3 C
Dubrovnik
Naslovnica Lifestyle ARHITEKTICA otkrila kako će izgledati poželjni stanovi za život i rad nakon...

ARHITEKTICA otkrila kako će izgledati poželjni stanovi za život i rad nakon ove pandemije

Tijekom zatvaranja, zbog pandemije koronavirusa, promijenili su se značajno uvjeti života i stanovanja. Naši stanovi i kuće postali su mnogima, radna mjesta, ali i učionice. Nakon pandemije, život više neće biti isti, pa je potrebno razmišljati drugačije o stambenim i poslovnim prostorima. Takvim razmišljanjima pozabavila se arhitektica Valentina Vojnić, a svoja je razmišljanja o projektiranju stambenih i poslovnih prostora nakon pandemije podijelila na predavanju u sklopu programa 7. Dana kreativnih i kulturnih industrija, koji se većinom on line, održavaju i ove godine u Dubrovniku.

„Tijekom ove pandemije mnogima su vlastiti stambeni prostori postali glavno mjesto boravka. Prihvatili smo rad na daljinu iz vlastitih dnevnih boravaka, učenje na daljinu, što nam je omogućila digitalna transformacija. Nije realno očekivati da će se nakon pandemije sve vratiti na iste postavke kako je to bilo prije. Trebamo promisliti na koju ćemo način učiniti svoje stambene prostore i mjesta za rad ugodnijima kako bi mogli nastaviti funkcionirati u ovim sadašnjim uvjetima“, istaknula je Vojnić na početku predavanja

Dodala je kako rad od kuće iako u drugačijim uvjetima i nije nešto novo u ljudskoj civilizaciji te podsjetila kako su u prošlosti i ne tako davno liječnici, odvjetnici, obrtnici i trgovci u prizemljima svojih stambenih prostora ili zgrada imali svoje ordinacije,, urede, trgovine, radionice, odnosno prostore za rad.

Kad stambeni prostor, često prostorno ograničen kvadratima treba imati u isto vrijeme funkciju radnog prostora, dnevnog boravka, učionice, igraonice i kuhinje. S jedne strane prednost je što se troši manje vremena na putovanja do radnog mjesta, što možemo regulirati radno vrijeme, što se više družimo s članovima obitelji, a izazov je da u jednom prostoru organizirati sve to i da pri tom svačije potrebe budu zadovoljene, a da pri tom sačuvamo i mentalno zdravlje.

Arhitektica Valentina Vojnić ističe kako postoje različiti modeli uklapanja radnog prostora u stambeni.

„Jedan način je da jednu prostoriju izdvojimo, kao mjesto za rad ili da svoj radni prostor, ako imamo kuću, odvojimo i posebnim ulazom. U stambenim zgradama postoje mogućnosti da se formiraju etaže za rad, koje bi koristili stanovnici te zgrade mogli iznajmiti. Takvim se sustavom jača zajednica susjedstva. Sve ukazuje na to da novo doba, što nam dolazi, neće biti isto, da će se promijeniti i vrijednosti i navike, a to će utjecati i na arhitekturu i promjene u načinu stanovanja, ali i na naše odluke pri kupnji stana ili kuće. Trebamo početi razmišljati kako postoji realna mogućnost da budemo duže vrijeme zatvoreni u tom prostoru. Vanjski prostori, kao što su balkoni, terase, dvorišta, ključni će biti u tom odabiru. Nije to uvijek lako isplanirati, pogotovo u velikim zgradama, ali s nekim idejama manjih dvorišta i više korištenje krovova i to je moguće. Mnogima je vrtlarenje u ovo doba postalo hobi, barem tako kažu, i to je pitanje samodostatnosti,  ali i aktivnosti na otvorenom, koje treba uzeti u obzir kod planiranja stambenih prostora u budućnosti“.

Vojnić naglašava kako se koncept otvorenih prostora, koji je postao trend (spajanje kuhinje, trpezarije i dnevnog boravka; izbjegavanje hodnika) u pandemiji pokazao poprilično neučinkovit.

