vlaha u gotički izrezbarenoj niši Vrata od luke nastao je oko 1380., a iz prve polovice 15.st. datira visoki reljef sv. Vlaha na kuli Puncjeli, rijetki prikaz Parca koji poput vladara sjedi na prijestolju držeći u ruci Grad, a nad njim je nadvijena školjka, prastari znamen plodnosti i misaonosti, itekako taložen u Dubrovniku.

Posebno su upečatjivi stojeći kipovi sv. Vlaha na gradskim vratima: zapadnim, Od Pila postavljenim 1535. s one tri zagonetne kamene glave u podnožju, i istočnim, vanjskim Vratima od Ploča s njegovim likom isklesanim oko 1480. godine. Moćan je svečev plastični prikaz na kruni dubrovačkih kula, Minčeti iz druge polovice 15. st., a kip sveca koji blagoslivlja Grad je onaj iz druge polovice 16. st. na tvrđavi Sv. Ivana u Luci.

Tri su impresivna svečeva kipa s bastiona sv. Margarite, sv. Stjepana i bastiona Spasitelja iz razdoblja 17./18. st. razaznatljiva u siluetama Grada, posebno s morske strane.

Stoluje dubrovački svetac i na glavnim gradskim zidinama, na Sponzi, a sveti mu se lik nalazi i nad glavnim ulazom Kneževa dvora u vrsnom kamenom umjetničkom oblikovanju, zapisuje Nodari. Najposlije, tu je i dični mu monumentalni kip vrh pročelja raskošne svečeve barokne crkve sred Grada podignute s njime početkom 18. stoljeća po zamisli i ostvarenju Marina Gropellija, dok ga u protoku vremena prate odlična djela Marina Radice na pročelju Katedrale, te dostojanstveni Parčev kip na unutrašnjim Vratima od Pila Ivana Meštrovića, oba iz 20. stoljeća.

Kad u Dubrovniku podigneš pogled u visine, postane ti jasno, ovo je Grad koji čuva sv. Vlaho i poželiš da se ne umori. Nikad, nikad.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA