14 C
Dubrovnik
Naslovnica Lifestyle Dan biološke raznolikosti - hoćemo li uskoro svi postati žrtve rata protiv...

Dan biološke raznolikosti – hoćemo li uskoro svi postati žrtve rata protiv prirode?

Danas se obilježavava Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj. Ako ikad, baš bi u ovo vrijeme korona krize trebali stati i razmisliti. Jedna znanstvena teorija pojavu koronavirusa i njegov prelazak na ljude upravo uništavanjem prirodnih staništa divljih životinja i stoga mutacijom virusa, koji se logično prilagođavaju vrsti koja je trenutno najbrojnija, ljudima. Iz toga proizlazi da čuvanjem prirodne raznolikosti – prirodnih staništa životinja i biljaka, ujedno čuvamo vlastito zdravlje.

Bioraznolikost nam zvuči kao neka komplicirana tvorenica, koju je teško povezati sa svakodnevnicom i našim osobnim problemima, ali njezino značenje bit je opstanka čovjeka, ali i kvalitete njegovog života.

Ove se godine Međunarodni dan bioraznolikosti obilježava pod sloganom„Naša rješenja su u prirodi“.

Iz Ministarstva zaštite okolišaposlali su priopćenje u kojem,među ostalim stoji:

S obzirom na aktualnu situaciju s pandemijom COVID-19, svijet je pozvan preispitati svoj odnos prema prirodi. Oko 70 % novih bolesti u ljudskoj populaciji čine zoonoze koje su prešle s divljih životinja na čovjeka kao domaćina. Gubitak i degradacija prirodnih staništa, osobito šumskih ekosustava, promjena u sastavu životnih zajednica, gubitak prirodnih domaćina, pojačani kontakt ljudi s divljim životinjama i njihovo nekontrolirano korištenje razlog su povećanja rizika za prelazak patogena s divljih životinja na ljude. Upravo je aktualna zdravstvena kriza pokazala da unatoč svom tehnološkom napretku u potpunosti ovisimo o zdravim ekosustavima koji su preduvjet očuvanja zdravlja ljudi, pitke vode, kvalitetnog zraka, kvalitetne i zdrave hrani, lijekova, odjeće, učinkovitog odgovora na klimatsku krizu itd. K tome, zaštita prirode svakako doprinosi gospodarskom razvoju. Čak polovica globalnog bruto društvenog proizvoda, odnosno 40 bilijuna eura, ovisi o prirodi.

No, papir, u ovom slučaju internet, trpi svašta, a priroda vraća napravljeni dug. Lijepa priopćenja, bez jasne politike i djelovanja koje iz nje proizlazi, ne znači ništa.

I aktualne izmjena dubrovačkog GUP-a, kojim bi se sačuvale rijetke zelene oaze u gradu, pojačana edukacija i osiguravanje razvrstavanja otpada, zatvaranje Grabovice, zaštita Rijeke dubrovačke, kao i poticaji lokalnoj proizvodnji hrane i pčelarstvu, to bi bili stvarni pokazatelji da politika razumije zašto je važno očuvanje bioraznolikosti.

Eto danas obilježavamo taj vrlo važan dan, a Ministarstvo nas podsjeća kako je “ambiciozno i žurno djelovanje potrebno je na svim razinama u društvu, od pojedinaca do institucija kako bi se osigurao razvoj i egzistencija u harmoniji s prirodom”.

No, baš me zanima koliko će prostora očuvanje bioraznolikosti dobiti u predstojećoj izbornoj kampanji. Baš bih voljela čuti nekog od naših političara, koji će svojim biračima objasniti zašto je važno posaditi nova stabla, Srđ ostaviti da bude prirodno krško stanište, a ne golf resort, kao i kako će provesti novu politiku europskog Zelenog plana.

Republika Hrvatska se smatra jednom od najbogatijih zemalja Europe po pitanju bioraznolikosti. Uzrok tome je specifičan geografski položaj Hrvatske na razmeđi triju biogeografskih regija od kojih svaku karakteriziraju osobiti ekološki, klimatski i geomorfološki uvjeti. Velika raznolikost staništa (poveznica) rezultirala je i velikim bogatstvom divljih svojti (vrsta i podvrsta). Do sada je ukupno poznato oko 40 000 vrsta, od čega je većina (oko 25 000) beskralješnjaka. Međutim, pretpostavljeni broj vrsta znatno je veći, pri čemu se procjene kreću od najmanje 50 000 do više od 100 000. Svake godine znanstvenici bilježe, otkrivaju i opisuju nove vrste i podvrste, pišu nam iz Ministarstva zaštite okoliša.

Sad kad pouzdano znamo kako je budućnost i zdravlje, a onda i gospodarstvo i kvaliteta života svih nas ovisna upravo o prirodi i našem odnosu prema njoj, možda bismo više pažnje pri izboru političara trebali posvetiti temama očuvanja okoliša, zdravlja i bioraznolikosti, a manje prepirkama o žrtvama drugog svjetskog i svih drugih ratova u prošlosti, kako mi sami, naša djeca i unuci ne bismo postali žrtve, ovog rata protiv prirode u kojem nesvjesno sudjelujemo, a svjesno bismo ga mogli zaustaviti.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Grad Dubrovnik podiže kredit od skoro 80 milijuna kuna

Na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, koja će se održati 5. listopada, na dnevnom redu će se između ostalog naći i...

Dubrovnktv.net

KRATKI REZOVI – FESTIVALSKO IZDANJE: Laureati Dana hrvatskog filma, frankofoni filmovi

U ovotjednom izdanju Kratkih rezova pogledajte osvrt na 29. izdanje Dana hrvatskog filma koji su završili dodijelom nagrada najbojim novim domaćim kratkim...

KRATKI REZOVI: “Mater”, “Mulan”, 15. Trash Film Festival …

U ovotjednom izdanju Kratkih rezova pogledajte osvrt na film "Mater" - naslov najboljega filma regije na beogradskom FESTu, nagrada za najbolju glumicu...

Najnoviji komentari

Komentar tjedna by Lidija Crnčević

Put oko Svijeta

Slatki život Alise Nenadić