Iza nas je prva nedjelja u novoj godini u kojoj je većina trgovina ostala zatvorena. Zbog blagdana ni subota nije bila radna, pa su ove nedjelje malobrojni otvoreni trgovački centri bilježili ogroman promet – veći i od onog zabilježenog za „Crni petak“, ali i u predbožićno vrijeme.
Na blagajni centra koji je radio ove nedjelje u Zagrebu čekalo se satima. Kupci su negodovali. Navale su bile velike i na benzinskim crpkama koje su prilično dobro opskrbljene i prehrambenim namirnicama, te se u njihovim dućanima mogu naći i brašno, mlijeko i slične potrepštine. Zabrana rada nedjeljama izaziva, čini se, sve više kaosa u praksi.
Iako je Zakon o trgovini, koji regulira rad nedjeljom, na snagu stupio 1. srpnja 2023. godine, očito je tek Nova 2024. godina osvijestila sve probleme koje će zaista i nositi.
Zakonom o trgovini je propisano da je u Hrvatskoj dozvoljeno 16 radnih nedjelja, od ukupno 53 nedjelje koliko ima godina, a trgovci sami biraju kad rade.
Kako je Zakon o trgovini stupio na pola prošle godine, tih 16 nedjelja u praksi je bilo raspoređeno na samo 22 nedjelje. Na sve veće neradne blagdane, koji su bili bitni lokalnim zajednicama, tijekom ovih pola godine primjene zakona također su proglašeni sajamski dani, te se tako omogućila i poneka radna nedjelja, dodatno. Zakonska odredba o neradnim nedjeljama tako u prošloj godini ni za trgovce ni za kupce nije bila problematična.
No, Nova godina donijela je nove teške računice. Čini se da 16 radnih nedjelja neće biti dostatno.
Veliki trgovci lakše raspoređuju ove neradne dane jer su zastupljeniji u svim većim tržnim centrima. Mali trgovci i vlasnici malih obrta, kao što su cvjećarne i suvenirnice, počinju prijavljivati pad prometa, upozoravaju iz Udruge Glas poduzetnika (UGP).
„Imamo praktično dvije razine šteta. Mali trgovci imaju pad prometa od 15 do 20 posto. To su njihove brojke koje smo dobili potkraj godine. Druga razina problema su njihovi dobavljači – mali OPG-ovi, manji dobavljači, koji također kažu da je njihov pad prometa oko 15 posto. Država je s ovom intervencijom naštetila jednoj grupaciji, grupaciji malih, često obiteljskih trgovaca. Veliki trgovci nemaju neki značajniji pad prometa za sad“, kaže predsjednik UGP-a Hrvoje Bujas za Financije.hr.
Veliki trgovački centri u Hrvatskoj će nedjelje raspodijeliti, kažu u UGP-u, tako da će ovi na kontinentu raditi više u zimskim periodima, a ovi na moru tijekom ljeta, kao što je bio slučaj i prošle godine.
„Jedan veliki centar će uvijek raditi. Građani će napraviti u tom jednom otvorenom centru vjerojatno ekvivalentan promet, koji će biti dostatan da se nerad ostalih dućana praktično ni ne primijeti. No, naša bojazan su mali obiteljski obrti. I zato je ovo diskriminacija“, ističe Bujas.
Predsjednik UGP-a ponavlja da zakon nije riješio ni druge brojne dileme, te da su zakonska rješenja koja su u ranijim godinama pokušala zabraniti rad nedjeljom – već dva puta oborena na Ustavnom sudu.
„Zakon o trgovini je bio u proceduri javnog savjetovanja, odnosno e-savjetovanja. Mi smo, kao i brojne druge udruge, bili dio e-savjetovanja. No, naši prijedlozi nisu uvršteni, te možemo reći da i nismo imali prave konzultacije. Nama nije preostalo ništa drugo nego da nakon stupanja na snagu, podnesemo Zakon na ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu Hrvatske, što smo učinili 4. srpnja 2023. godine, a iza nas i još neke Udruge, kao što je HUP. No, prosto je nevjerojatno da šest mjeseci nakon stupanja na snagu i dva oborena zakona, iste tematike, još nemamo odgovor suda. A mali trgovci zbrajaju štete“, kaže Bujas.
Kao udruga, zalažu se da se rad nedjeljom plati u maksimalnom iznosu te da poslodavac, koji to može priuštiti, onda i radi. Ovako, kako kažu u UGP-u, praksa je dokazala da veliki rade, malima je zabranjeno, a na tržištu već odavno nisu konkurentni.
Zabranu rada nedjeljom u Europskoj uniji imaju Slovenija, Austrija, Njemačka, Švicarska i Norveška. Poljska radi 12 nedjelja u godini, a slična rješenja imaju Belgija, Španjolska, Francuska i Grčka. Ostale države EU ovakve odredbe nemaju.
izvor:financije.hr
foto/arhiva dubrovnikneta