„Tijekom pandemije svi smo na ulasku u stan ili kuću htjeli ostaviti jakne i cipele odmah na ulazu i odmah oprati ruke, kako bi izbjegli unošenje virusa u stan. Projektiranje će ubuduće trebati voditi računa upravo o toj jednoj prostoriji koja bi mogla postati važna za svako stanovanje. Prije ovog zatvaranja svi smo išli u trgovine u velike nabavke, spremišta za hranu unutar stanova, odavno su prestala postojati, možda baš ove sadašnja situacije kad želimo biti neovisni dovede do potrebe za takvim prostorijama u stanu.

Otvoreni koncep ne trebamo izbjegavati. Rješenje su svakako multifunkcionalni prostori i namještaj, koji može biti pregrada, može se rasklopiti, složiti i od jedne prostorije napraviti više njih, kako bismo odvojili radni prostor i ponovno ih vratiti u početno stanje. Prostorije koje će imati više raznih namjena kako bi mogli svoju ugodnu i potrebe mogli zadovoljiti u stambenim jedinicama. Trebamo razmišljati i o akustici i boljoj zvučnoj izoliranosti prema vani, ali i između prostorija u stanu, kao i o kvaliteti zraka, vlažnosti i temperaturi.

Kad govorimo o materijalima, želimo da budu laki za održavanja, bez nepotrebnih fuga u kojima se zadržava nečistoća. Isto tako kad je riječ o kvakama i slavinama u javnim prostorima, moglo bi rse razmišljati o bakru i srebru, koji au antimikrobni, ali i beskontaktnom dozivanju liftova i otvaranju vrata.

Ako govorimo o međugeneracijskom srazu, kod projektiranja, ali i kupnje stambenih i poslovnih prostora trebamo voditi brigu i o osobama s invaliditetom i slabo pokretnim osobama. Svatko od nas jednom će ostariti, a i ozljede nas mogu učiniti manje pokretnima. Ako planiramo u nekom prostoru živjeti cijeli život, onda bi pristupačnost trebala biti, ne dodatna, nego obvezna karakteristika tog prostora, ali i javnih prostora isto tako.

S potrebama izolacije trebamo razmišljati i o prostorijama koje se u stanu ili kući lako mogu odvojiti od kućanstva, ako za tim bude potrebe“, kazala je Vojnić.

Dodala je kako nikako prilikom uređenja stana ne treba zaboraviti u nekom dijelu dnevnog boravka ili sobe urediti jedan kutak za sebe, ili za čitanje knjige, ili za igranje igrica, za ono vrijeme, kad želimo biti sami i ne raditi ništa korisno, jer je i to dio održavanja mentalnog zdravlja.

„Više nije pitanje, kad kupujemo stan, koliko on ima soba, nego kako ga urediti da bude multifunkcionalan. U projektiranje stanova i poslovnih prostora u budućnosti osim arhitekata trebat će uključiti i sociologe i psihologe kako bi se postavili temelji za neki novi način života, a na dobrobit zajednice“, zaključila je Valentina Vojnić.

Predavanje “Dom budućnosti – potrebe stanovanja u vrijeme post-pandemije ” je održano u suradnji s Društvom arhitekata Dubrovnik .

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

ETO NAS: S članovima Hpd Sniježnica

S članovima planinarskog društva Sniježnica planirali smo snimiti priču prije dva tjedna, ali kao i mnogi volonteri iz cijele hrvatske neki od...

KRATKI REZOVI: Zombiji u kinodvoranama

U ovotjednom izdanju Kratkih rezova pogledajte: više nego bilo koja druga kriza u ovome mileniju, pandemija koronavirusa je lani prouzročila dramatične...

DUTVNET Mozaik: Srđan i njegova belgijska tragačica Alice/ Kazalište se nije ugasilo niti ga je publika zaboravila/ Dubrovčani o online nastavi …

O potresu u Baniji ili Banovini, kako vam drago, nećemo tako brzo prestati pisati članke i raditi priloge,a potresno i tužno i...

SUSRETI UTORKOM/ Stjepan Simović: u Petrinji sam “na svakom koraku” susretao naše ljude

Županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović Simbi nam je iznio svoje dojmove iz Petrinje, objasnio zašto vatrogasci dobro funkcioniraju, koliko su mu...

Najnoviji komentari

Komentar tjedna by Lidija Crnčević

Put oko Svijeta

Slatki život Alise Nenadić